Alternativa Forum

Edukacija djece

Ovo je diskusija na temu Edukacija djece u podforumu Odgoj djece
http://www.slobodnaskola.hr/txt/dobr...slobodna-skola http://www.slobodnaskola.hr/txt/mini...ivnom-programu http://www.sensaklub.hr/clanci/stvar...a-skola?page=2...

Natrag   Alternativa Forum > Alternativna medicina za djecu > Odgoj djece

Alternativa Forum


Odgoj djece Pravilan odgoj djece

Odgovor
LinkBack Opcije Teme Način Prikaza
Nepročitano 20-02-13, 21:26   #11
*
 
Suncokret's Avatar
 
Datum registracije: Nov 2010
Postovi: 296
Suncokret has a reputation beyond reputeSuncokret has a reputation beyond reputeSuncokret has a reputation beyond repute
Suncokret has a reputation beyond reputeSuncokret has a reputation beyond reputeSuncokret has a reputation beyond reputeSuncokret has a reputation beyond reputeSuncokret has a reputation beyond reputeSuncokret has a reputation beyond reputeSuncokret has a reputation beyond reputeSuncokret has a reputation beyond reputeSuncokret has a reputation beyond reputeSuncokret has a reputation beyond reputeSuncokret has a reputation beyond reputeSuncokret has a reputation beyond repute
Zadani Slobodna škola

http://www.slobodnaskola.hr/txt/dobr...slobodna-skola

http://www.slobodnaskola.hr/txt/mini...ivnom-programu

http://www.sensaklub.hr/clanci/stvar...a-skola?page=2


Znanje je baš kao i sam život, vrijedi samo ako se živi.



Podijeli post!

Suncokret je offline   Reply With Quote

Nepročitano 20-02-13, 22:05   #12
Guru
 
simona's Avatar
 
Datum registracije: Jan 2010
Postovi: 6,596
simona has a reputation beyond reputesimona has a reputation beyond reputesimona has a reputation beyond reputesimona has a reputation beyond reputesimona has a reputation beyond reputesimona has a reputation beyond reputesimona has a reputation beyond reputesimona has a reputation beyond reputesimona has a reputation beyond reputesimona has a reputation beyond reputesimona has a reputation beyond reputesimona has a reputation beyond reputesimona has a reputation beyond reputesimona has a reputation beyond reputesimona has a reputation beyond repute
simona has a reputation beyond reputesimona has a reputation beyond reputesimona has a reputation beyond reputesimona has a reputation beyond reputesimona has a reputation beyond reputesimona has a reputation beyond reputesimona has a reputation beyond reputesimona has a reputation beyond reputesimona has a reputation beyond reputesimona has a reputation beyond reputesimona has a reputation beyond reputesimona has a reputation beyond reputesimona has a reputation beyond reputesimona has a reputation beyond reputesimona has a reputation beyond repute
Zadani



Dragana Bolješić Knežević, predsjednica udruge Slobodna škola govori o školi u kojoj su djeca ravnopravna s nastavnicima


U petak, 20. studenoga, u Maloj dvorani samoborskog kina Udruga Slobodna škola, u suradnji s Pučkim otvorenim učilištem Samobor predstavit će projekt Slobodne škole u Hrvatskoj. Predstavljanje će započeti kratkim predavanjem prof. Dragane Bolješić, predsjednice i jedne od osnivačica udruge, a potom će biti prikazan 100-minutni igrani i na hrvatski prevedeni BBC–jev igrani film Summerhill. Vrijeme poslije filma namijenjeno je za pitanja, druženje i razgovor.

Udruga Slobodna škola članica je Europske konferencije demokratskog obrazovanja (EUDEC) te od 2008. djeluje na području cijele Hrvatske, s ciljem informiranja o demokratskom modelu obrazovanja, okupljanja istomišljenika i stvaranja uvjeta za osnivanje prve demokratske škole u Hrvatskoj.

U povodu predstavljanja u Samoboru, objavljujemo razgovor s Draganom Bolješić Knežević, predsjednicom udruge. Možda se slična škola otvori baš u Samoboru...

Kako nastaje ili kako se postaje slobodnom školom?

Najjednostavnije bi bilo kad bi već postojeća škola odlučila provesti demokratizaciju i pretvorbu u slobodnu školu, što se, usput rečeno, dogodilo, primjerice, u Kanadi, u Engleskoj i, koliko mi je poznato, u Danskoj i Finskoj. Treba ipak biti realan i priznati da su za to male šanse u nas. No, nikad se ne zna. Možda, kad se prosvjetari bolje upoznaju s demokratskim obrazovanjem i uvide njegove prednosti... Na kraju krajeva, čuda jesu moguća. Put kojim ćemo mi pak morati krenuti jest standardni. Dakle, prvo se mora riješiti zakonsko-administrativna procedura.

Koja je, u najkraćim crtama, vaša vizija slobodne škole u Hrvatskoj?

Najvažnije, po mom mišljenju, je to da škola bude ustrojena prema načelima originalne A.S. Neillove dječje demokracije. U takvoj školi su djeca ravnopravna s ostalim osobljem te aktivno sudjeluju u svom odgojno-obrazovnom procesu. Smatram da se trebamo držati oprobanih recepata koji funkcioniraju u zemljama diljem svijeta, a temelje se na odgoju i obrazovanju oslobođenom od bilo kojeg oblika prisile. Doslovno. Istovremeno moramo voditi računa da škola bude uspješno uklopljena u naš mentalitet i tradiciju. Mnogi u nas misle da djeca ne trebaju slobodu i da će podivljati ako im se dozvoli da ne idu u školu. To su predrasude. Faktor dosade, urođene radoznalosti i potrebe za kontaktom s vršnjacima ipak dovode djecu u školu, ma kakva ona bila. Djelatnicima ostaje da svojim posebnim talentima i zanimljivom nastavom privuku učenike i začaraju ih magijom učenja, istraživanja i spoznaje. Tko ne bi želio dolaziti u "cool" školu u kojoj te cijene, poštuju i vjeruju u tebe i pitaju te što i kako želiš učiti?

Kako ideja Slobodne škole, koja bi se plaćala, korelira s idejom besplatnog obrazovanja dostupnog svima? Ne bi li se time stvarale neke nove "slobodne" i/ili "duhovne“ elite?

Sve su slobodne demokratske škole u svijetu privatne i plaća se školarina ili članarina; negdje veća, a negdje manja. To je nužno, jer žele zadržati svoj identitet i izvoditi nastavu onako kako nalaže demokratsko obrazovanje. To znači da nastava nije obavezna i da nema ocjenjivanja i testiranja ukoliko to učenici ne žele. Države u suštini ne žele financirati takve škole. Bojim se da niti kod nas neće biti drugačije. Ipak, postoji i primjer Njemačke, u kojoj država financira sve obrazovne ustanove, pa tako i one koje provode alternativno obrazovanje, s 80%, što onda škole čini vrlo dostupnima svima. Ukoliko u nas ne ostvarimo pravo na sufinanciranje, postoji opasnost da će školarina biti previsoka za neke roditelje. Međutim, ovdje treba istaknuti da slobodne škole nisu alternativa za koju će se odlučiti baš svako dijete i svaki roditelj. Sloboda i demokracija su nekima još uvijek preveliki zalogaj. Svaka od ovih škola pomno bira učenike i intervjuira roditelje. Učenici se primaju na određeno, pa tek kad vide da im škola odgovara i uz uvjet da ih nova školska zajednica prihvaća, upisuju se u školu s namjerom da u njoj ostanu do završetka opće naobrazbe. Slobodne škole niti u jednoj državi u kojoj postoje nisu elitne ni u kom smislu. U rangu privatnih škola su jeftinije od ostalih, a kako se ne bave bilo kakvim elitizmom, izostaje i taj status. To su mjesta koja privlače djecu koja žele biti upravo to što jesu i koja imaju potrebu sama sebe izgrađivati u odnosu s odraslima, koji im pružaju podršku i unutar zajednice u kojoj su svi jednaki i ravnopravni. Sloboda je osnovna čovjekova potreba koju ove škole zadovoljavaju. Ali, kako sam ranije napomenula, sloboda nije za svakoga. Sloboda povlači za sobom i osobnu odgovornost. Nekima je lakše kad su im granice jasno definirane od strane drugih. Da li su oni koji žele biti slobodni unutar škole koja im to dozvoljava i pruža im podršku na putu spoznaje sebe i svojih mogućnosti elita, ne znam. Mislim da ipak nisu. Novčani problem se može riješiti putem stipendija, dok Udruga Slobodna škola zajedno s vijećem EUDEC-a ne osigura da se promijeni zakonska regulativa i omogući većinsko ili potpuno financiranje alternativnog obrazovanja u svim državama, pa tako i u Hrvatskoj. Duboko vjerujem da pravo na obrazovanje mora biti osigurano svima bez naknade. Isto tako vjerujem da svatko unutar jednog demokratskog društva mora biti u poziciji da bira model obrazovanja za svoje dijete ili za sebe. Nužno je stvoriti pluralizam u obrazovanju. Tko kaže da je postojeći model jedini ispravan i da samo on može biti financiran iz proračuna koji svi punimo?

Koje bi glavne karakteristike trebale krasiti učitelja ili učiteljicu u slobodnoj školi?

Ona ili on trebaju prije svega voljeti svoje zvanje i učenike i uživati u vođenju djece kroz magični svijet znanja i vještina. Moraju biti spremni odbaciti stare dogme i autoritet baziran na moći položaja, titule, ocjene i kazne. Moraju voljeti surađivati s kolegama i biti učenicima više od predavača. Mora to biti osoba zadovoljna sobom i sigurna u to što jest i što može nesebično dati drugima. Moraju prihvatiti činjenicu da o svemu valja odlučivati zajedno s djecom i kolegama. Moraju znati da djeca odlučuju o tome da li im se obnavlja ugovor. Moraju znati priznati sebi da možda demokratsko obrazovanje nije za njega ili nju. Konačno, moraju biti sposobni za razvoj i rast zajedno sa školskom zajednicom.

Na koji način se duhovnost može integrirati u nastavu?

Slobodne škole imaju holistički pristup odgoju i obrazovanju i nastoje zadovoljiti u okviru onoga što je moguće različite potrebe i želje učenika. U pravilu nemaju religijski odgoj u onom obliku koji se u nas u posljednje vrijeme provodi u školama. Što ne znači da se ne uči o različitim religijama u okviru povijesti ljudske civilizacije ili kroz proučavanje literature, kroz umjetnost. Osobno smatram da duhovnost čini okosnicu ljudske egzistencije i da joj treba posvetiti dužnu pažnju, s naglaskom na duhovnost 21. stoljeća, koja je oslobođena vjerskih ograničenja i koja ide k ujedinjenju svih žitelja planete s ciljem da nas se sve uzdigne na jedan viši nivo suživota u miru i međusobnom uvažavanju i, čak se usudim reći, u ljubavi. U tom smislu bi škola gajila pozitivan odnos prema ljudima i duhovnosti u svim njezinim manifestacijama, uz uvjet da moja duhovnost ne ugrožava tvoju i obrnuto. Univerzalna duhovnost je vrlo bliska demokraciji i slobodi. Duhovnost se može uklopiti u gotovo sve predmete, sadržaje ili aktivnosti. O duhovnosti treba s djecom govoriti, ali im ne treba nuditi gotova rješenja i odgovore, budući da su i pitanja i odgovori dostupni svakom tko ih traži i kad ih traži. Onima koji se nađu na tom putu škola će pomoći u okviru svojih mogućnosti, kao i u vezi svega drugog što učenike interesira, inspirira i zaokuplja.

Nenad Kobasić
simona je offline   Reply With Quote
simona, hvala ti na korisnom postu!
ne znam (16-07-15)
Nepročitano 21-02-13, 19:12   #13
Guru
 
simona's Avatar
 
Datum registracije: Jan 2010
Postovi: 6,596
simona has a reputation beyond reputesimona has a reputation beyond reputesimona has a reputation beyond reputesimona has a reputation beyond reputesimona has a reputation beyond reputesimona has a reputation beyond reputesimona has a reputation beyond reputesimona has a reputation beyond reputesimona has a reputation beyond reputesimona has a reputation beyond reputesimona has a reputation beyond reputesimona has a reputation beyond reputesimona has a reputation beyond reputesimona has a reputation beyond reputesimona has a reputation beyond repute
simona has a reputation beyond reputesimona has a reputation beyond reputesimona has a reputation beyond reputesimona has a reputation beyond reputesimona has a reputation beyond reputesimona has a reputation beyond reputesimona has a reputation beyond reputesimona has a reputation beyond reputesimona has a reputation beyond reputesimona has a reputation beyond reputesimona has a reputation beyond reputesimona has a reputation beyond reputesimona has a reputation beyond reputesimona has a reputation beyond reputesimona has a reputation beyond repute
Zadani

Obrazovanje i dalje ostaje loše

Poduzima li se išta u vezi najvažnijih razloga za loše stanje u obrazovnom sustavu, loših obrazovnih programa, loših udžbenika i činjenice da neki nastavnici loše rade? Ne bih rekla.
Što se uopće mijenjalo u obrazovanju za mandata aktualnog ministra? Na prvi pogled puno toga, u stvari je sve ostalo isto.

Uveden je novi način upisa u srednje škole za koji je jedan od autora, dr. Mornar, izjavio da ništa bitno neće promijeniti. Posebno u vezi postojećih nepravdi, jer se iz podataka iz e-matice vidi da sve osnovne škole nemaju iste kriterije ocjenjivanja. Zna se da kriteriji ocjenjivanja nisu isti ni u srednjim školama. Tamo je još gore, isto znanje u jednoj školi znači 5, u drugoj 1. Savjetnici iz Agencije za odgoj i obrazovanje nisu uskladili ni elemente ocjenjivanja u svim predmetima, a kamoli kriterije, što su bili dužni po Pravilniku o ocjenjivanju koji je na snazi već treću godinu. Kako u tim uvjetima prosjeci ocjena mogu biti pošteni kriteriji za upise, bilo u srednju školu, bilo na fakultet? Neobično je da je u vrijeme velike peticije za izbacivanje učenika izgrednika s nastave ukinuto bodovanje uzornog vladanja, čime je poslana čudna poruka.

Ukinuto je zaključivanje ocjena na polugodištu, za što smo se na svim nastavničkim diskusijama složili da je loša odluka.

Ministar se pohvalio da su uvedeni e-dnevnici. Taj je projekt započela još prošla vlada, prije dvije godine uvedeni su u tri škole. Ove su školske godine uvedeni u još 30 škola. U neke od njih djelomično, samo u dio razreda. U Hrvatskoj ima 1386 škola. Većina njih nema ni dovoljno brzi internet, a kamoli sredstva za uvođenje e-dnevnika. U većini učionica nemamo internet. Materijalna sredstva za škole su smanjena. Dakle, e-dnevnici nisu uvedeni, a neće ni biti jer škole nemaju novaca za to.

Promijenjen je Zakon o predškolskom odgoju čime je propisano obveznih 550 sati predškole. Sredstva za to nisu osigurana, ne zna se gdje će se to održavati, tko će to održavati niti po kojem programu. Mada treba početi za pola godine.

Uveden je, ako je, i zdravstveni odgoj, odnosno njegov modul 4, ostali su se sadržaji već obrađivali u postojećim predmetima. Uz malo više poznavanja postojećeg stanja u školama to je moglo proći s manje buke.

Usvojen je prijedlog Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru.
http://www.poslovni.hr/hrvatska/jova...i-zivot-218767
Ministar kaže da će trebati dvije godine da saživi. Do tada ćemo u javnosti polemizirati o zdravstvenom odgoju, nogometu, nemirnim učenicima koje treba izbaciti iz škole i vjerojatno uskoro o građanskom odgoju. Ova izjava o potrebne dvije godine zvuči kao odbacivanje ideje da se u mandatu ove vlade krene s nužnim reformama u obrazovanju.

O čemu se u javnosti malo ili nimalo ne polemizira?
Ne pokušava se ozbiljno analizirati činjenica da su rezultati znanja naših učenika na svim razinama loši niti se pokušava utvrditi zašto su loši, kad oni puno uče za te slabe rezultate. U stvari, razloge odavno znamo, navedeni su na početku, ali se ništa ne radi na njihovom otklanjanju i na što hitnijoj reformi sustava.

http://www.jutarnji.hr/hrvatski-obra...ost—-/1020157/

Na žalost, konkretno se ne govori o preispitivanju programa za koje se, u gotovo svim strukama, slažemo da su loši i da naše učenike ne pripremaju za uspješno studiranje. U stvari, o tome se malo i progovorilo, ali o neupotrebljivim udžbenicima po kojima su nastavnici i učenici prisiljeni raditi još uvijek nije. Ministar je nedavno formirao povjerenstvo koje će preispitati jesu li 3 udžbenika za etiku koje je napisao Ivan Čehok napisana po odobrenom programu. Bilo bi bolje da se kaže da će se ti udžbenici povući jer nije etički da djeca etiku uče po udžbenicima koje je napisala osoba optužena za kriminal i korupciju. Što se samih udžbenika tiče, ta su tri daleko bolja od većine srednjoškolskih udžbenika. Barem ih se može čitati s razumijevanjem, one za npr. sociologiju, biologiju, logiku, kemiju, itd. se ne može, jer daleko manje poštuju udžbenički standard, koji je na snazi već sedmu godinu, od onih Čehovljevih. Danas mi je kolegica iz hrvatskog jezika rekla da književnike koje njena gimnazijalka mora znati za test nije mogla naći u dvije različite povijesti hrvatske književnosti, ona sama nije čula za njih. Zar je to sve normalno? Kakvi su to ljudi sjedili u povjerenstvima koja su pravila programe i odobravala udžbenike?! Nedavno se u dnevnom tisku moglo pročitati „Hrvatsko školstvo je lobotomiziralo učenike. Ideal je bio stvoriti ljude koji će šutke puštati da ih se pljačka.” Ako je to bio cilj prošlim vladama, zašto se sada, s promjenom vlasti, programi i udžbenici ne počinju sređivati? Ne trebaju povjerenstva za to. Imamo puno savjetnika u Agenciji za odgoj i obrazovanje i Agenciji za strukovno obrazovanje, neka oni već jednom prouče udžbenički standard i neka provjere koji ga udžbenici zadovoljavaju. To se može napraviti u mjesec dana, a ne u dvije godine.
Ministar Jovanović kaže “Obrazovanje mora biti takvo da omogućuje učenicima razvoj velikog broja dobrih vještina, koje znači bolji posao i, u konačnici, kvalitetniji život.”
Da, trebalo bi to biti tako, ali se slabo radi na postizanju tog cilja. Radi li se uopće? Još uvijek u mnogim školama i fakultetima vrijedi više ono o lobotomiziranju. Kvalitetniji život?! Pa mi već djeci učinimo život nekvalitetnim, školskim programima od kojih neće imati nikakve koristi, suludom jurnjavom za ostvarivanjem tih programa napisanih za dvostruko veće satnice koji se zbog toga ne mogu ostvariti, odnosom s nastavnicima koji je u velikom broju slučaja bijedan.

Zašto, na primjer, kod nas nema nikakve kontrole kvalitete nastave? Nedavno je prof. prof. Šešelj izjavio: “Kod nas ima toliko smeća u sustavu koje nikada nije raščišćeno. Državne mature postoje u sustavima gdje je proces otpuštanja loših profesora jednostavniji nego što morate slomiti šibicu, a kod nas ne možete otpustiti profesora i ako pijan dođe na nastavu.” U Hrvatskoj nastavnici mogu biti pijani, senilni ili jednostavno mogu ne znati svoj posao, ali će im se i dalje dopuštati da uništavaju generacije djece. Zašto prosvjetna inspekcija funkcionira još uvijek tako da pazi na (podobne) ravnatelje i učitelje? Kad su na burzi tisuće nezaposlenih učitelja i pravnika.
Ovo je objavljeno u lipnju 2011. „Tako da su naši klinci, 20 godina od uspostave demokracije, temeljito inficirani virusom poslušnosti. Politika se ne miješa u obrazovanje, osim kad namješta ravnatelje. Hrvatske škole indoktriniraju perfidnim načinom na kojem bi našim vlastodršcima mogao pozavidjeti i osobno Staljin, a to je obična tromost sustava, tj. istim starim metodama poučavanja i istim načinom vođenja društva, što lomi duh.“
Naš je obrazovni sustav kao naša brodogradilišta, služi da bi neki dobivali posao, mada samo proizvode gubitke.
Kada ćemo dobiti vladu i ministra koji će imati viziju razvoja obrazovanja? Jer to će biti i vizija razvoja zemlje.
simona je offline   Reply With Quote
Nepročitano 23-02-13, 13:03   #14
Guru
 
simona's Avatar
 
Datum registracije: Jan 2010
Postovi: 6,596
simona has a reputation beyond reputesimona has a reputation beyond reputesimona has a reputation beyond reputesimona has a reputation beyond reputesimona has a reputation beyond reputesimona has a reputation beyond reputesimona has a reputation beyond reputesimona has a reputation beyond reputesimona has a reputation beyond reputesimona has a reputation beyond reputesimona has a reputation beyond reputesimona has a reputation beyond reputesimona has a reputation beyond reputesimona has a reputation beyond reputesimona has a reputation beyond repute
simona has a reputation beyond reputesimona has a reputation beyond reputesimona has a reputation beyond reputesimona has a reputation beyond reputesimona has a reputation beyond reputesimona has a reputation beyond reputesimona has a reputation beyond reputesimona has a reputation beyond reputesimona has a reputation beyond reputesimona has a reputation beyond reputesimona has a reputation beyond reputesimona has a reputation beyond reputesimona has a reputation beyond reputesimona has a reputation beyond reputesimona has a reputation beyond repute
Zadani

O izmjenama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju

Komentar s Coonnecta:



"Hrvatska danas ima 10 sveučilišta, 15 veleučilišta i 30 visokih škola (od toga 6 % privatnih, a 94% na državnim jaslama) i na njima je zaposleno na tisuće znanstvenika koji nisu u stanju (ili ne žele) napisati jedan učinkovit, logičan i sažet zakon. Još se nije dogodilo da izmjene i dopune nekog zakona zauzimaju preko 50 stranica. Tako napisan zakon u praksi je neprimjenljiv, to je valjda svima jasno. Ovdje se “od drveća ne vidi šuma”.
Na sveučilištima imamo 195 000 studenata koji izučavaju 1.200 studijskih programa. Oko 60% od ukupnog broja studenata pohađa studijske programe društvenog i humanističkog usmjerenja, oko 25% studenata programe tehničkog područja, dok je udio studenata upisanih u programe biomedicinskih, biotehničkih i prirodnih usmjerenja znatno ispod 10% za svako od tih područja.
Od kada je Hrvatska samostalna država, ona živi uglavnom na uvozu robe i svega i svačega, i to na dug, zato i ovakva struktura studenata. Mi smo se jednostavno odrekli proizvodnje. Da li su naši političari i znanstvenici koji su kreirali ovakav razvoj Hrvatske svjesni činjenice da će se o njima pisati studije i doktorati i to još za njihova života? Vrijeme teče sve brže i ono za što je nekada trebalo 100 godina danas vas sustigne u jednom desetljeću. Znanstvenici se ne mogu eskulpirati skrivajući se iza političara. Svi sudionici ove drame su još živi.
U uvodnom djelu spominje se “neuravnotežena kvaliteta i osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja koja izravno utječe na ulaznu kvalitetu studenata”. O tome bih rekla i slijedeće: Imamo 1200 studijskih programa, a u osnovnu i srednju školu stižu s fakulteta profesori koji ne znaju osnove svoje struke i ne mogu u velikom broju položiti stručni ispit za svoje radno mjesto. Ta praznina u njihovim glavama doslovno zastrašuje. Kakvu budućnost imaju naša djeca u takvom školskom sustavu?Pitam se kako će ovi prijedlozi na preko 50 stranica pridonijeti riješavanju ove drame?"


Kako autorica ovog teksta radi u Agenciji za odgoj i obrazovanje postavljena pitanja su retorička, znaju oni kakva budućnost čeka djecu. I kakvu sadašnjost imaju. Ona je izjavila i da su sve reforme za cilj imale privatne interese, a ne interese društva u cjelini. I da su svi obrazovni reformatori nakon svojih loših reformi nagrađeni mjestima na sveučilištima i institutima koji su za njih i osnivani. Koliko mi uopće imamo instituta za koje se nigdje ne čuje jer ništa ozbiljno ni ne rade? A to da nastavnici koji danas diplomiraju nemaju dovoljno znanja? Na žalost, ni neki od onih koji su diplomirali dok je selekcija bila bolja, ne znaju ponekad svoj posao. Jer ga ne moraju znati, takav je naš sustav. Sviđa mi se ideja da će se o sudionicima drame pisati studije i doktorati. Drama je to za djecu pogođenu lošim obrazovanjem, oni koji odlučuju su sebi osigurali visoka primanja i rade sve da bi tako ostalo.


A što ministar i njegovi savjetnici poduzimaju oko pocrtanog? Za Hrvatski kvalifikacijski okvir kaže da će trebati dvije godine da zaživi, što u prijevodu znači, ova vlada neće ili ne zna što treba napraviti, pa će se do tada u javnosti polemizirati o nogometu i zdravstvenom odgoju. Zanimljiv je članak u Školskim novinama, nisam sve zapamtila, ali otprilike se svodi na to da svaki ministar dolazi sa svojim savjetnicima, koji često nemaju pojma o stvarnim problemima u školi, ali silom žele uvesti neke promjene jer pate od toga da se zapamti JA sam to uveo. Nadam se da ću doživjeti da se počnu pisati studije o svemu što nas je odvelo u propast.


P.S. Zanimljivo, razrađeno je kako će se predavati zdravstveni odgoj.


http://www.vecernji.hr/vijesti/ni-je...-clanak-514022


Potpuno je normalno da se prvo uvodi, a onda razrađuje. Dobro je da je ostavljen prostor za nove primjedbe učitelja. Neke rečenice u članku zbunjuju "Nastavnici neće smjeti prostituciju spomenuti kao pozitivan oblik seksualnosti." , kao da bi bilo koji nastavnik to radio. Najviše me nasmijao komentator koji je napisao da je dobro da se male Hrvate neće tjerati da si govore da su p.z.. Ali ako se sjetimo "Novinarka konstatira da hrvatske škole indoktriniraju perfidnim načinom na kojem bi našim vlastodršcima mogao pozavidjeti i osobno Staljin, a to je obična tromost sustava, tj. istim starim metodama poučavanja i istim načinom vođenja društva, što lomi duh."...


Ipak se djecu tjera. Da se osjećaju kao p....


Jedan od komantara:

23.2.2013. 11:08:58 | Neregistrirani korisnik [SanjaH]
Sve rečeno potpisujem. I ja se osjećam kao p.... Već dvadeset godina sazrijevam, usavršavam se, trudim se i što sam postigla? Istu novčanu naknadu kao i onaj koji ne radi ništa od navedenog, a da ne govorim da me moje profesorsko obrazovanje nije naučilo ništa od onoga što se trudim sada primjenjivati u razredu. U tih dvadeset godina promijenila sam samo dvije škole(sreća),5 ravnatelja, 6-7 pedagogica, s nijednim ravnateljem nisam bila zadovoljna, a s jednom pedagogicom na zamjeni jesam, e da proživjela sam i (mislim) dvije reforme, te radila po cca tridesetak različitih udžbenika (samo sam s jednim bila potpuno zadovoljna). Bila sam i jesam na udaru svih promašaja u obrazovanju, a nitko me nikad nije pitao za mišljenje. Pozdrav
simona je offline   Reply With Quote
Hvala na korisnom postu!
egzorcist (27-02-13), Jesam (27-02-13)
Nepročitano 27-02-13, 12:37   #15
Supermoderator
 
Jesam's Avatar
 
Datum registracije: Mar 2011
Postovi: 14,355
Jesam has a reputation beyond reputeJesam has a reputation beyond reputeJesam has a reputation beyond reputeJesam has a reputation beyond reputeJesam has a reputation beyond reputeJesam has a reputation beyond reputeJesam has a reputation beyond reputeJesam has a reputation beyond reputeJesam has a reputation beyond reputeJesam has a reputation beyond reputeJesam has a reputation beyond reputeJesam has a reputation beyond reputeJesam has a reputation beyond reputeJesam has a reputation beyond reputeJesam has a reputation beyond repute
Jesam has a reputation beyond reputeJesam has a reputation beyond reputeJesam has a reputation beyond reputeJesam has a reputation beyond reputeJesam has a reputation beyond reputeJesam has a reputation beyond reputeJesam has a reputation beyond reputeJesam has a reputation beyond reputeJesam has a reputation beyond reputeJesam has a reputation beyond reputeJesam has a reputation beyond reputeJesam has a reputation beyond reputeJesam has a reputation beyond reputeJesam has a reputation beyond reputeJesam has a reputation beyond repute
Zadani

Ne znam hoće li se ovo vidjeti - nekaj mi danas šteka s aktivnim linkovima ...


slobodni.net za slobodni svijet



Podijeli post!

Jesam je offline   Reply With Quote
Jesam, hvala ti na korisnom postu!
egzorcist (27-02-13)
Nepročitano 27-02-13, 14:26   #16
ca' ari
 
egzorcist's Avatar
 
Datum registracije: Jun 2011
Lokacija: u raju
Postovi: 1,913
egzorcist has a reputation beyond reputeegzorcist has a reputation beyond reputeegzorcist has a reputation beyond reputeegzorcist has a reputation beyond reputeegzorcist has a reputation beyond reputeegzorcist has a reputation beyond reputeegzorcist has a reputation beyond repute
egzorcist has a reputation beyond reputeegzorcist has a reputation beyond reputeegzorcist has a reputation beyond reputeegzorcist has a reputation beyond reputeegzorcist has a reputation beyond reputeegzorcist has a reputation beyond reputeegzorcist has a reputation beyond reputeegzorcist has a reputation beyond reputeegzorcist has a reputation beyond reputeegzorcist has a reputation beyond reputeegzorcist has a reputation beyond reputeegzorcist has a reputation beyond repute
Zadani


Evo, s prijevodom za nas koji ne razumijemo austrijski jezik.


...ako tvoj brod ne pristaje u luci ti doplivaj do njega...



Podijeli post!

egzorcist je offline   Reply With Quote
egzorcist, hvala ti na korisnom postu!
Jesam (27-02-13)
Nepročitano 21-03-13, 19:58   #17
*
 
Suncokret's Avatar
 
Datum registracije: Nov 2010
Postovi: 296
Suncokret has a reputation beyond reputeSuncokret has a reputation beyond reputeSuncokret has a reputation beyond repute
Suncokret has a reputation beyond reputeSuncokret has a reputation beyond reputeSuncokret has a reputation beyond reputeSuncokret has a reputation beyond reputeSuncokret has a reputation beyond reputeSuncokret has a reputation beyond reputeSuncokret has a reputation beyond reputeSuncokret has a reputation beyond reputeSuncokret has a reputation beyond reputeSuncokret has a reputation beyond reputeSuncokret has a reputation beyond reputeSuncokret has a reputation beyond repute
Hi!

Traži se prostor, traže se ljudi / djeca

https://www.facebook.com/SlobodnaSkola?ref=stream


Znanje je baš kao i sam život, vrijedi samo ako se živi.



Podijeli post!

Suncokret je offline   Reply With Quote
Hvala na korisnom postu!
Jesam (22-04-13), ne znam (16-07-15), simona (21-03-13)
Nepročitano 24-03-13, 19:06   #18
Guru
 
simona's Avatar
 
Datum registracije: Jan 2010
Postovi: 6,596
simona has a reputation beyond reputesimona has a reputation beyond reputesimona has a reputation beyond reputesimona has a reputation beyond reputesimona has a reputation beyond reputesimona has a reputation beyond reputesimona has a reputation beyond reputesimona has a reputation beyond reputesimona has a reputation beyond reputesimona has a reputation beyond reputesimona has a reputation beyond reputesimona has a reputation beyond reputesimona has a reputation beyond reputesimona has a reputation beyond reputesimona has a reputation beyond repute
simona has a reputation beyond reputesimona has a reputation beyond reputesimona has a reputation beyond reputesimona has a reputation beyond reputesimona has a reputation beyond reputesimona has a reputation beyond reputesimona has a reputation beyond reputesimona has a reputation beyond reputesimona has a reputation beyond reputesimona has a reputation beyond reputesimona has a reputation beyond reputesimona has a reputation beyond reputesimona has a reputation beyond reputesimona has a reputation beyond reputesimona has a reputation beyond repute
Zadani

Dokimologija

Tražeći još malo inspiracije za svoje izlaganje čitala sam nekakav pdf nazvan Didaktika 2 koji sadrži dosta toga, npr. i

"Takozvana školska bolest javlja se kod djece labilna vegetativno-živčanog sustava što se povezuje s uzbuđenjima i strahovima u školi. Strahovi su najčešće uvjetovani načinom ocjenjivanja i kažnjavanja. Simptomi takvih bolesti su nesanica, nervoza, nedostatak teka, bolovi u predjelu želuca, lako zamaranje, govorenje u snu, gubitak želje za odlazak u školu (traženje različitih razloga da se ne ode u školu), te nekontrolirano mokrenje. Prekomjerno davanje negativnih ocjena svojevrstan je oblik zlostavljanja djece. Svakodnevno stavljanje djece u situacije u kojima će doživjeti neuspjeh, te davanje negativnih potkrepljenja za sve vrste neuspjeha, pridonose stvaranju negativne slike o sebi, odnosno osjećaja nesigurnosti. Školska ocjena je važna varijabla koja uvjetuje profesionalnu selekciju i odobravanje upisa na viši stupanj školovanja. Ta spoznaja bitno utječe na kriterije ocjenjivanja te na ukupno razredno-nastavno ozračje u završnim godinama obaveznog školovanja.Školske ocjene ne bi trebale biti jedini niti glavni kriterij za selekciju učenika za upise u više stupnjeve školovanja.

U našim uvjetima suludo neodređenih kurikuluma, i činjenici da ne znamo što i kako se treba učiti, kako bismo to mogli dobro pratiti i ocjenjivati?! S ovom se tvrdnjom slažu i autori Didaktike 2. Ali svejedno smo se dogovorili da ocjene budu, u nekim slučajevima, jedini kriterij za upis na višu razinu školovanja.

I da, razredno ozračje neće više biti uzdrmano samo na višim godinama osnovne škole, sada će uzdrmanost početi već od desete godine života. Sličnosti s finskim modelom, kojeg tako svi vole citirati, ne bi našla ni poremećena osoba. Zbilja bih voljela znati čija je ideja bila gledati prosjek ocjena od petog razreda, izbaciti rezultate s natjecanja, osim onih najviših i ostaviti bodovanje plesne i glazbene škole, drugog jezika u svim školama i sporta.
simona je offline   Reply With Quote
simona, hvala ti na korisnom postu!
Jesam (22-04-13)
Nepročitano 21-04-13, 14:04   #19
Guru
 
simona's Avatar
 
Datum registracije: Jan 2010
Postovi: 6,596
simona has a reputation beyond reputesimona has a reputation beyond reputesimona has a reputation beyond reputesimona has a reputation beyond reputesimona has a reputation beyond reputesimona has a reputation beyond reputesimona has a reputation beyond reputesimona has a reputation beyond reputesimona has a reputation beyond reputesimona has a reputation beyond reputesimona has a reputation beyond reputesimona has a reputation beyond reputesimona has a reputation beyond reputesimona has a reputation beyond reputesimona has a reputation beyond repute
simona has a reputation beyond reputesimona has a reputation beyond reputesimona has a reputation beyond reputesimona has a reputation beyond reputesimona has a reputation beyond reputesimona has a reputation beyond reputesimona has a reputation beyond reputesimona has a reputation beyond reputesimona has a reputation beyond reputesimona has a reputation beyond reputesimona has a reputation beyond reputesimona has a reputation beyond reputesimona has a reputation beyond reputesimona has a reputation beyond reputesimona has a reputation beyond repute
Zadani

Instrukcije i krediti

Potpuno sam sigurna da je procvat industrije instrukcija proporcionalan s padom kvalitete obrazovanja u Hrvatskoj. Vjerojatno je ovo drugo proizvod prvoga. Jer nakon što je ispalo da si nastavnici matematike i fizike mogu dobro popravljati kućni budžet držanjem instrukcija to je palo na pamet i ostalim nastavnicima. Prije nekoliko godina je Jutarnji objavio članak o tome kako se mogu dobiti odgovori na lektirna pitanja, pošalješ mail, platiš i dobiješ odgovore (koje bi učenik trebao, da smo mi u civiliziranoj zemlji, dobiti na satu). Posebno je iritantno kad odgovore na pitanja ne znaju ni nastavnici koji puno uspješnije predaju od onoga tko je pitanja postavljana učenicima sastavljao.
Što se matematike tiče... Sadašnji program matematike za opće gimnazije je potpuno isti kao što je bio nekada moj u matematičkoj gimnaziji, ali ja sam imala 10 sati matematike tjedno, a ne 3. U stvari, čini mi se da smo mi radili manje toga. Barem smo manje toga morali znati napamet. Dok se je nekada u gimnaziji na instrukcije išlo (vrlo rijetko) da imaš odličnu ocjenu, sada se najčešće ide da bi imao 2 ili 3. Naravno, nisu sve škole takve. U nekima nastavnici znaju i žele predavati pa učenici ne idu na instrukcije. Nije li čudno da se po udžbenicima za matematiku Nevena Elezovića radi i u matematičkim i u općim gimnazijama? Svejedno je imati 3 ili 6 sati tjedno matematike?


Prošli sam mjesec održala dva sata instrukcija učeniku koji je sada u jednoj strukovnoj školi, lani je ponavljao prvi razred u gimnaziji. Sada ima jedan samo iz fizike, koju sluša drugu godinu. Nastavnik predaje užasno, za to sam kompetentna izreći sud. Predaje? Ne, "radi" po žutoj zbirci. Učenici uče formule napamet. Nakon dva sata instrukcija učenik je dobio iz testa, rješavanje zadataka, četvorku, jedini u razredu. Prva četvorka među samim jedinicama. Kaže da su dobre moje formule, da ih lakše pamti od nastavnikovih. Plus za nastavnika je da je priznavao rješenja dobivena na drugi način od onoga koji on pokazuje.
Koju korist imaju učenici od ovakve fizike? Nikakvu. Treba ju ukinuti, jer onaj tko ju predaje neće nikada ništa naučiti svoje učenike. Zato je dobra ideja uvesti izborne predmete na višim godinama. Potpuno sam sigurna da bi najčešće loši nastavnici ostali bez posla. Jer loš glas daleko putuje. Ovaj su me tjedan začudili moji sedmaši kad su mi u jednom razredu rekli da u toj i toj srednjoj školi nastavnik dolazi pijan na sat. Kako to znaju oni, a ne stručna služba i ravnatelj te škole? Trebalo bi učenicima dati da biraju i nastavnika, ne samo predmet. Zašto to ne bi bilo moguće? I platiti nastavnike proporcionalno broju učenika koji žele biti kod njih. Zašto bi niškoristi nastavnici kod kojih se učenici puno muče da bi malo naučili imali istu plaću? To je neki socijalistički atavizam koji pogoduje neznalicama u struci. Nije zabadava Vinko Filipovović na čelo AZOO došao iz sindikata. Točno je taj stil razvio i u Agenciji.
Prije 3-4 mjeseca je u novinama bio članak o nastavnici iz Osijeka koja je prije par godina digla kredit u francima (100 000?) na 25 godina jer su ona i suprug procijenili da će s lakoćom otplaćivati tadašnjih 4600 kuna. Oboje su tada imali 46 godina, digli su kredit koji treba otplaćivati do njihove 71-ve. Svatko normalan bi rekao da je njena ideja da digne kredit da bi, uz kuću koju ima, kupila apartman na Viru i novi auto, a ima dvoje djece i muža koji zarađuje manje od nje, sulud. Takvoj bi neodgovornoj osobi trebalo zabraniti da radi s djecom, a naši mediji od toga naprave patetičnu priču. Kad bi o ovome čitali u Njemačkoj ili Švicarskoj mislili bi da je to neka parodija. Kao i za puno toga kod nas, posebno u školstvu.
simona je offline   Reply With Quote
simona, hvala ti na korisnom postu!
Jesam (22-04-13)
Nepročitano 21-04-13, 14:24   #20
skeptik
 
Bamakhepa's Avatar
 
Datum registracije: Feb 2013
Postovi: 2,088
Bamakhepa has a reputation beyond reputeBamakhepa has a reputation beyond reputeBamakhepa has a reputation beyond reputeBamakhepa has a reputation beyond reputeBamakhepa has a reputation beyond repute
Bamakhepa has a reputation beyond reputeBamakhepa has a reputation beyond reputeBamakhepa has a reputation beyond reputeBamakhepa has a reputation beyond reputeBamakhepa has a reputation beyond reputeBamakhepa has a reputation beyond reputeBamakhepa has a reputation beyond reputeBamakhepa has a reputation beyond reputeBamakhepa has a reputation beyond reputeBamakhepa has a reputation beyond reputeBamakhepa has a reputation beyond reputeBamakhepa has a reputation beyond reputeBamakhepa has a reputation beyond reputeBamakhepa has a reputation beyond repute
Zadani

Mislim da je problem u sustavu, nastavnici su samo njegov proivod.

Zenka mi vec godinama komentira konstantno opadanje kvalitete studenata (predaje na faksu) sa time da je zadnja godina brucosa posebno velik i zamjetan skok na losije. Slicno kaze primjecuju na prakticki svim faksevima. Ocito se neki sistemski problem nizeg skolovanja sa generacijama koje su ga sad zavrsile preljeva na vise.

No kako je opadanje konstantno vec godinama tako normalno opada i kvaluteta izlaznog kadra.

Zasto je tako ne znam, no mogu spekulirati da je isti roblem kao i drugdje u nasem politickom funkcioniranju - nedostatak jasne strategije i nesposobnost spustanja teorijski dobrih zakonskih odredbi na nize nivoe, idnosno provedbe na terenu. Svaki cas imamo neke reforme skolstva, sve su nedorecene i poluzprovedene i rezultat je kaos. A postoje i sumnje u korupciju sa usmjeravanjem sredstava u stvari poput nabave nepotrebne opreme umjesto usavrsavanja kadrova (ali tu je teze ubrat proviziju nego na opremu).

Drugi, a opet politicki problem je u drzavnom interesu da se digne brojcano postotak visokoobrazovanih. Zbog toga iako su svi djelatnici visokog obrazovanja toga svjesni nitko ne pokrece nikakvu incijativu da barem konkretno istrazi i statisticki izrazi taj problem opadanja kvalitete. Jer je politicki cilj dizanje postotka, a sto stoji iza toga se na papiru ne vidi. Ocjene se poklanjaju sakom i kapom, zena mora predavati stvari koje su se trebale nauciti jos u osnovnoj skoli, a na fakultetima ima vise slobodnih mjesta nego sto ima zavrsenih maturanata, dakle svatko se u biti moze upisati.

Dio je i liberalizacija trzista sšpojena sa mozda nedostatnom regulativom i sredstvima. Ako bi jedan faks postrozio kriterije upisa samo bi otvorio prostora drugome da uzme svoj dio kolaca povecavanjem kvota. Sto opet znaci vise studenata po broju profesora od nekog europskog standarda. To opet znaci u dobroj mjeri neprovedivost bolonje i slicnih procesa u djelu idejnih postavki (iako je globalno u stvari propao projekt sto se niko jos ne usudi dovoljno javno priznati).

I na kraju pitanje je statusa samih ucitelja u skoli. Nekada je to bilo prestizno zanimanje. Danas je zadnja rupa fakultetski obrazovanom. Place su niske, klinci imaju previse prava i posao je postao prilicno problematican sto sve znaci da skolski sustav nece dobiti najbolje nego najgore kadrove koji se ne mogu zaposliti u nekom privatnom sektoru ili znanstvenim institutima ili gdje vec imaju puno bolje mogucnosti razvoja karijere, zarade ili cega vec i ugodniju radnu atmosferu.

I onda se to sve zavrti u krug posto ti losi kadrovi lose skoluju neke nove kadrove i problem se samo uvecava.
Bamakhepa je offline   Reply With Quote
Hvala na korisnom postu!
ne znam (16-07-15), simona (21-04-13)
Odgovor

Opcije Teme
Način Prikaza

Pravila Pisanja Postova
Vi ne možete otvoriti novu temu
Vi ne možete odgovarati na postove
Vi ne možete pridružiti datoteku
Vi ne možete editirati Vaše postove

BB kod je On
Smajlići su On
[IMG] kod je On
HTML kod je Off
Trackbacks are On
Pingbacks are On
Refbacks are On



Vremenska Zona je GMT +1. Trenutno je 19:05 sati.












Powered by vBulletin® Version 3.8.1
Copyright ©2000 - 2022, Jelsoft Enterprises Ltd.
Search Engine Optimization by vBSEO 3.3.0