Anksiolitici

[Stella]

EKSPLOZIJA PROIZVODNJE LIJEKOVA ZA POBOLJŠANJE RASPOLOŽENJA
Protiv tjeskobe ili depresije uzmi anksiolitik
ŠARENE PILULE: Za bolje raspoloženje
VEDRAN KOSOVIĆ

Psihijatar dr. Nenad Jakušić, iz Centra za zaštitu mentalnog zdravlja djece i mladeži Klinike za dječje bolesti Zagreb, za Vjesnik govori o masovnom korištenju psihofarmaka kod osoba kojima to propisuje liječnik i onih koji su sami svoji liječnici.
»Ljudi koji uzimaju psihofarmake, lijekove za poboljšanje raspoloženja, najvećim dijelom uzimaju lijekove iz porodice anksiolitika, poput Apaurina, Leksaurina, Praksitena, Lorsilana, Xanaxa i slično«, objašnjava psihijatar, te dodaje da ti
lijekovi spadaju u skupinu enzodijazepinskih anksiolitika.
Naime, ta grupa lijekova brzo djeluje, odnosno njihovo djelovanje odmah dolazi do izražaja i dolazi do smanjenja anksioznosti, odnosno tjeskobe. Posljedično,
objašnjava, osoba se osjeća bolje, vedrije, a javlja se i optimizam, što je efekt tih lijekova koji privlači ljude.

Naime, ti ljudi misle da na taj način lakše žive svoj život. On upozorava da ti ljudi ne idu s idejom da nešto mijenjaju u svojem životu, već drže da će živjeti onako kako žive, ali će se pritom bolje osjećati kad popiju tabletu. Tako se to nastavlja u nedogled, a životnih promjena - nema.
Lijekovi ne mogu izliječiti uzrok Tu se, dodaje Jakušić, javlja problem razvijanja tolerancije na lijekove i osobama koje ih uzimaju trebaju sve veće i veće doze ne bi li postigli isti učinak.
Ljudi se tako »upecaju« i postanu ovisni o anksioliticima.
Na upit, ima li uzimanje tih lijekova ikakve koristi, naš sugovornik kaže da je korist u smanjenju tjeskobe, razina uznemirenosti se smanjuje, pa organizam bolje radi, što nikako ne znači da valja preporučivati uzimanje tih lijekova kao
jedinu terapiju, pogotovo ako to nije neophodno, odnosno nužno za liječenje pacijenata s patološkim smetnjama.
Prema njegovim riječima, lijekovi sami nisu dostatni da izliječe uzrok, već je uz njihovo uzimanje nužan i neki oblik psihoterapije, a psihoterapija se određuje strogo individualno.
»Nema tog sustava koji bi svakom pacijentu omogućivao identičnu psihoterapiju«, tvrdi liječnik te dodaje da se svakodnevno događa da pacijent dođe kod svojeg liječnika, kaže da se osjeća tjeskobno te zatraži da mu se propiše nekakav lijek.
On taj lijek od liječnika i dobiva, međutim, to je simptomatska terapija, za razliku od psihoterapije koja bi trebala liječiti uzrok problema koji je duboko u podsvijesti pacijenta. Jakušić objašnjava da je osnovna ideja psihoterapije liječiti uzrok smetnji, a anksiolitici i sredstva za spavanje koje ljudi najčešće kombiniraju kemijski su nadomjestak koji uklanja simptome, ali uzroci poremećaja ostaju isti.
Nakon dugotrajnog uzimanja psihofarmaka osoba postaje ovisna o tim sredstvima, a da nije ni svjesna. Primjerice, osoba doživi stres te joj liječnik
propiše neki anksiolitik da ga uzima dvaput dnevno sljedećih 14 dana i u tom se slučaju ne događaju nikakvi apstinencijski problemi. Problemi se pojavljuju
kad pacijenti nastave uzimati isti lijek duže razdoblje, pritom vremenom povećavajući doze, a sve to bez nadzora liječnika. Čak počinju kombinirati razna sredstva, objašnjava psihijatar, jer uz anksiolitike često uzimaju i analgetike-tablete protiv bolova, kao i sredstva za spavanje.
Takve osobe bi svakako trebale zatražiti liječničku pomoć, odnosno konzultaciju. Naime, prekid uzimanja tih lijekova dovodi do apstinencijskih
smetnji koje su proporcionalne dozi lijekova koju je osoba uzimala, odnosno, što je veća doza, to su i apstinencijske smetnje veće.
Međutim, Jakušić ističe da se i te smetnje mogu nadvladati postupnim smanjivanjem doza nekog lijeka ili supstitucijom za neki drugi, manje problematičan lijek. To smanjivanje se odvija postupno kako pacijent pritom ne bi osjećao apstinencijske tegobe.
Na upit postoje li osobe koje su sklonije uzimanju psihofarmaka, psihijatar tumači da su uzimanju više sklone osobe koje imaju nekakve teškoće u strukturi osobnosti koje vuku od djetinjstva, a dodaje da vjerojatno postoji i genetska struktura po kojoj su neke osobe više podložne, a neke manje.
Riječ je i o trendu Jakušić tvrdi da ima mnogo ljudi koji anksioznost i nezadovoljstvo sobom i svijetom vuku od ranog djetinjstva, pa će takve osobe biti u većoj opasnosti od razvijanja nekog oblika ovisnosti. To nezadovoljstvo i
povećana tjeskobnost razvijaju se tijekom lošeg odnosu s primarnim figurama - majkom i ocem.
»To se stanje prenosi u odraslu dob kad su osobe u mogućnosti posegnuti za raznim sredstvima ovisnosti«, ističe dr. Jakušić, dodajući da ta sredstva mogu biti anksiolitici, sedativi, opijati, alkohol, analgetici...
Na upit je li riječ o trendu, odgovara da na neki način jest. Naime, unatrag tridesetak godina svjedoci smo eksplozije farmakoloških sredstava koja se nude za svakojake moguće tegobe, kao i za spomenutu tjeskobnost i nezadovoljstvo sobom. Ponuda tih sredstava na tržištu bit će sve veća i veća,
a farmaceutske kompanije uvijek nađu razlog zašto je neki lijek dobro trošiti, pri čemu se minoriziraju njegove štetne posljedice, pa jedan od razloga
povećane uporabe anksiolitika i sličnih lijekova za poboljšanje raspoloženja leži u činjenici da je utjecaj farmaceutske industrije iznimno velik, kako na pacijenta- korisnika lijekova, tako i na liječnike, zaključuje dr.
Nenad Jakušić.

[Afroditi]

Zelela bi odgovor na moje pitanje. Naime ja sam koristila Xanaks od 0,25 mg jednom dnevno 5 nedelja nakon toga jednu sedmicu svakog drugog dana i prestala sam . Ubedila sam sebe, zahvaljujuci ovom forumu da se mogu sama osloboditi ankcioznosti i panicnih napada. Za sada se odlicno osecam , kada naidje talas prvog straha zaustavim ga primenjujuci tehniku disanja i usmeravajuci se na pozitivne misli. Da li zaista ima nade da se oslobodim ankcioznosti bez lijekova. Potrebna mi je vasa podrska. Unapred zahvaljujem. Afroditi

[lucero]

Draga Afroditi,naravno da ima nade,vidiš da ima pomaka čim si počela raditi na tom problemu na sasvim prirodan način.Javi mi se na pp,mogu ti napraviti koji tretman za podršku.

[Afroditi]

Dragi Lucero, danas sam vam poslala poruku pp. Ukoliko imate vremena odgovorite mi.
Unapred vam zahvaljujem.
Afroditi