Alternativa Forum

New Order

Ovo je diskusija na temu New Order u podforumu New World Order
Više od 50 god star crtani koji upozorava na NWO -ism-s ...

Natrag   Alternativa Forum > Opasno za vaše zdravlje > New World Order

Alternativa Forum


New World Order Chemtrails, Codex Alimentarius, HAARP itd

Odgovor
LinkBack Opcije Teme Način Prikaza
Nepročitano 19-06-13, 10:44   #371
Aquarius
 
Gnosis's Avatar
 
Datum registracije: Nov 2012
Lokacija: Vukovar
Postovi: 8,866
Gnosis has a reputation beyond reputeGnosis has a reputation beyond reputeGnosis has a reputation beyond reputeGnosis has a reputation beyond reputeGnosis has a reputation beyond reputeGnosis has a reputation beyond reputeGnosis has a reputation beyond reputeGnosis has a reputation beyond reputeGnosis has a reputation beyond reputeGnosis has a reputation beyond reputeGnosis has a reputation beyond reputeGnosis has a reputation beyond reputeGnosis has a reputation beyond reputeGnosis has a reputation beyond reputeGnosis has a reputation beyond repute
Gnosis has a reputation beyond reputeGnosis has a reputation beyond reputeGnosis has a reputation beyond reputeGnosis has a reputation beyond reputeGnosis has a reputation beyond reputeGnosis has a reputation beyond reputeGnosis has a reputation beyond reputeGnosis has a reputation beyond reputeGnosis has a reputation beyond reputeGnosis has a reputation beyond reputeGnosis has a reputation beyond reputeGnosis has a reputation beyond reputeGnosis has a reputation beyond reputeGnosis has a reputation beyond reputeGnosis has a reputation beyond repute
Zadani

Više od 50 god star crtani koji upozorava na NWO -ism-s ,odricanje od sloboda .....


"They must find it difficult, those who have taken authority as truth, rather than truth as authority."
Gerald Massey



Podijeli post!

Gnosis je offline   Reply With Quote
Gnosis, hvala ti na korisnom postu!
Jesam (26-07-13)

Nepročitano 21-06-13, 17:26   #372
Guru
 
simona's Avatar
 
Datum registracije: Jan 2010
Postovi: 6,596
simona has a reputation beyond reputesimona has a reputation beyond reputesimona has a reputation beyond reputesimona has a reputation beyond reputesimona has a reputation beyond reputesimona has a reputation beyond reputesimona has a reputation beyond reputesimona has a reputation beyond reputesimona has a reputation beyond reputesimona has a reputation beyond reputesimona has a reputation beyond reputesimona has a reputation beyond reputesimona has a reputation beyond reputesimona has a reputation beyond reputesimona has a reputation beyond repute
simona has a reputation beyond reputesimona has a reputation beyond reputesimona has a reputation beyond reputesimona has a reputation beyond reputesimona has a reputation beyond reputesimona has a reputation beyond reputesimona has a reputation beyond reputesimona has a reputation beyond reputesimona has a reputation beyond reputesimona has a reputation beyond reputesimona has a reputation beyond reputesimona has a reputation beyond reputesimona has a reputation beyond reputesimona has a reputation beyond reputesimona has a reputation beyond repute
Zadani

Mobilnost

Angela Merkel je u intervjuu za BBC pre nekoliko dana pozvala ljude iz Evrope, prvenstveno mlade i nezaposlene, da se sele. Naravno, ona pre svega misli (i logično je da tako misli) da bi takvi kadrovi trebalo da se sele u Nemačku, čijoj industriji nedostaju radnici. Jako neobičan zahtev nemačke premijerke, posebno u svetlu rastuće konzervativizacije evropskih društava, u kojima se imigracija često smatra najodgovornijom za sadašnju krizu.

Naravno, iz perspektive ekonomsko političke elite, zagledane isključivo u ekonomski output,[1] jeftina radna snaga čini osnov „dobre“ kapitalističke ekonomije. Na primer, Indija i Kina se odlično snalaze u globalnoj ekonomiji zato što imaju ogromnu populacionu bazu siromašnih ljudi koji rade skandalozno mnogo za skandalozno malo novca. U tom smislu se za Kinu komotno može reći da je sopstvenu populaciju iznajmila globalnom kapitalizmu. Jeftina radna snaga, dakle, čini osnovu jedne kapitalističke privrede, pa poziv Merkel ne treba da čudi: ona traži jeftine radnike za nemačku industriju, a jeftini ljudi se danas nalaze ne samo u Aziji već i u siromašnim delovima Evrope, i to valja kapitalizovati.

U srcu njenog obraćanja je centralna vrednost Evropske unije: mobilnost. Ali nemačka premijerka je zaboravila veoma važnu komponentu te vrednosti: mobilnost, koja nije samo otvorena mogućnost da mladi bekpekuju ono dugačko leto između srednje škole i fakulteta, ili mogućnost da odu negde gde će raditi kao najamnici. To je mogućnost da se rodite u Madridu, završite školu u Londonu, fakultet u Firenci, radite u Malmeu a stan imate u Amsterdamu[2] i time budete emancipovani bilo gde u Evropi, kao da je Evropa ništa drugo do grad u kojem ste se rodili. Emancipacija je, tako, ključna komponenta mobilnosti. A mobilnost koju Merkel priželjkuje i ohrabruje je mobilnost radničke klase, najamnih radnika. Poziv nemačke kancelarke nije upućen i srednjoj klasi, ne zato što je ona dobro egzistencijalno obezbeđena u svojim zemljama,[3] već zato što je srednja klasa telurizovana.[4] Ona proizvodi ideologiju jednog društva i time je vezana za to i takvo društvo. (Upravo zbog ovoga, srednja klasa je i nosilac nacionalizma (ili patriotizma, ili „nacionalnog osećanja“, kako vam drago), suprotno stereotipu na koji pomislimo kada kažemo „nacionalista“ i pomislimo na nekoga u opancima i sa šajkačom).

To što je toliko očigledno da kancelarka poziva na mobilnost, a pritom ne misli na mobilnost građanske strukture kao političke snage, već na privremeno kretanje najamnika, koji bi na kraju trebalo da se vrate u svoje države, ukazuje da je EU administracija zaboravila mobilnost radi svojih građana i misli samo na mobilnost radi kapitala. To pokazuje da je EU sve manje jedinstveni politički prostor, da populacije EU sve više svoje nacionalne države shvataju kao okvire političkog delovanja, što je suprotno decenijskoj tendenciji sve dubljeg integrisanja ove nadnacionalne organizacije. Kao takva, Evropska unija danas može poslužiti kao paradigma odnosa kapitala, kapitalizma i ekonomije sa jedne strane i društva sa druge. Države pospešuju liberalizaciju u ekonomskoj sferi, dok ostaju one devetnaestovekovne (i starije) nacionalne države koje represivnim metodama svoje populacije održavaju vrednima i ornima za posao. Po svemu sudeći, nacionalna država teško može da odgovori na potrebe savremenog globalnog kapitalizma, a da time sopstvene građane (ili nečije druge građane, putem rata i izvoza krize) ne ojadi.

U ovom osvrtu na predlog Merkel o selidbi, možemo reći da Evropska unija danas podgreva i priželjkuje veliku mobilnost radnika, ali ne i građana. Jer, ukoliko građansko pripadanje izjednačimo sa administrativnim državljanstvom (a to je uslov mogućnosti političkog participiranja u političkom procesu), ne smemo zaboraviti da je ta birokratska definicija pripadanja i dalje pod jurisdikcijom nacionalnih država. A one imigrantima administrativnim merama sve više otežavaju stacioniranje. „Mobilnost“ kao temeljna vrednost Evropske unije je besmislena ukoliko se odnosi isključivo na mobilnost najamne radne snage. Dok ona nije ispraćena administrativim merama koje bi omogućile trajno seljenje i naseljavanje ona, zapravo, nije ona vrednost EU sa početka, i ostaje sprečena rastućim fetišizovanjem nacionalnih država u evropskim društvima.[5]


Peščanik.net, 19.06.2013.
———–
A šta bi bila alternativa? Važno pitanje za savremenu levicu. ↑
Izuzetna infrastruktura je potrebna da bi se ovo postiglo, a ja ću izdvojiti naizgled banalnu stvar: dobar javni prevoz. ↑
Jer nije. ↑
Ali i zato što Nemačkoj nije potrebna. Srednja klasa ne proizvodi višak vrednosti. ↑
Jedna crtica. Pitanje za buduću levicu je: kako osmisliti strategiju kritikovanja globalnog kapitalizma a da ona nije samo to isprazno humanističko moralizovanje. Ovo može biti jedan od odgovora. Ukazivanje na merljive antiemancipatorske prakse.
simona je offline   Reply With Quote
Hvala na korisnom postu!
Jesam (29-07-13), Uoo (28-07-13)
Nepročitano 28-07-13, 11:24   #373
Guru
 
simona's Avatar
 
Datum registracije: Jan 2010
Postovi: 6,596
simona has a reputation beyond reputesimona has a reputation beyond reputesimona has a reputation beyond reputesimona has a reputation beyond reputesimona has a reputation beyond reputesimona has a reputation beyond reputesimona has a reputation beyond reputesimona has a reputation beyond reputesimona has a reputation beyond reputesimona has a reputation beyond reputesimona has a reputation beyond reputesimona has a reputation beyond reputesimona has a reputation beyond reputesimona has a reputation beyond reputesimona has a reputation beyond repute
simona has a reputation beyond reputesimona has a reputation beyond reputesimona has a reputation beyond reputesimona has a reputation beyond reputesimona has a reputation beyond reputesimona has a reputation beyond reputesimona has a reputation beyond reputesimona has a reputation beyond reputesimona has a reputation beyond reputesimona has a reputation beyond reputesimona has a reputation beyond reputesimona has a reputation beyond reputesimona has a reputation beyond reputesimona has a reputation beyond reputesimona has a reputation beyond repute
Zadani

Jay-Z’s “Magna Carta” Mobile App Collects an Insane Amount of Data From its Users

---
When it was announced that Jay-Z’s new album would be released in partnership with Samsung, some fans grumbled about him “selling out”. Well, things are a lot worse than just him “selling out to the corporate world”. The app that was created to enable Samsung users to listen to Jay-Z’s album a few days in advance is a true data-mining operation that collects an insane amount of data from its users. Here’s a screenshot of the permissions needed taken posted by rapper Killer Mike on Twitter.

The app needs to be able to modify or delete the contents of your USB storage, it can identify all of the running apps on your phone and it needs to know your *precise* GPS location. It also gathers “accounts ” the e-mail addresses and social-media user names connected to the phone. While these permissions are often requested by social media apps and so forth, this is an ALBUM LISTENING APP. Why does it need all of this information.
---
simona je offline   Reply With Quote
Hvala na korisnom postu!
Jesam (29-07-13), Uoo (28-07-13)
Nepročitano 21-08-13, 12:41   #374
Dandapani
 
Jesam's Avatar
 
Datum registracije: Mar 2011
Postovi: 13,985
Jesam has a reputation beyond reputeJesam has a reputation beyond reputeJesam has a reputation beyond reputeJesam has a reputation beyond reputeJesam has a reputation beyond reputeJesam has a reputation beyond reputeJesam has a reputation beyond reputeJesam has a reputation beyond reputeJesam has a reputation beyond reputeJesam has a reputation beyond reputeJesam has a reputation beyond reputeJesam has a reputation beyond reputeJesam has a reputation beyond reputeJesam has a reputation beyond reputeJesam has a reputation beyond repute
Jesam has a reputation beyond reputeJesam has a reputation beyond reputeJesam has a reputation beyond reputeJesam has a reputation beyond reputeJesam has a reputation beyond reputeJesam has a reputation beyond reputeJesam has a reputation beyond reputeJesam has a reputation beyond reputeJesam has a reputation beyond reputeJesam has a reputation beyond reputeJesam has a reputation beyond reputeJesam has a reputation beyond reputeJesam has a reputation beyond reputeJesam has a reputation beyond reputeJesam has a reputation beyond repute
Zadani


slobodni.net za slobodni svijet



Podijeli post!

Jesam je offline   Reply With Quote
Nepročitano 28-08-13, 19:39   #375
Guru
 
simona's Avatar
 
Datum registracije: Jan 2010
Postovi: 6,596
simona has a reputation beyond reputesimona has a reputation beyond reputesimona has a reputation beyond reputesimona has a reputation beyond reputesimona has a reputation beyond reputesimona has a reputation beyond reputesimona has a reputation beyond reputesimona has a reputation beyond reputesimona has a reputation beyond reputesimona has a reputation beyond reputesimona has a reputation beyond reputesimona has a reputation beyond reputesimona has a reputation beyond reputesimona has a reputation beyond reputesimona has a reputation beyond repute
simona has a reputation beyond reputesimona has a reputation beyond reputesimona has a reputation beyond reputesimona has a reputation beyond reputesimona has a reputation beyond reputesimona has a reputation beyond reputesimona has a reputation beyond reputesimona has a reputation beyond reputesimona has a reputation beyond reputesimona has a reputation beyond reputesimona has a reputation beyond reputesimona has a reputation beyond reputesimona has a reputation beyond reputesimona has a reputation beyond reputesimona has a reputation beyond repute
Zadani

MIKROBI I PROFITI

....
"Osnovna istraživanja novih antibiotika već su desetljećima gotovo u potpunosti obustavljena - zbog velikih troškova i upitne profitabilnosti. U zloslutnoj sinergiji s novim generacijama bakterija, otpornih na sve postojeće antibiotike, profitna usmjerenost farmaceutske industrije tako priprema teren za scenarij koji po svojim potencijalno katastrofalnim posljedicama ne zaostaje za klimatskim promjenama."

Budućnost bez antibiotika?

Slično kao naftne kompanije ili proizvođači oružja, ni farmaceutska industrija ne uživa osobito povjerenje javnosti. I to sasvim opravdano: svijest o inherentnom sukobu interesa farmaceutskih kompanija (kao što su Pfitzer, Merck i Eli Lilly) kada testiraju lijekove koje same proizvode raste usporedno s neprestanim priljevom svjedočanstava novinara, istraživača i liječnika o sumnjivim istraživanjima, zataškanim nepovoljnim rezultatima i podmićivanju znanstvenih časopisa.

No najveći zločini najvažnijih privatnih farmaceutskih kompanija ne tiču se toliko onoga što rade koliko onoga što ne rade. U ratu protiv bakterija i infekcija ove su kompanije dezertirale u ključnom trenutku – kada neprijatelj pokreće ofenzivu kakva nije viđena generacijama. Kako ove tvrtke nastavljaju zanemarivati svoje dužnosti (izbjegavajući provoditi istraživanja antibiotika posljednjih 30 godina), odgovorni u zdravstvu upozoravaju da bi se svijet uskoro mogao vratiti u predantibiotsku eru, strašno doba kojega se rijetko koji preživjeli danas još sjeća. Ekonomski izvještaji, medicinski časopisi, analize dobrotvornih organizacija, studije vladinih agencija i procjene samog farmaceutskog sektora preferiraju uzroke ove opasne prijetnje pripisati "nedostatku tržišne inicijative". Moje rješenje je nešto elegantnije: socijalizacija cijele farmaceutske industrije.

Opcije kao što su nova regulacija i stroži nadzor mogle bi donekle ublažiti neke oblike zlouporabe velikih farmaceutskih tvrtki poput falsificiranja istraživanja, ali u ratu protiv bakterija ove su mjere ili krajnje nedostatne ili potpuno beskorisne. Postoji i nekoliko preventivnih izvanrednih mjera koje bolnice ili uzgajivači stoke mogu poduzeti kako bi usporili napredovanje neprijatelja, ali one mogu samo privremeno odgoditi katastrofu koja je na pomolu. Socijalizacija razvoja lijekova jedini je izgledan način rješavanja ovog problema.

Prijetnja slična klimatskim promjenama

Thomas Frieden, direktor američkog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti, u ožujku je upozorio vlasti na njihovu "ograničenu mogućnost djelovanja" uslijed "noćne more" koju predstavlja razvoj bakterija koje su visoko otporne na karbapeneme , antibiotike koji se koriste kao zadnje sredstvo obrane. Nekoliko mjeseci ranije, Sally Davies, glavna savjetnica britanske vlade za zdravstvo, sličnim je riječima opisala "apokaliptični scenarij" koji bi se mogao ostvariti za dvadeset godina, kada će ljudi umirati od bolesti koje sada smatramo trivijalnima naprosto zato što ćemo "ostati bez antibiotika".

Ona opisuje kako ovaj fenomen "predstavlja katastrofičnu prijetnju" čovječanstvu sličnih razmjera kao klimatske promjene i zamišlja scenarij za sljedeća desetljeća po kojem bismo se "mogli naći u situaciji da nam zdravstvo bude na razini onoga s početka devetnaestog stoljeća", kada je bilo tko mogao otići u bolnicu na neki manji zahvat i umrijeti od obične infekcije koja se više nije mogla liječiti. Veći zahvati kao što su transplantacije organa, kemoterapija, operacija kuka ili briga za nedonoščad postali bi nemogući.


Zaboravili smo koliko su infekcije nekada bile uobičajene i smrtonosne

Već smo generacijama navikli promatrati zapravo nadljudske uspjehe medicine kao nešto uobičajeno i izvjesno, a zaboravili smo pritom koliko svi oni ovise o pretpostavci prevencije mikrobijalnih infekcija. Antibiotici su potpuno promijenili medicinu: liječenje ozljeda, srčanih i moždanih udara te drugih bolesti zahtijeva intenzivnu upotrebu katetera, infuzija i respiratora, što je nezamislivo bez antimikrobnih lijekova. A kako stanovništvo stari, tako se potreba za ovom vrstom njege samo povećava.

No kako je izgledala era prije antibiotika? Smrtnost od upale pluća za one koji nisu podvrgnuti operaciji bila je 30 posto. Smrtnost od upale slijepog crijeva ili puknuća crijeva bila je blizu 100 posto. Prije nego što je Alexander Fleming slučajno otkrio prvi antibiotik penicilin, bolnice su bile puno pacijenata koji su dobili otrovanje krvi od ogrebotina i posjeklina što su se često razvijale u infekcije opasne po život. Amputacije ili druge operacije kao način rješavanja infekcija nisu ni prvi ni poželjan izbor, ali upravo to je bila jedina opcija za liječnike devetnaestogodišnjeg Amerikanca Davida Riccija koji je doživio željezničku nesreću u Indiji prije nekoliko godina. Ricci se zarazio bakterijom s kojom se čak ni visokotoksični antibiotici, koji se koriste kao posljednje sredstvo borbe, nisu mogli nositi.

Zaboravili smo koliko su infekcije nekada bile uobičajene i smrtonosne. Počeli smo antibiotike uzimati zdravo za gotovo, ali teško da je takva bahatost naša krivnja. U svojoj zloglasnoj izjavi, dužnosnik američke vlade zadužen za zdravstvo William H. Stewart ustvrdio je kako je "vrijeme da zatvorimo poglavlje o infekcijskim bolestima i proglasimo rat protiv bakterija dobivenim". Broj slučajeva tuberkuloze (prve poznate zarazne bolesti i jednog od naših najsmrtonosnijih neprijatelja, koji je samo 2011. ubio 1,4 milijuna ljudi) do 1980. je pao na tako niske razine da su dužnosnici redovito govorili o skoroj iskorijenjenosti te bolesti.

Stope novih infekcija i smrtnosti su pale, ali ova krhka pobjeda zasjenjena je pojavom tuberkuloze otporne na više lijekova (multi-drug-resistant, MDR) koja ne reagira na četiri standardna antibiotika, te tuberkuloze ekstenzivno otporne na lijekove (extensively-drug-resistant, XDR) koja ne reagira ni na antibiotike drugog reda. Primjena antibiotika za liječenje tuberkuloze koja reagira na lijekove obično traje šest mjeseci, dok liječenje MDR tuberkuloze traje dvadeset mjeseci i uključuje antibiotike širokog spektra koji su znatno toksičniji i manje učinkoviti.

Karbapenemi se koriste kao zadnje sredstvo, kada ništa drugo ne djeluje. Enterobakterije otporne na karbapeneme prvo su otkrivene u SAD-u 1996. godine, a otada se su pojavile diljem svijeta. Njihova pojava zabrinjavajuća je iz triju razloga, kao što ističe Frieden: "Kao prvo, otporni su na gotovo sve antibiotike; drugo, stopa smrtnosti je jako visoka; i treće, svoju otpornost mogu prenijeti drugim bakterijama. Na primjer jedna od njih, klebsijela otporna na karbapeneme, može proširiti gene koji uništavaju naše antibiotike drugim bakterijama, primjerice bakteriji Escherichia coli i učiniti je jednako otpornom."

Otprilike 80 posto slučajeva gonoreje danas je otporno na tetracikline, antibiotike prvog reda, a nekoliko zemalja, uključujući Australiju, Francusku, Japan, Norvešku, Švedsku i Veliku Britaniju, prijavilo je slučajeve otpornosti i na cefalosporine, koji su posljednje dostupno sredstvo u borbi protiv ove spolno prenosive bolesti. Otpornost na lijekove primjećuje se i kod raznih infektivnih bolesti, a nedavno je istraživanje utvrdilo da se 60 posto specijalista za infektivne bolesti susrelo sa slučajevima infekcijâ otpornih na svaki antibiotik.

Kako nam se to dogodilo? Svjetska zdravstvena organizacija klasificirala je otpornost na antibiotike kao jednu od triju najvećih opasnosti ljudskom zdravlju. Brian Valstag to je najjasnije rekao u članku objavljenom 2012. u Washington Postu, u kojemu se bavi nedostatkom antibiotika: "Naprosto, evolucija je pretekla kapitalizam."

Neprestana utrka u naoružanju

Kada netko uzme kuru antibiotika, ona pomaže uništavanju bakterija, ali će neminovno ostati mali broj bakterija s nasumičnim mutacijama koje ih čine otpornima na lijekove. To se zove selekcijski pritisak. Ovi žilaviji sojevi bakterija preživljavaju i množe se, proizvodeći potomstvo s istim mutacijama. To je normalno i zapravo je riječ o evoluciji, samo što se ona odvija vratolomnom brzinom. Mi proizvedemo novu kategoriju antibiotika, mikrobi razviju otpornost, mi ponovno stvorimo nove antibiotike, oni opet razviju otpornost, i tako dalje. To je utrka u naoružanju i nikada se nećemo riješiti otpornosti mikroba: možemo samo držati korak s njom, održavajući neprestani razvoj novih vrsta antibiotika. Ali ako prestanemo razvijati nove antibiotike, postoje ozbiljne opasnosti po javno zdravstvo. Farmaceutske tvrtke su proizvele 13 različitih familija antibiotika između 1945. i 1968. godine i to su antibiotici koje je bilo najlakše proizvesti, takoreći voće na niskim granama. Otada su razvijene samo dvije nove familije antibiotika, a do 1980. farmaceutske su ih tvrtke u osnovi potpuno prestale razvijati.


Antibiotici su kapitalizmu nezanimljivi

Razlog zašto su velike kompanije prestale s razvojem novih antibiotika je taj što je posrijedi proces koji traje godinama i košta između 500 milijuna i jedne milijarde dolara po lijeku odobrenom od nadležnih agencija. Osim toga, antibiotici donose i mnogo manji prihod u odnosu na ulaganja od drugih vrsta lijekova. Za razliku od lijekova koje milijuni ljudi uzimaju cijelog života, kao što su oni koji ciljaju kronične bolesti poput srčanih (lijekovi koji ublažavaju simptome, ali ne liječe), antibiotici se obično uzimaju samo nekoliko tjedana ili u najgorem slučaju nekoliko mjeseci. To antibiotike čini nezanimljivima za kapitalizam. Kao što se zaključuje u mobilizacijskom članku Društva za infektivne bolesti Amerike (IDSA) iz 2008. godine: "Antibiotici su manje poželjni farmaceutskim kompanijama i venture kapitalu jer su uspješniji od drugih lijekova." Dugotrajna terapija je puno zanimljivija od trajnog izlječenja kao motivacija za razvoj novih lijekova.

Mnoge velike farmaceutske kompanije potpuno su zatvorile svoje istraživačke centre. Samo četiri od dvanaest velikih još uvijek se bavi razvojem novih antibiotika. Ovako oštri rezovi svakako smanjuju mogućnost da dođe do nekog preokreta. Čak i kada bi bilo političke volje, trebalo bi vremena da se obnove visokostručni kadrovi koji su izgubljeni u protekla dva desetljeća u kojima su tvrtke kontinuirano napuštale antibakteriološka istraživanja. "Pozivamo na hitno i široko djelovanje medicinske zajednice kako bismo se suočili sa sve dubljom krizom izazvanom antimikrobijalnom otpornošću i oživjeli nužan razvoj i istraživanja antibiotika." Razvoj otpornosti na lijekove ubrzava se kada pacijenti ne dovrše svoju kuru antibiotika, a razgradnja infrastrukture javnog zdravstva i sustava socijalne zaštite povećava vjerojatnost da pacijenti prekinu liječenje prije kraja propisane kure jer su i mjere nadzora smanjene.

Borba protiv bakterija usko je povezana s geografskim položajem, klasnim statusom i bogatstvom pacijenta. Otporni mikroorganizmi osobito se šire u područjima u kojima se koriste lijekovi slabe kvalitete. Nije teško shvatiti kako je izbor jeftinijih lijekova izravno vezan uz niske osobne prihode, ali i bolnice čija su sredstva srezana mjerama štednje. Situaciju otežava i česta distribucija antibiotika bez recepta, posebno raširena u zemljama u razvoju, ali i Istočnoj Europi i bivšem Sovjetskom Savezu. No koje je rješenje?

Molbe i podmićivanja farmaceutskih kompanija

Kao najneposredniji zahtjev odgovornima stručnjaci postavljaju smanjenje korištenja postojećih antibiotika, pri čemu su veći nadzor, mreže za praćenje i međunarodna koordinacija imperativ. Bolnice, klinike i domovi za njegu mogu smanjiti broj infekcija povećanim mjerama opreza kao što su temeljitije čišćenje prostorija i povećanje osobne higijene, te grupiranjem pacijenata otpornih na lijekove zajedno, uz rezerviranje nekih dijelova opreme samo za njih. No i ovdje treba ponoviti da ove mjere mogu samo usporiti nezaustavljiv juriš neprijatelja. One utječu na razmjere širenja otpornosti na lijekove, ali se ne suočavaju sa samim fenomenom otpornosti. Ovakvi napori su važni, ali samo zato što nam kupuju vrijeme.


Javnost riskira, kompanije profitiraju

Naposljetku ćemo se morati sukobiti s mikrobima, prijeći iz defenzive u ofenzivu, tj. neprestano razvijati nove klase antibiotika, što je cilj koji većina odgovornih sada prihvaća. Međutim, oduzimanje tog posla privatnom sektoru nitko ni ne razmatra. Umjesto toga, prijedlozi politika Društva za infektivne bolesti Amerike, Svjetske zdravstvene organizacije i Europske unije svode se na molbe i podmićivanja farmaceutskih kompanija ne bi li se ove pomakle s mjesta. U SAD-u opcije koje se razmatraju uključuju omogućavanje poreznih olakšica za kritično potrebne lijekove i subvencije za razvoj prioritetnih antibiotika, zatim ugovorne obaveze država za otkup i druga "osigurana tržišta", "vaučere" koji daju pravo kompaniji da neki drugi od njezinih lijekova (prema izboru kompanije) prođe kroz ubrzani postupak odobravanja u zamjenu za razvijanje odobrenog antibiotika, kao i davanje produženih patenata ili ekskluzivnih prava na prodaju na 25 ili 30 godina za lijekove koji se smatraju osobito inovativnima. Posljednja opcija je izazvala razumljive kontroverze jer predstavlja opasnost za proizvodnju generičkih lijekova i ugrožava dostupnost jeftinih lijekova u zemljama u razvoju. "Džoker produženja patenata" tvrtkama produžio bi patente za još jedan lijek iz njihova asortimana na šest mjeseci do dvije godine. Ovaj poticaj, procjenjuju kompanije, najizgledniji je da ih potakne na djelovanje, ali je ujedno izazvao i najveće kontroverze.

Dakle ovim tvrtkama i dalje dozvoljavamo da masno zarađuju na svojim najisplativijim proizvodima kao što su Viagra ili Lipitor, dok im kroz porezne olakšice, subvencije i javno-privatna partnerstva plaćamo da istražuju i razvijaju nove lijekove na kojima zarađuju milijune umjesto milijardi. Javnost riskira, kompanije profitiraju. Kada bi ove kompanije bile privedene u javni sektor u sklopu nacionalnih instituta za zdravlje ili nekog sličnog samostalnog tijela, novac zarađen prodajom profitabilnih lijekova mogao bi služiti za poticanje istraživanja i razvoja manje profitabilnih lijekova. U javnom bi sektoru ograničenja farmaceutskih istraživanja nestala, što bi ubrzalo rezultate i smanjilo opseg dvostrukog rada na istim istraživanjima u različitim institucijama.

Pronalaženje novih generacija antibiotika (ako ih još uopće možemo otkriti) bit će prokleto teško. Ali to je samo razlog više da uključimo ovaj sektor u javnu sferu: teže znači uz veće troškove, ali uz iste mršave prilike za ostvarenje profita. Postoje nove strategije izbjegavanja antibiotske utrke u naoružanju, ali one su izrazito nesigurne, riskantne i pretpostavljaju godine skupih osnovnih istraživanja koja zahtijevaju javnu intervenciju.

U vrijeme prije pojavljivanja vrlo zarazne infektivne bolesti poznate pod nazivom neoliberalizam, Washington je bio puno skloniji izravnim državnim intervencijama u sektor. Za vrijeme Drugog svjetskog rata političari nisu vjerovali da je privatni sektor dorastao zadatku otpora opasnostima koje su tada prijetile. Sada se u liku mikroba suočavamo s neprijateljem koji je opasniji i od nacista, a privatni sektor ne samo da se nećka, nego je potpuno dezertirao. Dokazi da velike farmaceutske kompanije predstavljaju inovacijsku pustinju su neoborivi. Istovremeno, opće nepovjerenje prema kompanijama gurnulo je milijune u naručje alternativne nadrimedicine. Kada bi se sve vrijeme i energija individualno utrošeni na "prirodne" pripravke trošili kolektivno na pokušaj uspostavljanja demokratske kontrole nad farmaceutskim kompanijama, već bismo bili na pola puta.

Predugo se najčešća kritika ovih kompanija iz progresivnih krugova ograničavala na činjenicu da njihova usmjerenost na profit šteti narodima zemalja u razvoju koji si ne mogu priuštiti preskupe lijekove. To je samo po sebi točno, ali problem je zapravo neusporedivo veći. Privatni farmaceutski sektor predstavlja prijetnju za javno zdravlje koju moramo potpuno ukloniti.



S engleskog preveo: Nikola Vukobratović

* Leigh Phillips je novinar znanstvenog časopisa Nature, bivši dopisnik britanskog Guardiana iz Bruxellesa i zamjenik urednika EUobservera. Tekst je izvorno objavljen na web-stranici časopisa Jacobin (http://jacobinmag.com/) 29. lipnja 2013.
simona je offline   Reply With Quote
Hvala na korisnom postu!
Jesam (29-08-13), riječanka (24-10-13)
Nepročitano 23-10-13, 20:09   #376
Guru
 
simona's Avatar
 
Datum registracije: Jan 2010
Postovi: 6,596
simona has a reputation beyond reputesimona has a reputation beyond reputesimona has a reputation beyond reputesimona has a reputation beyond reputesimona has a reputation beyond reputesimona has a reputation beyond reputesimona has a reputation beyond reputesimona has a reputation beyond reputesimona has a reputation beyond reputesimona has a reputation beyond reputesimona has a reputation beyond reputesimona has a reputation beyond reputesimona has a reputation beyond reputesimona has a reputation beyond reputesimona has a reputation beyond repute
simona has a reputation beyond reputesimona has a reputation beyond reputesimona has a reputation beyond reputesimona has a reputation beyond reputesimona has a reputation beyond reputesimona has a reputation beyond reputesimona has a reputation beyond reputesimona has a reputation beyond reputesimona has a reputation beyond reputesimona has a reputation beyond reputesimona has a reputation beyond reputesimona has a reputation beyond reputesimona has a reputation beyond reputesimona has a reputation beyond reputesimona has a reputation beyond repute
Zadani

Oronula kuća

They used to tell me I was building a dream
With peace and glory ahead
Why should I be standing in line
Just waiting for bread?

/Govorili su mi da gradim san
I da me čekaju mir i slava
Zašto onda stojim u redu
I čekam da mi daju hleb?/

Bing Crosby, 1931, “Brother, Can You Spare a Dime” /Daj koji dinar, brate/


Neki od nas ih primećuju, drugi izgleda ne, iako ih ima 46 i po miliona prema poslednjem popisu; svuda su oko nas, ako vas ne mrzi da pogledate. Visoki čovek u poznim pedesetim godinama, koji je nekada možda imao svoju sliku na zidu kancelarije šefa u nekoj firmi, pakuje robu u supermarketu sa mrgodnom efikasnošću; krotki stari par u apoteci čeka u redu na kasi sa bočicom generičkog ibuprofena i pakovanjem maramica, pa zatim, kad čuju koliko šta košta, ostavljaju maramice i plaćaju lek sitnišem; naočiti otac srednjih godina, neobrijan i zapušten, čeka školski autobus sa svojim malim sinom pred skromnom kućom u predgrađu; umorni i rezignirani radnici restorana brze hrane i prodavnice u tržnom centru, neki od njih mladi, ali mnogi srednjih godina ili čak stariji, koji najčešće rade za minimalnu platu i potreban im je dodatni posao, bonovi za hranu ili neki drugi oblik državne pomoći da bi mogli da izdržavaju porodicu; narodna kuhinja u Njujorku sa ljudima koji bi vam mogli biti rođaci, koji strpljvo stoje u redu.

Svako ko okreće glavu od beznadežnih života mnogih naših sugrađana i govori sebi i drugima da ovi ljudi mogu da krive jedino sebe, ili je budala ili bezdušni skot.

Ni oni koji sebe još uvek nazivaju srednjom klasom nisu u sjajnom stanju. Kad čovek putuje po zemlji, zapanji se koliko su Amerikanci bedno obučeni i koliko su im gradovi propali. Svi znaju kako izgleda bankrotirani Detroit, ali ima mnogih drugih gradova čija je atmosfera potpunog poraza jednako opipljiva. Jednom sam pitao taksistu u takvom mestu šta ljudi tamo rade, a on mi je izdeklemovao dugačak spisak svih velikih proizvođača i firmi koje su stavile katanac na kapiju u poslednjih deset-dvadeset godina, i priznao je da nema pojma kako njegove komšije sastavljaju kraj s krajem. Ni ja nisam imao pojma.

Čak i za ljude sa impresivnim radnim iskustvom i raznovrsnim kvalifikacijama, nalaženje posla od koga može da se živi i uz koji ide zdravstveno osiguranje postalo je izuzetno teško. Naročito je teško mladim ljudima. Već godinama nisam čuo da je neki moj bivši student našao pristojan posao. Najviše čemu mogu da se nadaju je konobarisanje u nekom pomodnom restoranu gde je bakšiš dobar. Mnogim drugima je još gore, naravno. Pedeset godina nakon što je Lindon Džonson objavio „Rat protiv siromaštva“, najbogatija zemlja sveta više ne mari da li će milioni njenih siromašnijih građana živeti ili umreti.

Ako je nekom potreban dokaz, može da pođe od onoga što se dogodilo sa bonovima za hranu u Kongresu, sa takozvanim Dopunskim programom pomoći za ishranu koji svakog meseca koristi 47 miliona Amerikanaca, od čega su polovina deca i tinejdžeri. Neke od ovih beneficija, odobrenih 2009, biće ukinute 31. oktobra. Budući da se ove zime očekuje porast cena goriva, to znači da će mnoge porodice u hladnim državama morati da biraju da li će se smrzavati ili jesti. Kako izveštava Boston Globe, bivši senator Džad Greg iz Nju Hempšira rekao je da stimulans nije ni zamišljen kao trajni izvor novca. „Čitavo stimulativno finansiranje planirano je kao privremeno“, rekao je Greg, strahovito bogat čovek i trenutno generalni direktor jedne bankarske industrijske grupe. Džon Kokran, profesor ekonomije sa Booth School of Business na čikaškom univerzitetu takođe je protiv stimulansa, i tvrdi da je njime utemeljena lažna pretpostavka da „sasvim proćerdana federalna potrošnja pomaže privredi“. Briga za ljude kojima je potrebna pomoć je legitimna, kaže on, ali bonovi za hranu odvraćaju ljude od nalaženja boljeg posla, jer korisnici bonova brinu da će tako izgubiti ovaj dodatak. „U nekom trenutku“, kaže on, „morate biti pomalo nemilosrdni“.

Naravno da morate. Setite se samo truda koji su republikanci u Kongresu uložili da obore Zakon o pristupačnom zdravstvu, pravni akt koji je ratifikovala većina izabranih predstavnika naroda i potpisao ga predsednik. Poboljšanje života svih osim bogatih, kao što znamo, nije više nešto čime se bavi Republikanska partija. Ali milioni Amerikanaca dobiće priliku da plate zdravstveno osiguranje i da se oslobode brige koja im zagorčava život; udruženi napor koji podržavaju neki od najbogatijih ljudi u ovoj zemlji da im se ta prilika uskrati možda je bez presedana kao primer čiste zlobe. Indiferentnost prema mukama i patnjama ljudskih bića ove ili one klase od strane jednog segmenta populacije univerzalna je pojava, ali trošenje miliona dolara na produbljivanje mizerije sopstvenih sugrađana i angažovanje jedne političke stranke da vam u tome pomogne, prosto je podlo. To mora biti motivisano u jednakoj meri sadizmom kao i političkom računicom da, ukoliko ovi neosigurani dobiju osiguranje, obezbediće Demokratskoj partiji vladajuću većinu iz zahvalnosti: zato što im je omogućila da odu kod lekara.

Organizovani od, kako piše New York Times, „labave koalicije konzervativnih aktivista predvođenih bivšim državnim tužiocem Edvinom Misom III“, sponzori obustave rada vlade pripadaju organizacijama kao što su Tea Party patrioti, Amerikanci za prosperitet, Freedom Works, Klub za rast, Generation Opportunity i Mladi Amerikanci za slobodu, sa imenima lažnim poput komunističkih paravanskih organizacija iz 30-ih i 40-ih godina, a i pokvarene su kao svoje preteče. Ove grupe su prošle godine potrošile preko 200 miliona dolara na širenje dezinformacija i zaluđivanje lakovernih pričama o navodnoj šteti koju će pružanje zdravstvene zaštite neosiguranima naneti privredi. Ako su im oni uzor, Amerikanci i treba da se posvete isključivoj brizi za same sebe. Zaboravili smo nešto što je ova zemlja nekada znala, da društvo zasnovano samo na sebičnosti i pohlepi uopšte i nije društvo, nego ratno stanje i obračun jakih sa slabima.


Iz štampe je izašla knjiga autorovih kolumni Gledaj dugo i netremice, u izdanju Arhipelaga.

NYRBlog, 16.10.2013.

Preveo Ivica Pavlović

Peščanik.net, 18.10.2013.
simona je offline   Reply With Quote
simona, hvala ti na korisnom postu!
riječanka (24-10-13)
Nepročitano 23-10-13, 22:48   #377
Guru.
 
ukus's Avatar
 
Datum registracije: Mar 2013
Postovi: 188
ukus has a brilliant future
ukus has a brilliant futureukus has a brilliant futureukus has a brilliant futureukus has a brilliant futureukus has a brilliant futureukus has a brilliant futureukus has a brilliant futureukus has a brilliant futureukus has a brilliant futureukus has a brilliant futureukus has a brilliant futureukus has a brilliant futureukus has a brilliant futureukus has a brilliant futureukus has a brilliant future
Clapping Pogrešna slika...

Republikanci su najzdraviji dio SAD-a: oni su spriječili napad na Siriju svojim glasovima, a time vjerovatno i 3. svj. rat.
Tea Party traži prestanak uništavanja američke industrije koju vuk u janjećoj koži Obama prodaje Kinezima, kako bi oligarsi Wall Streeta, uz novopečene kineske superbogataše, imali što veći profit.
Nezaposlenost je ciframa smanjena, ali od dolaska Mr. Obećanja udvostručio se broj korisnikâ bonova za hranu.
Obamacare je financiran novcem američkih farmaceutskih giganata: eventulanim postizanjem toga programa farmaceutske kompanije će dobiti mogućnost da legalno i besplatno prodaju svoje medikamente u svim bolnicama SAD-a, preko čega će utjecati i na rad zdravstvenih radnika.
Situacija u SAD-u je vrlo slična onoj prije početka građanskoga rata Sjevera i Juga: financijska moć je na jednoj strani, a politička na drugoj.
Elektorski sistem je jedan od najnedemokratičnijih na svijetu: jedino možda goru manipulaciju imaju Rusija i Sj. Koreja te neke afričke i islamske zemlje.
A taj sistem se kupuje novcem - koliko je samo američkih senatora koji su kasnije priznali da su kupljeni.
Obama će imati velike probleme, a bojim se i nerješive, bilo da bude pobjednik ili gubitnik - od februara naredne godine...
ukus je offline   Reply With Quote
Hvala na korisnom postu!
riječanka (24-10-13), Tazika (25-10-13)
Nepročitano 05-11-13, 23:55   #378
Alternativa addict
 
vant's Avatar
 
Datum registracije: Sep 2009
Postovi: 445
vant has a reputation beyond reputevant has a reputation beyond reputevant has a reputation beyond reputevant has a reputation beyond repute
vant has a reputation beyond repute
Zadani

Tajna oružja za izazivanje raka i ubijanje političkih protivnika

vant je offline   Reply With Quote
vant, hvala ti na korisnom postu!
Jesam (10-11-13)
Nepročitano 10-11-13, 16:57   #379
zadovoljna
 
Relax's Avatar
 
Datum registracije: Jul 2012
Lokacija: Zagreb
Postovi: 2,203
Relax has a reputation beyond reputeRelax has a reputation beyond reputeRelax has a reputation beyond reputeRelax has a reputation beyond reputeRelax has a reputation beyond reputeRelax has a reputation beyond repute
Relax has a reputation beyond reputeRelax has a reputation beyond reputeRelax has a reputation beyond reputeRelax has a reputation beyond reputeRelax has a reputation beyond reputeRelax has a reputation beyond reputeRelax has a reputation beyond reputeRelax has a reputation beyond reputeRelax has a reputation beyond reputeRelax has a reputation beyond reputeRelax has a reputation beyond reputeRelax has a reputation beyond reputeRelax has a reputation beyond repute
Zadani Thrive - prosperiraj


tko nije gledao na razumljivom jeziku


Lord, Save Me From Your "Followers"!



Podijeli post!

Relax je offline   Reply With Quote
Nepročitano 14-11-13, 21:22   #380
Guru
 
simona's Avatar
 
Datum registracije: Jan 2010
Postovi: 6,596
simona has a reputation beyond reputesimona has a reputation beyond reputesimona has a reputation beyond reputesimona has a reputation beyond reputesimona has a reputation beyond reputesimona has a reputation beyond reputesimona has a reputation beyond reputesimona has a reputation beyond reputesimona has a reputation beyond reputesimona has a reputation beyond reputesimona has a reputation beyond reputesimona has a reputation beyond reputesimona has a reputation beyond reputesimona has a reputation beyond reputesimona has a reputation beyond repute
simona has a reputation beyond reputesimona has a reputation beyond reputesimona has a reputation beyond reputesimona has a reputation beyond reputesimona has a reputation beyond reputesimona has a reputation beyond reputesimona has a reputation beyond reputesimona has a reputation beyond reputesimona has a reputation beyond reputesimona has a reputation beyond reputesimona has a reputation beyond reputesimona has a reputation beyond reputesimona has a reputation beyond reputesimona has a reputation beyond reputesimona has a reputation beyond repute
Zadani

Motorola patentirala tetovažu za vrat kao dodatak za smartphone


Ako mislite da s Bluetooth slušalicom u uhu izgledate smiješno, imamo pravo rješenje za vas - tetovažu koja se stavlja na vrat.

Vratna, odnosno "grlena tetovaža" (throat tatoo) upravo je dobila patent za sustav povezivanja sa smartphoneom. Motorola, kompanija u vlasništvu Googlea, podnijela je zahtjev za patentom koji "obuhvaća električku tetovažu na koži koja se može primijeniti na grlenu regiju tijela".

Prema patentu, koji je objavljen prošlog tjedna ,"elektronička vratna tetovaža" spaja se na smartphone putem "primopredajnika" na sličan način kao i Bluetooth slušalica, "pametni" ručni sat ili Google Glass. Imat će svoj vlastiti izvor napajanja, a može biti opremljena i s mikrofonom koji će vam omogućiti da kontrolirate svoj mobitel koristeći samo glasovne naredbe.

Bežična tetovaža na grlu moći će se spojiti na "smartphone, uređaj za igranje, tablet računalo ili nosivo računalo", primjerice putem NFC, Bluetooth, ZigBee ili nekog drugog signala.

Čudno, ali Motorola također kaže da će se tetovaža moći primijeniti i na životinje, pa to zvuči kao da snovi o kiborg psima i mačkama konačno postaju stvarnost.

Dakle , vidite što se događa i kamo to sve ide. U ne tako dalekoj budućnosti , svi uređaji koji nosimo s nama naokolo bit će postupno zamijenjeni elektroničkim tetovažama, pilulama i ugrađenim čipovima.

Još malo i naći ćemo se na teritoriju Blade Runnera, a Harrison Ford će vas testirati jeste li ljudsko biće ili kiborg.
simona je offline   Reply With Quote
Odgovor

Opcije Teme
Način Prikaza

Pravila Pisanja Postova
Vi ne možete otvoriti novu temu
Vi ne možete odgovarati na postove
Vi ne možete pridružiti datoteku
Vi ne možete editirati Vaše postove

BB kod je On
Smajlići su On
[IMG] kod je On
HTML kod je Off
Trackbacks are On
Pingbacks are On
Refbacks are On



Vremenska Zona je GMT +1. Trenutno je 11:33 sati.





Iz ponude izdvajamo:











Powered by vBulletin® Version 3.8.1
Copyright ©2000 - 2020, Jelsoft Enterprises Ltd.
Search Engine Optimization by vBSEO 3.3.0