Alternativa Forum

Što nam djeca gledaju

Ovo je diskusija na temu Što nam djeca gledaju u podforumu Odgoj djece
DIJETE I MEDIJI • Mala djeca najviše vole crtane filmove i ...

Natrag   Alternativa Forum > Alternativna medicina za djecu > Odgoj djece

Alternativa Forum


Odgoj djece Pravilan odgoj djece

Odgovor
LinkBack Opcije Teme Način Prikaza
Nepročitano 23-07-09, 11:32   #1
Guru
 
Stella's Avatar
 
Datum registracije: Jun 2009
Lokacija: Zagreb
Postovi: 630
Stella has a reputation beyond reputeStella has a reputation beyond repute
Stella has a reputation beyond reputeStella has a reputation beyond reputeStella has a reputation beyond reputeStella has a reputation beyond reputeStella has a reputation beyond reputeStella has a reputation beyond reputeStella has a reputation beyond reputeStella has a reputation beyond reputeStella has a reputation beyond reputeStella has a reputation beyond reputeStella has a reputation beyond reputeStella has a reputation beyond reputeStella has a reputation beyond reputeStella has a reputation beyond reputeStella has a reputation beyond repute
Pošalji poruku preko Skype™ za Stella
Angry Što nam djeca gledaju

DIJETE I MEDIJI

• Mala djeca najviše vole crtane filmove i TV reklame – takvi sadržaji plijene njihovu pozornost (gledanost 27-28 sati tjedno)
• Sadržaj crtanih filmova, ukoliko se ne bi smatrao šaljivim, najnasilniji je sadržaj na TV
• TV reklame uče dijete potrošačkom mentalitetu već od najranije dobi
• Dok djeca gledaju TV ne igraju se, ne razgovaraju, ne crtaju, ne trče, ne čitaju, ne pomažu!

Što bi roditelji trebali imati na umu!
• Djetetu je potrebna aktivna komunikacija s ljudima osobito roditeljima
• Djeca, osobito ona mlađa, trebala bi više vremena provoditi u igri (i najbolji program je lošiji od aktivne komunikacije i dječje igre)
• Nužno je organizirati obiteljski život tako da manje vremena ostane za TV (12-14 sati tjedno)
• Nužno je dijete okupirati drugim, zabavnim i korisnim aktivnostima
• Nužno je biti dobar primjer (i mi selektivno gledajmo TV)
• Ne treba TV biti lako dostupan (npr. u dječjoj sobi), tako da dijete lako samo odluči što će gledati
• Nemoguće je izbjeći utjecaj medija
• Razumjeti da su djeca više pod utjecajem medija nego odrasli
• Da su djeca neiskusna i ne posjeduju sposobnosti razlučivanja dobro-loše
• Da nas djeca trebaju prilikom gledanja TV (zajedno komentiramo i analiziramo različite sadržaje)
• Medije je potrebno ugraditi u sve sustave obrazovanja
• Ne dopustiti djetetu da cijelo svoje slobodno vrijeme provede ispred TV
• Omogućiti djeci da se kreativno koriste medijima (snimanje, fotografiranje, crtanje)
• Razviti svijest da su mediji značajan izvor važnih informacija
• Poticanje gledanja obrazovnih emisija

Kako spriječiti negativni utjecaj medija
• Razgovarajmo s našom djecom
• Ne prepuštajmo dijelove obiteljskog života utjecaju medija
• Budimo našoj djeci pozitivan model
• Naučimo ih kritički misliti
• Budimo im autoritet
• Koristimo autoritativan stil roditeljstva
• Budimo svjesni da smo mi gotovo cijelog života svom djetetu važna osoba


www.ikm.hr
Velicina ljudske duse mjeri se kolicinom oprastanja



Podijeli post!

Stella je offline   Reply With Quote
Hvala na korisnom postu!
Acarya (16-08-09), Komšinica (19-01-10), Nataša (27-07-09)

Nepročitano 27-07-09, 13:34   #2
New member
 
Nataša's Avatar
 
Datum registracije: Jul 2009
Lokacija: Rijeka
Postovi: 54
Nataša will become famous soon enoughNataša will become famous soon enoughNataša will become famous soon enoughNataša will become famous soon enoughNataša will become famous soon enoughNataša will become famous soon enough
Zadani

Ne pitam se više da li nam televizija odgaja djecu. Mislim da će se mnogi složiti da je to istina. Kao roditelj dvoje male djece koja obožavaju crtane filmove u velikim količinama, šarene i uzbudljive reklame, a pomalo i sve ostale sadržaje, pitam se često koliko im toga dozvoliti, što im dozvoliti, kada i na koji način a da oni od toga nemaju štetu nego korist.

U odnosu na prošla vremena u kojemu su sadašnji roditelji odrastali, ponuda je ogromna, više puta udvostručena, a na nekim segmentima je teško procijeniti koliko se puta uvećala. Nudi se sve i svašta i mnogi se ljudi teško snalaze pri izboru najboljega. Materijalna pa i duhovna dobra pristižu na tržište skoro jednako brzo koliko se sporo roditelji i ostali odgajatelji uspiju prilagođavati promjenama. Djelomična potvrda ove pretpostavke je u, između ostaloga, sve brojnijim supermarketima, trgovinama široke potrošnje ali i komercijaliziranim televizijskim programima kroz sadržaje različitih kategorija od kojih nas ovdje ponajviše zanimaju oni sadržaji uz koje djeca i mladi provode najviše svog vremena.

Svakako, prelaskom na tržišnu ekonomsku orijentaciju i pluralističko društveno uređenje, određena se razina obilja i nužnosti izbora očekivala u društvu. U kojoj je mjeri civilizacijske zrelosti naše društvo dočekalo tranzicijske i demokratske promjene, tema je o kojoj se danas raspravlja s pozicije posljedica koje su usljedile ili se očekuju. Ne ulazeći posebno u rasprave koliko je rat ne samo usporio, nego će neki reći i unazadio demokratske procese u Hrvatskoj, fokusirajmo se na utjecaj ponude televizije kao jednog od medija na sustav vrijednosti djece, odnosno mladih.

Generacije u reproduktivno i ekonomski zreloj životnoj dobi su odrastale u sistemu koji je njihove roditelje donekle štitio od ekonomske nesigurnosti ili neizvjesnosti pravilnog izbora u bilo kojem segmentu života. Općeprihvaćene vrijednosti u društvu, bile one dobre ili loše, nije uopće relevantno, su bile bar prividno stalne, utemeljene, i čini mi se da su naši roditelji i učitelji bili sigurniji u u svoje odgojne metode nego mi. U poziciji sam, kao i većina roditelja da trebam odgajati svoju djecu u novim društvenim okvirima i pravilima društvenih vrijednosti. Neki meni poznati će reći da je danas pravilo da pravila nema. Ipak, da li je to stvarno tako? Kako danas roditelji odgajaju djecu dok trebaju otplaćivati stambene i druge kredite (prije su se stanovi dobivali uz minimalne doprinose, kuće gradile u povoljne kredite), plaćati produžene boravke u školi (prije je bilo uobičajeno da dijete samo ili u društvu druge djece ide kući s ključićem oko vrata ili se živjelo u širim obiteljskim zajednicama), plaćati dodatne sportske, umjetničke ili druge aktivnosti, kao npr. dodatne tečajeve stranih jezika radi jačanja konkurentnosti vlastite djece na tržištu rada? Ovaj dugački uvodni pasus bih zaključila konstatacijom da danas brojni očevi i majke biraju (pazite, nisam rekla da su prisiljeni) raditi više, teže i dulje ne bi li zadovoljili što više novonastalih potreba. O kakvim je potrebama riječ? O tome odakle dolaze i zašto ih mi odrasli prihvaćamo sada ne bih nagađala. Ipak, što naša djeca dobivaju od svega toga?

Glede odgoja djece i vrijednosti koje im želimo prenijeti opažam i uočavam bar tri stvari, a vezane uz dosad navedeno: 1) djeca manje vremena provode s roditeljima, 2) roditelji su pod visokom razinom svakodnevnog stresa, 3) kvaliteta interakcije roditelj-roditelj i roditelj-dijete je vjerojatno narušena.

U zadnje vrijeme reakcije društva na uočene pokazatelje postaju učestalije i intenzivnije. Stječe se dojam da nema sustavnog pristupa spomenutoj problematici i da većina roditelja ne dobiva dovoljno važnih informacija o mogućnosti utjecaja medija i televizije na njihovu djecu.

S medijskim opismenjivanjem treba početi od ranih godina. Ključna je uloga roditelja, osobito kod mlađe djece koja se tek upoznaju s medijskom ponudom. Dok se restriktivan pristup i zabrane ne smatraju učinkovitim načinom televizijskog opismenjavanja djece, preporuča se takozvani evaluativni pristup koji uključuje diskutiranje s djecom o onom što je viđeno. Time se želi djeci pomoći u vrednovanju značenja, uočavanju moralne poruke i shvaćanju prirode medijskog prezentiranja sadržaja. Ili je, također, dobro zajednički sa svojim djetetom gledati, razgovarati i uživati u određenom sadržaju kojega roditelj procjenjuje kvalitetnim. Mnogi će se ovdje upitati, što je to kvaliteta i kome je što kvalitetno? Vraćamo na pitanje obilja mogućnosti i zapravo imperativa izbora. Možemo ovdje govoriti o kriterijima vrednovanja kvalitete koji se razlikuju kod ljudi ovisno o mnogim čimbenicima: obrazovanju, starosti, spolu, temperamentu, etnicitetu, zdravlju, siromaštvu itd. Znamo da danas na televizijama uistinu postoji široki spektar sadržaja koji se mogu podijeliti s djecom: od dokumentarnih i obrazovnih emisija pa sve do Big Brothera i sapunica. Slijedeće ovdje smatram važnim pitanjem. Ako ja biram za svoje dijete kvalitetu prema mojem sustavu vrijednosti, imam li pravo to isto nametati ili određivati drugim roditeljima? Sokrat je u antičkoj Grčkoj bio osuđen na smrt, između ostalog, i zato jer je mlade poučavao krivim vrijednostima, zar ne. Nadalje, smije li se uopće i ako se smije, koliko tada utjecati na slobodu televizijskog programa i time na oblikovanje sustava vrijednosti kod mladih. U današnjem društvu koje se uči demokratičnosti. Ili je to pitanje isključivo vezano uz odgovornost roditeljstva. Gdje su okviri i gdje su granice onoga što se treba djeci prikazivati?


Samo ljubav dijeljenjem postaje sve veća



Podijeli post!

Nataša je offline   Reply With Quote
Nataša, hvala ti na korisnom postu!
Stella (28-07-09)
Nepročitano 27-07-09, 13:37   #3
New member
 
Nataša's Avatar
 
Datum registracije: Jul 2009
Lokacija: Rijeka
Postovi: 54
Nataša will become famous soon enoughNataša will become famous soon enoughNataša will become famous soon enoughNataša will become famous soon enoughNataša will become famous soon enoughNataša will become famous soon enough
Zadani

Prije dvadesetak godina je jedno istraživanje pokazalo da je prosječno dijete u SAD-u do završetka srednje škole provelo 11000 sati u školi, gledalo je televiziju 15000 sati, te je u tom vremenu vidjelo oko 18000 ubojstava i svjedočilo nebrojenim scenama nasilja: tučnjavama, zlostavljanjima, pljačkama, fizičkom uništavanju, paleži, bombardiranju. Obzirom na porast nasilja u medijskim sadržajima danas je vjerojatno taj broj mnogo veći.

Neka obilježja sadržaja u prikazima nasilja
- Nasilje na televiziji povezano je najviše s muškom ulogom a vrši se i među prijateljima.
- Nasilje može biti smrtnog ishoda, ali se samo rijetko prikazuje kao povezano s bolima ili mukama.
- Protagonisti, karakterizirani kao dobri ili loši, nasilje uspješno koriste kao instrument za ostvarivanje ciljeva i za rješavanje sukoba.
- Ukupno gledano, nasilničko se ponašanje u zabavnim emisijama televizije prikazuje kao normalna, svakodnevna strategija ponašanja za kojom bez skrupula posežu i moralno besprijekorni pojedinci.
- Često se to nasilje legitimira kao samoobrana.
- Na televiziji se nude modeli djelovanja koji demonstriraju kako se pomoću nelegitimnih sredstava (nasilja) mogu postići legitimno priznati ciljevi (blagostanje, moć, ugled, pravda).
Međutim, u literaturi je prijeporna interpretacija ovih obilježja. Dok jedna strana tvrdi da televizija širi sliku nasilna, opasna svijeta, dotle druga strana glavnu poruku televizijskih krimića vidi u tome da će kriminalci biti uhićeni i zatvoreni, pa će tako ulice postati sigurnijima. Kvantiteta nasilja nije odlučujuća za očekivane učinke jer između kvantitete činova nasilja s jedne strane i violencije koju recipiraju gledatelji s druge strane nema konzistentne povezanosti, tj. prema mjeri utvrđenoga nasilja ne može se donijeti zaključak o možebitnim učincima. Osim toga, ocjena da li su neki načini ponašanja nasilni ili nisu jako varira. Ona, između ostalog, ovisi o odnosnom filmskom žanru, o mjeri involviranosti recipijenta, o njegovu životnom iskustvu i specifičnim obilježjima osobnosti (npr. samosvijesti).

Latentno agresivna djeca su u većem riziku oponašanja
Pristalice teze katarze, koji najčešće polaze od postojanja urođenoga nagona za agresijom, tvrde da će se dinamičkim suizvršenjem činova nasilja promatranih na fiktivnim modelima u fantaziji smanjiti spremnost recipijenta da i sam pokaže agresivno ponašanje. Teza katarze ima više varijanti.ali se sve mogu smatrati empirijski oborenima. Nema smanjenja agresivnosti zbog otjecanja nagona za agresijom koje bi bilo uzrokovano gledanjem televizijskog nasilja.Tezu da bi djeca trebala konzumirati televizijsko nasilje zastupa još samo jedna manjina, ali i to pod uvijetom da se to odvija u društvu roditelja. Crtani filmovi za djecu sadrže mnogo nasilnih scena i česta su tema razgovora i roditeljskih dilema. Brojni su crtani i burleskni filmovi koji sadržavaju, doduše, akte nasilja, ali nemaju nikakvih negativnih učinaka na djecu. Crtani su filmovi kod djece omiljeni jednostavno zato što se odlikuju pokretom i neočekivanim događajima, ignoriraju fizikalne zakone i sadržavaju likove koji više odgovaraju ukusu djece nego odraslih. Jednim je istraživanjem ustanovljeno sljedeće: izraz dječjih lica koja su gledala to nasilje na crtanim filmovima (oko 5,3 nasilne radnje po satu filma) je odavao je užitak, dok je gledanje scena verbalnog nasilja i vikanja među odraslima na njihovim licima odražavalo strah, zabrinutost, napetost, ljutnju. Djeca su se tada povlačila i tražila neku drugu aktivnost. Zaključak je toga eksperimenta da djeca, kroz gledanje nekih oblika nasilja, primjerice nasilja u crtanim filmovima, mogu osloboditi neprijateljske osjećanje koje su potiskivali, te da je takva vrsta "zamjenske agresije" zapravo pomoć i olakšanje. Kod teze o habitualizaciji polazi se od empirijski osigurane teze da jedan jedini film teško može trajno izmijeniti stavove odnosno čak modificirati strukture osobnosti, tj. naglašavaju se dugoročni, kumulativni učinci. Prema tezi habitualizacije, stalnom konzumacijom televizijskog nasilja umanjuje se senzibilitet prema nasilju na koje se napokon gleda kao na normalno, svakodnevno ponašanje. Habitualizacija ili navikavanje mogu se interpretirati vrlo različito, no ova se shvaćanja susreću u raznim izvorima kao određena hladnokrvnost ili bezosjećajnost prema nasilju kod konzumenata takvih sadržaja. Može se susresti i termin desenzitizacija, odnosno razvijanje tolerancije na nasilje.
Teza racionalizacije počiniteljima nerijetko služi kao izvor informacija za racionalizaciju odnosno opravdanje njihova zločina. Moguće je da u tome leži opasnost prikazivanja nasilja u masovnim medijima (bolje rečeno: javne diskusije o njegovim učincima). Znanje potencijalno delikventnog odnosno nasilnog pojedinca da ukazivanjem na masovne medije može odgovornost za vlastito ponašanje ex post facto prikazati minimalnom, odnosno čak potpuno prebaciti na medije. Predstavnici teze o racionalizaciji argumentiraju da agresivni pojedinci konzumiraju nasilne programe zato što tada svoje vlastito ponašanje mogu ocijeniti kao normalno, odnosno mogu sebi izgraditi iluziju da djeluju kao kakav popularni televizijski heroj. Opravdanja (racionalizacije) štite pojedinca od samopredbacivanja nakon što su počinili zločin. Teza medijski induciranog emocionalnog uzbuđenja pripisuju nagonski potencijal kojemu u procesu učinka pripada središnji značaj. Kratkotrajni porast agresivnosti kakav se može promatrati nakon gledanja nasilnih medijskih sadržaja ne interpretira se (samo) kao posljedica nasilja, već kao pitanje općeg uzbuđenja koje je moguće izazvati i drugim sadržajima (npr. pornografijom). U mnogim eksperimentima utvrđeni učinci prikazâ nasilja interpretitraju se kao učinci koji su neovisni o kvaliteti sadržaja. Postojanje zaostalog, dakle, još neminulog uzbuđenja dovodi u situacijama koje nisu ni u kakvoj vezi s prvotnom situacijom, što je izazvala uzbuđenje, eventualno do intenzivnijeg ponašanja. Prema tomu, strah koji se temelji na uzbuđenju može dovesti do kasnije intenzivnije agresije, odnosno zaostalo uzbuđenje koje se temelji na agresiji može kasnije uzrokovati intenzivnije ponašanje. Prema toj tezi, za kvalitetu ponašanja koje će se u danom slučaju pokazati - odlučujuća je motivacija primjerena odnosnoj situaciji. U kontekstu teorije učenja uzima se u obzir da se djelovanje kontrolira putem mišljenja, da različiti promatrači preuzimaju različite kombinacije obilježja identičnih modela i da ih mogu kombinirati u nove načine ponašanja. Socijalno integrirana djeca prikaze nasilja svrstavaju u negativan primjer, dok kod latentno agresivnih učenika dolazi do porasta spremnosti na nasilje koje se u odsustvu dostatnih kontrolnih mehanizama može pretvoriti u nasilno ponašanje. U okviru shvaćanja učenja agresivnog ponašanja smatra se da neposredno nakon gledanja nasilja na televiziji djeca u igri pokazuju više agresivnosti. Rano izlaganje nasilju na televiziji povezano je s agresivnosti u odrasloj dobi. Pri tome je važna identifikacija s nasilnim likovima.
Nasilje u kompjutorskim igrama
O učenju nasilnog ponašanja u kompjutorskim igricama, psihologinja Mihaela Rister izvještava slijedeće. “Opažajući ponašanja i postupke koje koriste likovi u kompjuterskim igrama, djeca usvajaju ta ponašanja te ona postaju dio njihovog repertoara. Ti postupci postaju nešto što djeca znaju i mogu upotrijebiti kada se nađu u sličnim situacijama. Ukoliko likovi u igrama imaju opciju koristiti nasilje da bi riješili neki problem (a u većini akcijskih igara nasilje predstavlja praktički jedinu opciju) i došli do cilja ili imaju opciju pretući ili ubiti ljude (vanzemaljce, životinje, robote) koji im se suprotstave, djeca će naučiti da je takvo ponašanje jedan od mogućih načina rješavanja sukoba, te postoji vjerojatnost da će ga upotrijebiti u rješavanju vlastitih sukoba s drugom djecom ili odrasima. Ako je u igrama nasilje najbolji ili jedini način da se postigne cilj te ako na nasilni način riješen problem donosi bodove, omogućuje prelazak na sljedeći nivo ili neki drugi oblik nagrade (koji ispuni zadovoljstvom i osjećajem postignuća), takvo će se ponašanje učvrstiti te će se povećati vjerojatnost da ga dijete upotrijebi u sukobima s kojima se mora nositi u stvarnom životu. Istraživanja u kojima je proučavan utjecaj nasilja u filmovima na agresivnost kod djece, pokazala su da su djeca koja su gledala filmove kojima nasilni likovi nisu bili kažnjeni za nasilje, bila značajno agresivnija prema svojim igračkama i vršnjacima, nego djeca koja nisu gledala takve filmove. Može se pretpostaviti da bi i nekažnjeno nasilje u kompjuterskim igrama, moglo na isti način utjecati na povećanje agresivnog ponašanja kod djece.Nadalje, promatranje i "izvođenje" nasilnog ponašanja unutar igara, ako i ne poveća učestalost agresivnog ponašanja kod djece, moglo bi povećati toleranciju koju djeca imaju na nasilje. Naime, djeca bi se mogla naviknuti na scene nasilja, što bi moglo dovesti do toga da u stvarnom životu manje spremno reagiraju na pojavu nasilja i manje spremno priskoče nekome u pomoć. Također, nerealno prikazivanje posljedica agresivnog ponašanja (npr., ubojstvo nakon kojeg lik može oživjeti, rana koja odmah zacijeli i ne ometa funkcioniranje lika) može dovesti do toga da dijete pogrešno percipira opasnost od nekog agresivnog čina i ne shvaća moguće posljedice nasilnih postupaka... naročito ukoliko se takvi podražaji često ponavljaju."


Zaštitimo djecu
Sigurnom se može smatrati sljedeća hipoteza: što se neki film (odnosno televizijska emisija) ocijeni realističnijim (realističnijom), to se on (ona) čini nasilnijim (nasilnijom). Djeca već od najranije dobi gledaju televiziju, mnogo prije nego što su sasvim sposobna razlikovati realni od virtualnog svijeta. Do trećeg razreda osnovne škole ne mogu sa sigurnošću razumjeti razliku između "stvarnosti" i "virtualnog svijeta" medija. Razumiju da su emisije na televiziji izmišljene i da su filmovi izmišljeni, ali vjeruju da bi se sve to "moglo dogoditi". Posebno ih plaši nasilje u informativnim emisijama i drugim non-fiction žanrovima. Televizijske vijesti pune nasilja djeci su strašnije od filmskog nasilja i vrlo ih jasno razlikuju. Istraživanje obavljeno na djeci od 13 godina pokazuje da slike stvarnoga nasilja djecu više uznemiruju, osobito ako prikazuju drugu djecu ili ljude i mjesta s kojima se djeca mogu poistovjetiti Stručnjaci smatraju da djeca, uslijed prekomjernog gledanja nasilja u medijima, doživljavaju svijet kao mjesto nasilja, puno strašnije i opasnije nego što uistinu jest, jer se nasilje u životu događa desetke puta rjeđe nego u medijima. Izlaganje medijskom nasilju dovodi djecu u situaciju da gledaju nasilje kao normalan odgovor na stres, odnosno kao na prihvatljivo sredstvo za rješavanje sukoba.

Umjesto zaključka
Dakle, ključna je osviještenost roditelja i odgajatelja koji se sadržaji i u kojim količinama djeci omogućavaju konzumirati. Što je dijete mlađe, treba biti oprezniji sa čime se opskrbljuje njegov iskustveni fundus. Pri tome treba imati u vidu da je za učenje nasilničkog ponašanja općenito najprije odgovorna obitelj, a potom subkulturni kontekst okoline dok je direktni utjecaj sadržaja medija tek na trećem mjestu. Neka djeca, pa i neki odrasli imaju tendencije asocijalnom ponašanju, koje mogu biti naglašene specifičnim sadržajima na televiziji i/ili virtualnim igrama. (materijali za izradu članka su odabrani i preuređeni s Interneta)


Samo ljubav dijeljenjem postaje sve veća



Podijeli post!

Nataša je offline   Reply With Quote
Nepročitano 27-07-09, 13:41   #4
New member
 
Nataša's Avatar
 
Datum registracije: Jul 2009
Lokacija: Rijeka
Postovi: 54
Nataša will become famous soon enoughNataša will become famous soon enoughNataša will become famous soon enoughNataša will become famous soon enoughNataša will become famous soon enoughNataša will become famous soon enough
Zadani

Hvala dragoj Stelli na otvorenoj temi, svakako se radi o području koje i mene jako zanima. Gore su dva moja autorska teksta koja sam inače objavila u Narodnom zdravstvenom listu Primorsko-goranske županije.

Mislim da je ova tema samo jedan integralni dio pitanja odgoja djece u suvremenom globaliziranom društvu koje prolazi kroz tranzicijske procese. I da treba biti jako mudar roditelj ako se želi u cijeloj zbrci pronaći najbolje za sebe i svoju djecu.

Puno svima


Samo ljubav dijeljenjem postaje sve veća



Podijeli post!

Nataša je offline   Reply With Quote
Nepročitano 27-07-09, 13:49   #5
onaj koji oblikuje
 
RED PILL's Avatar
 
Datum registracije: Apr 2009
Lokacija: in dreams
Postovi: 15,291
RED PILL has a reputation beyond reputeRED PILL has a reputation beyond reputeRED PILL has a reputation beyond reputeRED PILL has a reputation beyond reputeRED PILL has a reputation beyond reputeRED PILL has a reputation beyond reputeRED PILL has a reputation beyond reputeRED PILL has a reputation beyond reputeRED PILL has a reputation beyond reputeRED PILL has a reputation beyond reputeRED PILL has a reputation beyond reputeRED PILL has a reputation beyond reputeRED PILL has a reputation beyond reputeRED PILL has a reputation beyond reputeRED PILL has a reputation beyond repute
RED PILL has a reputation beyond reputeRED PILL has a reputation beyond reputeRED PILL has a reputation beyond reputeRED PILL has a reputation beyond reputeRED PILL has a reputation beyond reputeRED PILL has a reputation beyond reputeRED PILL has a reputation beyond reputeRED PILL has a reputation beyond reputeRED PILL has a reputation beyond reputeRED PILL has a reputation beyond reputeRED PILL has a reputation beyond reputeRED PILL has a reputation beyond reputeRED PILL has a reputation beyond reputeRED PILL has a reputation beyond reputeRED PILL has a reputation beyond repute
Thumbs Up

vauuuu ....svaka čast

RED PILL je offline   Reply With Quote
RED PILL, hvala ti na korisnom postu!
Nataša (27-07-09)
Nepročitano 15-08-09, 07:38   #6
osmeh
 
minjabg's Avatar
 
Datum registracije: Jul 2009
Lokacija: Beograd
Postovi: 2,774
minjabg has a reputation beyond reputeminjabg has a reputation beyond reputeminjabg has a reputation beyond reputeminjabg has a reputation beyond reputeminjabg has a reputation beyond reputeminjabg has a reputation beyond reputeminjabg has a reputation beyond repute
minjabg has a reputation beyond reputeminjabg has a reputation beyond reputeminjabg has a reputation beyond reputeminjabg has a reputation beyond reputeminjabg has a reputation beyond reputeminjabg has a reputation beyond repute
Zadani

I na moju decu tv utice puno. Upijaju sve reklame kao sundjeri.A crtaci i decije emisije su cesto puni uzasnih dijaloga,neprimerenih reci...tako da mi uglavnom slusamo muziku.Nekad je to blaga klasika,Vivaldi , nekad decije pesme.
Jos za vreme prve trudnoce sam stalno slusala muziku,posebno Vivaldija,i bila sam smirenija i ubedjena da mi je tada i beba mirnija.E sada i njima pustam to , posebno kada su uznemireni.
Ovde , ni deciji tv kanali nisu uistinu deciji/samo na jednom nema ovih ratobornih sadrzaja.Svesna sam ja da moraju i to videti da ne bi bili skroz ,,neinformisani,, jer otici ce negde na rodjendan pa ce im mozda pustiti bas to sto im ja zabranjujem.Za sada mi uspeva da ih ber malo otrgnem od tv i video igrica,a za koju godinu cemo videti...
Zapravo rezultati vaspitanja se vide tek kada dete o necemu odlucuje samo i kada u nekim situacijama,bez roditeljskog nadzora izmedju nekoliko opcija odabere onu najpovoljniju za sebe, bez obzira na to sta je trenutno in.
minjabg je offline   Reply With Quote
Nepročitano 15-08-09, 15:15   #7
Guru
 
Stella's Avatar
 
Datum registracije: Jun 2009
Lokacija: Zagreb
Postovi: 630
Stella has a reputation beyond reputeStella has a reputation beyond repute
Stella has a reputation beyond reputeStella has a reputation beyond reputeStella has a reputation beyond reputeStella has a reputation beyond reputeStella has a reputation beyond reputeStella has a reputation beyond reputeStella has a reputation beyond reputeStella has a reputation beyond reputeStella has a reputation beyond reputeStella has a reputation beyond reputeStella has a reputation beyond reputeStella has a reputation beyond reputeStella has a reputation beyond reputeStella has a reputation beyond reputeStella has a reputation beyond repute
Pošalji poruku preko Skype™ za Stella
Zadani

Crtići - koliko i kada?
Svi znamo da djeca najviše vole gledati crtiće. To im je zabava, igra i učenje. Danas je izbor jako velik i svatko dijete ima svoj omiljeni crtić. Većinom odaberu lika iz crtića koji im najviše odgovara. On postaje njihov idol i prijatelj. Kakve crtiće odabrati za naše najmlađe i koliko im dopustiti da ih gledaju?
Moj najdraži crtić je bio Tom & Jerry. Uvijek sam htjela da taj mačak već jednom dohvati miša i pokaže mu tko je gazda. Nikada u crtićima nisam prepoznala pretjerano nasilje, ali mislim da je danas toga sve više. Kakav će to utjecaj prenijeti na djecu?
Poslije buđenja, svi klinci i klinceze vole sjesti pred TV i jesti čokolino uz svoj omiljeni crtić. Tako im lijepo započne dan i imaju se čemu veseliti. U vrtiću se, uz igru, gledaju crtiće. Iz njih se uvijek izvuče pouka tako da djeca nešto i nauče.
Većina roditelja misli da crtići ne mogu biti opasni jer su likovi nestvarni. No, djeca to shvaćaju na drugačiji način.Ona u likovima vide stvarne osobe s kojim se poistovjetuju. Često kopiraju njihovo ponašanje. Zato trebamo pripaziti koliko često im dopuštamo da se dive svojim junacima.
Smatram da je najbolji način za odgoj i učenje – igra.Svaka igra ima svoja pravila koja će djetetu pokazati da treba biti pravedan i pošten. Kroz igru se dijete giba, trči, a to će pomoći njegovom fizičkom razvoju. Postoje mnoge igre gdje dijete treba odgovarati na pitanja ili nešto posložiti, što ga potiče na razmišljanje te razvija njegovu motoriku.
Svako dijete treba gledati crtiće i u njima uživati. Roditelji trebaju postaviti pravo vrijeme za to. Navečer, kao i ujutro, je pravo vrijeme za gledanje crtića. Uz priču za laku noć, crtić je najbolja uspavanka. U ničemu ne smijemo pretjerivati, pa tako ni u gledanju crtića.


www.ikm.hr
Velicina ljudske duse mjeri se kolicinom oprastanja



Podijeli post!

Stella je offline   Reply With Quote
Nepročitano 16-08-09, 08:25   #8
osmeh
 
minjabg's Avatar
 
Datum registracije: Jul 2009
Lokacija: Beograd
Postovi: 2,774
minjabg has a reputation beyond reputeminjabg has a reputation beyond reputeminjabg has a reputation beyond reputeminjabg has a reputation beyond reputeminjabg has a reputation beyond reputeminjabg has a reputation beyond reputeminjabg has a reputation beyond repute
minjabg has a reputation beyond reputeminjabg has a reputation beyond reputeminjabg has a reputation beyond reputeminjabg has a reputation beyond reputeminjabg has a reputation beyond reputeminjabg has a reputation beyond repute
Zadani

Bravo, Stella,potpuno si u pravu!
I moja deca uglavnom ujutru gledaju crtace, a uvece nesto malo,jer su umorni od dnevnih aktivnosti,posebno stariji sin.
I zaista vise vole igru i setnju od crtaca,posebno mladji .
minjabg je offline   Reply With Quote
Nepročitano 16-08-09, 10:04   #9
Okupan svjetlošću
 
Acarya's Avatar
 
Datum registracije: Jul 2009
Postovi: 2,191
Acarya has a reputation beyond reputeAcarya has a reputation beyond reputeAcarya has a reputation beyond reputeAcarya has a reputation beyond reputeAcarya has a reputation beyond reputeAcarya has a reputation beyond reputeAcarya has a reputation beyond repute
Acarya has a reputation beyond reputeAcarya has a reputation beyond reputeAcarya has a reputation beyond reputeAcarya has a reputation beyond reputeAcarya has a reputation beyond reputeAcarya has a reputation beyond reputeAcarya has a reputation beyond reputeAcarya has a reputation beyond reputeAcarya has a reputation beyond reputeAcarya has a reputation beyond reputeAcarya has a reputation beyond repute
Zadani

Puno puta sam se naslusao prituzbi roditelja koji su vegani kao i nj djeca.
Pitanje je uvijek isto:do kada ce televizija moju djecu bombardirati reklamama u kojima se prikazuju obroci od ubijenih zivotinja?Do kada ce nas silovati reklamama gdje se prikazuje nasilje na zivotinjama?
Do kada cemo biti svjedoci specizma?

Sve to su pitanja jer oni kao i svi drugi placaju reklame koje ne zele gledati.Placaju naknadu za teve koja medu pauzama filmova i serija pusta reklame koje nitko od nas ne zeli gledati,a prisiljen je.
Acarya je offline   Reply With Quote
Nepročitano 17-08-09, 06:52   #10
New member
 
Nataša's Avatar
 
Datum registracije: Jul 2009
Lokacija: Rijeka
Postovi: 54
Nataša will become famous soon enoughNataša will become famous soon enoughNataša will become famous soon enoughNataša will become famous soon enoughNataša will become famous soon enoughNataša will become famous soon enough
Zadani

I ja smatram da su roditelji postavljači pravila o vremenu,količini i sadržajima gledanja TV-a i dr. elektroničkih sadržaja. Međutim, važan je i cjelokupni kulturološki milje stvara pondu sadržaja. Mi smo mlada društva koja se uče demokraciji i muče s tranzicijskim teškoćama, da ne spominjem globalizaciju ili posljedice oružanih sukoba. To sve skupa u cjelini, po mom mišljenju, rezultira i cijelom hrpom neselektiranim i nepromišljenih emisija, reklama, crtanih gilmova itd, itd. Samo društvo je preslabo da bi stvorilo kvalitetu kakvu mi konkretno želimo za svoju djecu.
Dobar mi je primjer i Acrya koji govori o reklamama za meso. Ja imam isti problem kada moji dječaci gledaju one prestrašne reklame za pivo koje se puštaju pred nogometne utakmice. Mene i muža to jako smeta, svjesni smo toga da ne možemo utjecati na društvo u cjelini, a istovremeno se ne možeš izolirati na pusti otok.
Zato s djecom pokušavamo sve obilno prokomentirati i o svemu im saopćiti naše vlastite stavove. Čini mi se da nekako više od toga ne možemo.


Samo ljubav dijeljenjem postaje sve veća



Podijeli post!

Nataša je offline   Reply With Quote
Odgovor

Tagovi
djeca, gledaju, nam, sto

Opcije Teme
Način Prikaza

Pravila Pisanja Postova
Vi ne možete otvoriti novu temu
Vi ne možete odgovarati na postove
Vi ne možete pridružiti datoteku
Vi ne možete editirati Vaše postove

BB kod je On
Smajlići su On
[IMG] kod je On
HTML kod je Off
Trackbacks are On
Pingbacks are On
Refbacks are On



Vremenska Zona je GMT +1. Trenutno je 19:05 sati.



Iz ponude izdvajamo:









Powered by vBulletin® Version 3.8.1
Copyright ©2000 - 2018, Jelsoft Enterprises Ltd.
Search Engine Optimization by vBSEO 3.3.0