Kultura starenja

[simona]

Otvaram temu koja je malo zastupljena danas u našem društvu. U vremenu kada se uveliko spominje eutanazija, profit, i kada se struktura stanovništva sve više mijenja sa visokim udjelom starijih osoba, potrebno je pričati o ovoj temi, konstruktivno i informativno. Za generacije koje dolaze.......


JESENJI VALCER : Šetnja sunčanom stranom starenja

...
A kad jednom prestanu neposredna natjecanja s kolegama, prijateljima, supružnicima te stalna uspoređivanja koja takva natjecanja uključuju, život zapravo postaje zanimljiv i uzbudljiv na sasvim nov način. Sada imamo vremena za sve lijepo i dobro što nas okružuje, kao i snage da odbacimo sve što smatramo lošim, ružnim i nepotrebnim. Sad se možemo posvetiti onome što nas je oduvijek zanimalo ili jednostavno: živjeti dan po dan. …
...

[simona]

Časopis 'Treća'







Starenje: dvostruka mjerila i tabui

Časopis Centra za ženske studije Treća na interdisciplinaran i inovativan način propituje rodne aspekte starosti i starenja. Egzistencijalna dimenzija ženskog starenja i starosti dinamično je stanje koje nužno zahtjeva propitivanje ‘iznutra’ i ‘izvana’ kako bi u jednakoj mjeri bile obuhvaćene individualne povijesti i iskustva, ali i najširi društveni kontekst, s ciljem ukazivanja na dvostruke standarde društvenog vrednovanja starosti i starenja muškaraca i žena. U znanstvenim tekstovima Marije Franolić Ott, Marine Bure, Nade Kujundžić, Ane Rajković i Zlatana Delića, esejima Mirjane Miljković i Maje Uzelac, te intervjuima s Anom Karić i Majom Uzelac, moguće je prepoznati nastojanje za detabuiziranjem teme starosti i starenje žena.

...

[simona]

Ima li mjesta za starije u hrvatskom društvu?

'... Hrvatska se i po ovom pitanju pridružila zemljama Zapada, odnosno i kod nas je primjetan strah od smrti, kultura mladosti te isticanje produktivnosti u sferi ekonomije, odnosno vidljive su sve one pretpostavke potrebne za “uspješan” razvoj dobne diskriminacije.'...

'...Možda najbolnije je produktivnost koja se nameće kao glavni kriterij za procjenu radne snage, a u tom okviru, zbog negativnih stereotipa i predrasuda, starija populacija ne kotira visoko. “Diskriminacija pri zapošljavanju – možda je najgori oblik dobne diskriminacije. S jedne strane, siromaštvo se jako ‘veže’ za starije osobe, što se može vidjeti po cijelom gradu – osobe koje kopaju po kontejnerima u potrazi za reciklažnom ambalažom obično su starije osobe. Znači, te su osobe s jedne strane siromašne, a s druge, društvo ne daje njima priliku da rade. Kao glavna izlika je navodna niska razina produktivnosti kod starijih osoba, a što nije istina, jer je stvar je individualna. Postoje stoga različiti oblici produktivnosti. To na koncu ne mora biti ona ekonomska produktivnosti, starije osobe mogu i na drugačiji način doprinijeti društvu u kojem žive”, pojasnila je te istaknula da “ako nisi koristan na Zapadu, automatski predstavljaš teret”...

'...do ovakvih ponašanja prema starijim osobama došlo je uslijed nekoliko ključnih trenutaka u povijesti. Razvojem tiska stariji ljudi su izgubili ulogu čuvara znanja i prenositelja tradicije. Kako je došlo do industrijske revolucije, tehničkim vještinama se počela davati prednost pred iskustvom, zbog čega se na starije počelo gledati kao na manje potrebne u procesu proizvodnje. Zbog uvođenja zakona o umirovljenju definira se ista dobna granica za sve, bez obzira na njihove individualne sposobnosti, želje ili mogućnosti. Razvojem pak medicine dolazi do produljenja životnog vijeka te povećanja broja starijih osoba, na koje se počinje gledati kao na ´teret društva´. Na koncu, uvelike se smanjuje i komunikacija među različitim dobnim skupinama.'...

'...naše stavove prema starijima uvelike razvijaju sveprisutni mediji. “Starije se na televiziji obično sreću u reklamama za zubne proteze, za inkontinenciju. U takvom televizijskom programu su najzastupljeniji. Ako se starije ljude putem medija i prikazuje pozitivno – to je obično toliko prenaglašeno da oni postaju karikature, da su ostaju lišeni prave osobnosti. Primjerice, previše su vitalni”...

[Jesam]

Originally Posted by simona

Ima li mjesta za starije u hrvatskom društvu?

Razvojem pak medicine dolazi do produljenja životnog vijeka te povećanja broja starijih osoba, na koje se počinje gledati kao na ´teret društva´. Na koncu, uvelike se smanjuje i komunikacija među različitim dobnim skupinama.'...

Mda, razvojem medicine dobivamo puno starih bolesnih, nesamostalnih, nepokretnih ili polupokretnih, dementnih i ovisnih osoba - čemu produžavati takav život? Sve je naopako!

Originally Posted by simona

'...naše stavove prema starijima uvelike razvijaju sveprisutni mediji. “Starije se na televiziji obično sreću u reklamama za zubne proteze, za inkontinenciju. U takvom televizijskom programu su najzastupljeniji. Ako se starije ljude putem medija i prikazuje pozitivno – to je obično toliko prenaglašeno da oni postaju karikature, da su ostaju lišeni prave osobnosti. Primjerice, previše su vitalni”...

Odlično! Kad neka starija osoba koja drži do sebe i brine odgovorno i osvješteno o svom zdravlju pokazuje vitalnost, mladolikost, samostalnost i svježinu duha i tijela - onda je to nerealno??? Bože mili, kud smo došli!

[Adamina]

Starost se prikazuje kao nešto neprirodno, nove generacije, uključujući i moju teško će je prihvatiti.

Žao mi je starijih ljudi jer ne nailaze na previše poštovanja i razumijevanja od ljudi koji će isto jednog dana biti stari....

[merkat]

Ljudi ne stare, tijela stare dok mi idemo naprid sa iskustvima. Kad ostarimo iznutra onda pocne odbrojavanje. Ko od nas bi bez odraza uopce svatija da stari sve dok jednom nesto ne skljocne ili nesto sl. Ne znam da je itko u sjecanjima star ili mlad, uglavnom budemo manje pametani i vise naivani.

[simona]

Evogacko nešto konkretno a vezano uz samu temu. Zanimljiva studija.

http://eige.europa.eu/sites/default/...087ENN_Web.pdf



Rodna nejednakost u mirovinama može se shvatiti kao zbroj rodne neravnopravnosti tijekom čitavog života, uključujući i razlike u tijeku života (primjerice majčinstvo, i njegovo penaliziranje kad je riječ o zaposlenim majkama), zatim segregiranost tržišta rada te rodne stereotipe u društvu, navodi Europski Institut za rodnu jednakost u svom izvješću Gender gap in pensions in the EU.
Navedeno izvješće iznijelo je neke zanimljive činjenice u kontekstu rodne neravnopravnosti u mirovinskom sustavu kao i rodne neravnopravnosti općenito, a ovdje ćemo nastojati prenijeti njegove ključne stavke.

DAKLE, VAŽNO JE POSTAVITI PITANJE KAKO JE RODNA NEJEDNAKOST U MIROVINAMA POVEZANA SA ŠIRIM RODNIM NEJEDNAKOSTIMA U DRUŠTVU, OPĆENITO?
Struktura mirovinskog sustava vrlo je složena, a osim toga i razlikuje se unutar država članica EU zbog različitih regulatornih okvira, čineći provedbu komparativnog pristupa problematičnom. Rodna nejednakost u mirovinama rezultat je kumulativnih nejednakosti s kojima se žene suočavaju tijekom života u različitim gospodarskim, društvenim i kulturnim područjima.
...
Kad je riječ i zdravstvenoj skrbi, za razliku od svih drugih domena, domena zdravlja pruža značajno pozitivniji rezultat koji ukazuje da je rodna nejednakost u pogledu zdravstvene skrbi osjetno manja. Međutim, naročito u starijoj dobi, žene u prosjeku češću traže zdravstvenu skrb, što u nekim situacijama i uz male mirovine može predstavljati problem.

VEĆINA AKTIVNIH MJERA I POLITIKA PREMA STARIJIMA NISU DOVOLJNO RODNO OSVIJEŠTENE I NE CILJAJU NA ŽENE, UNATOČ ČINJENICI DA UPRAVO ŽENE PREDSTAVLJAJU VEĆINU STANOVNIŠTVA UMIROVLJENIČKE DOBI.
Također, potrebno je napomenuti i odnos između rodnog jaza u mirovinama, i rodno uvjetovanog nasilja nad ženama. Ograničen pristup mirovinskim benefitima može dovesti ženu u rizik od siromaštva i ekonomsku ovisnost o supružniku, što može ograničiti mogućnost žene da izađe iz nasilne veze ili braka. Budući da većina starijih žena uglavnom prima niske mirovine, često su ovisne o socijalnim povlasticama ili dobivanju prava na naknadu na račun svog supružnika, što znači da bi napuštanjem svog (potencijalno) nasilnog partnera napravile direktan korak prema siromaštvu.

Percepcija žena kao majki i skrbnica i ostalih ne-vrednovanih oblika skrbničkog rada, ima ozbiljne posljedice za umirovljenice, kao i za žene općenito. Njemačka se tako pokazuje kao izrazito rodno uvjetovana, u kulturološkom smislu, gdje se žena zdravorazumski povezuje s obitelji, majčinstvom i odgojem, što se odražava u poreznom sustavu koji podržava model „muškarca-hranitelja“, nudeći porezne olakšice na plaće muškaraca hranitelja, te tako podržava zapošljavanje žena na poslovima sa skraćenim radnim vremenom.
...

http://www.voxfeminae.net/cunterview...rca-hranitelja

[DeteSvetla6]

U Vasoj lipoj najbolje objasnjena kultura starenja