Makrobiotika za dugovječan i uravnotežen život

[Spring]

Makrobiotika, ili makrobiotička dijeta (od Grčkog „macro“ – veliki, dugi; i „bios“ – život) je nauka o prehrani, u kojoj žitarice konzumiraju kao osnovnu hranu. Žitarice se kombiniraju sa drugim namjernicama kao što su povrće, voće i mahunarke.

Makrobiotika pridaje veliko značenje procesu jedenja: preporučuje se da se hrana dobro i dugo žvače prije gutanja i da se ne prejeda.

Najraniji zapisi o makrobiotici pronađeni su u tekstovima Hipokrata, oca zapadne medicine. U svome eseju „Airs, waters and places“ spominje riječ makrobiotika, kako bi opisao ljude koji su imali dobro zdravlje i dug život. Herodot, Aristotel, Galen i drugi koristili su riječ makrobiotika kako bi opisali zdravi način života, osnovan na jednostavnoj dijete, koja je promicala zdravlje i dugovječnost.

Vjeruje se, da su makrobiotiku koristile mnoge kulture, uključujući Inke i Kineze iz dinastije Han, koji su poznati po svojoj dugovječnosti.

Makrobiotiku kakvu poznajemo danas donio je u Europu George Ohsawa - japanski filozof. Ohsawa je bio inspiriran da formulira i zapiše znanost o makrobiotici na osnovi učenja Kaibara Ekikena, Andou Shoeki, Mizuno Namboku i drugih.

Makrobiotika tvrdi, da način prehrane i kvaliteta namirnica snažno utječu na naše zdravlje, blagostanje i sreću. Savjetuje, da jedemo hranu koja je što manje prerađena.

Akcent je na konzumiranju lokalno uzgojenih integralnih žitarica, mahunarki, povrća, voća i fermentiranih proizvoda soje, koje se kombiniraju prema principima ravnoteže (poznatima kao yin i yang).

Prehrana u makrobiotici će se razlikovati ovisno o geografskom položaju i životnim okolnostima. Ipak, neke općenite smjernice za uravnoteženu prehranu su slijedeće:

• dobro sažvakane cjelovite žitarice, posebno smeđa riža: 25-30%
• povrće: 30-40%
• mahunarke: 5-10%
• miso: 5%
• hrana prerađena na prirodan način: 5-10%

U malim postotcima konzumira se riba i produkti mora, sjemenke i orašide, začini, voće i napitci.

[lucy]

Jako mi je interesantna makrobiotika, uglavnom jedem povrće, voće i žitarice, smanjila sam meso, kruh, rafiniranu rižu i proizvode od rafiniranog bijelog brašna.
Još uvijek fušam s tim problematičnim proizvodima, ali čisto iz razloga jer ne znam što jesti/ili kako spremiti. Ali super mi je to što poslije obroka sa žitaricama osjećam dobar okus u ustima, a ako pojedem nešto od rafiniranog brašna imam potrebu ići oprati usta (ko da sam se kontaminirala)

Gledala sam neki dan na odjelu zdrave prehrane proso, leću, granule soje, granule ovog i onog, ali nisam sigurna da li je to baš to.

Npr. pahuljice od žitarica - da li to spada u makrobiotiku (i opće u zdravu prehranu) - jer im je skinuta ovojnica i obrađene su (gnječene ili što već). Kada ih kupujem, uzimam uglavnom najjeftinije jer ispada da one nemaju dodanih aroma i šećera.
Gledala sam sjemenke lana, za njih sam čitala da su ful zdrave, ali ne znam kako bih ih pripremila i s čime:)

Ako ima netko s malo više iskustva, molila bih malo pomoći. Kako izgleda vaša prehrana, jeste li je prilagodili podneblju? Jesu li namirnice tipa alge i gljive s dalekog istoka zdrave za nas?
Čitala sam da npr. paradajz ili kukuruz opće nisu zdravi za nas, jer su to relativno "nove" namirnice koje su ovamo došle iz drugih podneblja.

[mighty mama]

u današnje vreme smo bukvalno preplavljeni raznim info šta je zdravo a šta ne, a te info su vrlo često kontradiktorne.ja lično smatram da treba pre svega poštovati život i to svačiji.htela bih da upoznam makrobiotiku, ali me zanima jedna stvar:ako se trudimo da živimo u skladu sa okolinom u kojoj smo, što je, čini mi se, jedan od principa makrobiotike, odakle onda ja, iz panonske nizije, da jedem alge,nikadčula začine i ostale stvari, koje rastu, ako sam dobro razumela na dalekom istoku?

[barajevo]

Originally Posted by mighty mama

u današnje vreme smo bukvalno preplavljeni raznim info šta je zdravo a šta ne, a te info su vrlo često kontradiktorne.ja lično smatram da treba pre svega poštovati život i to svačiji.htela bih da upoznam makrobiotiku, ali me zanima jedna stvar:ako se trudimo da živimo u skladu sa okolinom u kojoj smo, što je, čini mi se, jedan od principa makrobiotike, odakle onda ja, iz panonske nizije, da jedem alge,nikadčula začine i ostale stvari, koje rastu, ako sam dobro razumela na dalekom istoku?

I ja sam to pitao jednog makrobiotičara, koji i živi od makrobiotskoh proizvoda, a Kučija je slušao još pre tridesetak godina, pa mi je odgovorio da se to ne odnosi na najbliže okruženje već na geografsku širinu. Priznajem da me nije baš ubjedio.

[dpribeg]

U Zagrebu od prošle godine djeluje udruga Domaća Makrokuhinja koja održava radionice makrobiotičkog kuhanja gdje bilo tko zainteresiran može usvojiti osnovne tehnike pripreme hrane prema prirodnim principima. Za detalje pogledajte www.domaca-makrokuhinja.com