Alternativa Forum

Osnove ispravne i valjane argumentacije

Ovo je diskusija na temu Osnove ispravne i valjane argumentacije u podforumu Pravila foruma i obavijesti
S ciljem uspostavljanja što kvalitetnije komunikacije i rasprave na forumu donosimo ...

Natrag   Alternativa Forum > Dobrodošli > Pravila foruma i obavijesti

Alternativa Forum


Pravila foruma i obavijesti Pravila Alternativa foruma i obavijesti

Zatvori ovu temu
LinkBack Opcije Teme Način Prikaza
Nepročitano 05-04-22, 09:42   #1
Supermoderator
 
Jesam's Avatar
 
Datum registracije: Mar 2011
Postovi: 14,349
Jesam has a reputation beyond reputeJesam has a reputation beyond reputeJesam has a reputation beyond reputeJesam has a reputation beyond reputeJesam has a reputation beyond reputeJesam has a reputation beyond reputeJesam has a reputation beyond reputeJesam has a reputation beyond reputeJesam has a reputation beyond reputeJesam has a reputation beyond reputeJesam has a reputation beyond reputeJesam has a reputation beyond reputeJesam has a reputation beyond reputeJesam has a reputation beyond reputeJesam has a reputation beyond repute
Jesam has a reputation beyond reputeJesam has a reputation beyond reputeJesam has a reputation beyond reputeJesam has a reputation beyond reputeJesam has a reputation beyond reputeJesam has a reputation beyond reputeJesam has a reputation beyond reputeJesam has a reputation beyond reputeJesam has a reputation beyond reputeJesam has a reputation beyond reputeJesam has a reputation beyond reputeJesam has a reputation beyond reputeJesam has a reputation beyond reputeJesam has a reputation beyond reputeJesam has a reputation beyond repute
Zadani Osnove ispravne i valjane argumentacije

S ciljem uspostavljanja što kvalitetnije komunikacije i rasprave na forumu donosimo osnove ispravne i valjane argumentacije.

1. Konzistentnost

Tijekom vaše argumentacije u nekoj diskusiji važno je ostati konzistentan u svojim stavovima. To znači da biste trebali ostati "hladne glave" i truditi se argumentirati svoju poziciju na način da ono što ste prethodno tvrdili bude u skladu sa onime što tvrdite sada. U idealnom slučaju, sve novo što tvrdite trebalo bi izravno slijediti iz onoga što ste tvrdili prethodno. U slučaju promjene mišljenja, trebali biste jasno naglasiti u kojoj ste mjeri i na koji točno način promijenili mišljenje sada u odnosu na vaše prethodne postove. To radite da biste vašim sugovornicima omogućili da nesmetano prate i sudjeluju u raspravi s vama, a ne da pogađaju što želite reći.

2. Jasnoća i razgovijetnost argumenta

Također je preporučljivo da se veliki trud uloži u slaganje jasnog, čistog i preglednog argumenta u postu. Nekima to ide lakše a nekima teže, no poanta je da izvučete svoj maksimum. U idealnom slučaju vaš bi argument trebao sadržavati jednu ili više početnih teza (pretpostavke ili premise) te zaključak koji iz njih slijedi. Ponekad je nejasno kako neki zaključak iz njih slijedi, upravo zato je preporučljivo i da navedete jasno kakvu metodu koristite u slaganju svog argumenta (netko to radi po asocijacijama ili osjećaju, netko po dostupnim podatcima, netko prema mišljenju kako bi trebalo biti, netko se strogo drži logičkih svojstava svojih premisa, itd.), jer često o tome ovisi kvaliteta vašeg argumenta.

3. Intelektualno poštenje

Jedna od najvažnijih stavki ovog dijela svakako je poštenje u argumentaciji. Često se dogodi da tijekom istraživanja o nekoj temi saznate više no što ste inicijalno znali kada ste ušli u raspravu. U slučaju da neki od padataka koji bacaju negativno svjetlo na vaše argumente zatajite, ponašate se nepošteno u intelektualnom smislu. Forum nije natjecanje, i temeljni bi poriv svakog dobrog forumaša trebao biti usmjeren na skupljanje veće količine znanja i razumijevanja, a ne na "pobjedu" u raspravi. Intelektualno se nepoštenje također manifestira u slučaju da namjerno zastupate neku tezu samo da biste nekoga isprovocirali ili izbacili iz takta, kao i kada shvatite da ste u nekoj točki vašeg argumenta pobijeni no svejedno ustrajete u njoj ili je zanemarujete kao da ne postoji (izbjegavanje odgovora na pitanje, mijenjanje iskaza, inzistiranje da vas se "krivo shvatilo" pa potpuno drukčija interpretacija svojih prethodnih stavova samo da vam se ne dokaže da ste u krivu, itd.).

Sve su to primjeri intelektualnog nepoštenja.

Obratite pozornost i na estetiku, paragrafirajte postove, trudite se pisati točno i razumljivo, po mogućnosti i gramatički ispravno. Ako radite semantičke devijacije (pripisujete neka privatna značenja uobičajenim pojmovima), to biste također trebali naglasiti.


slobodni.net za slobodni svijet



Podijeli post!

Jesam je offline  

Nepročitano 05-04-22, 09:44   #2
Supermoderator
 
Jesam's Avatar
 
Datum registracije: Mar 2011
Postovi: 14,349
Jesam has a reputation beyond reputeJesam has a reputation beyond reputeJesam has a reputation beyond reputeJesam has a reputation beyond reputeJesam has a reputation beyond reputeJesam has a reputation beyond reputeJesam has a reputation beyond reputeJesam has a reputation beyond reputeJesam has a reputation beyond reputeJesam has a reputation beyond reputeJesam has a reputation beyond reputeJesam has a reputation beyond reputeJesam has a reputation beyond reputeJesam has a reputation beyond reputeJesam has a reputation beyond repute
Jesam has a reputation beyond reputeJesam has a reputation beyond reputeJesam has a reputation beyond reputeJesam has a reputation beyond reputeJesam has a reputation beyond reputeJesam has a reputation beyond reputeJesam has a reputation beyond reputeJesam has a reputation beyond reputeJesam has a reputation beyond reputeJesam has a reputation beyond reputeJesam has a reputation beyond reputeJesam has a reputation beyond reputeJesam has a reputation beyond reputeJesam has a reputation beyond reputeJesam has a reputation beyond repute
Zadani

Greške u logičkom zaključivanju i argumentaciji

Korisno je također navesti osnovne greške ili logičke zablude u argumentaciji koje se često potkradaju u raspravama, posebno kad se gubi uporište. Logičkom pogreškom u logici i retorici nazivamo nevaljani zaključak koji je nastao nepravilnim zaključivanjem.

Prvu takvu studiju napisao je još Aristotel u antička vremena, te naveo 13 pogrešaka koje je podijelio na paralogizme i sofizme. Paralogizmi su nenamjerne logičke pogreške, dok su sofizmi namjerne logičke pogreške, čiji je cilj zbunjivanje protivnika.

Primjer sofizma:

"Što nisi izgubio, to imaš?" "Da." "Rogove nisi izgubio?" "Ne." "Dakle, imaš rogove."

Ili ovaj:

Po antičkim sofizmima je posebno bio poznat Eubulid, Euklidov učenik - ovaj je poznat, zbog njega je neki jadnik umro jer ga nije mogao riješiti:
- "Ako ja kažem da lažem, govorim li istinu ili lažem?".

Slijedi prikaz najčešćih pseudoargumenata, odnosno logičkih pogrešaka pri zaključivanju i argumentiranju:

Argumentum ad hominem

Najčešći pseudoargument u raspravi, pogotovo u žešćoj. Kada tko ne umije pobiti argumentima tvrdnju s kojom se ne slaže pa je pokušava oboriti govoreći da je onaj koji ju je postavio poznati lažljivac, stari pijanac ili sin luđaka i slično, reći ćemo da upotrebljava argumentum ad hominem (argument protiv čovjeka).

Argumentum ad hominem u svojoj pogrdnoj, uvredljivoj inačici sastoji se u tome da se ne raspravlja o spornoj tvrdnji nego se pokušava diskreditirati čovjek koji je tu tvrdnju postavio.

Postoji međutim i dobroćudnija varijanta tog argumenta koja ne ide za tim da diskreditira oponenta nego da ga uvjeri da se on zbog posebnih okolnosti u kojima se nalazi (zbog svog zanimanja, pripadnosti nekoj političkoj stranci ili društvenoj grupi, svojih prijašnjih izjava itd.) treba složiti s tezom kojoj oponira.

Ovu grešku u argumentaciji činite kada na temelju svojeg lošeg mišljenja o nekom diskutantu izvodite zaključak da njegovi argumenti nisu valjani. Nekoliko primjera ad hominem argumentacije bili bi:Jimi Hendrix je bio narkoman, njegova glazba zbog toga ne valja.
  • Tin Ujević je bio alkoholičar, zbog toga su njegova djela teška za čitati ili su nerazumna.
  • Što Marija zna kako se popravlja automobil? Ona je žensko. (primjer ad feminam)
  • Jozo nema pravo kritizirati kako se vodi ekonomija. On je nezaposlen.
  • Tvoje mišljenje o modi nije ispravno, jer si ne možeš priuštiti ni nove cipele.
  • Mario nije u pravo jer je po zanimanju mesar, klesar, apotekar, ... (što god da se navede)
Ovakav način diskusije ne pridonosi kvalitetnoj raspravi i treba ga izbjegavati.

Argumentum ad ignorantiam

Ako se primjerice tvrdnja da je neka bolest neizlječiva potkrepljuje samo time što još nije pronađen lijek za nju, kažemo da se upotrebljava argumentum ad ignorantiam (argument neznanja). Bit je tog argumenta u tome što se dovoljnim dokazom za neku tvrdnju smatra nepostojanje dokaza za tvrdnju koja joj je proturječna.

Argumentum ad ignorantiam vrste je logičke pogreške, a budući da je namjerne vrste, spada u sofizme. Ovim se sofizmom želi izvesti prividan dokaz, računajući s ljudskim neznanjem. Odnosno, ovaj sofizam je kad iznositelj tvrdi da je njegova tvrdnja istinita zbog toga što nije dokazano suprotno.

Ova se greška mnogima potkrada, i možda je najbolje objasniti je jednostavnim primjerom: jedan diskutant tvrdi da bog postoji jer nitko ne može dokazati da ne postoji, drugi pak tvrdi da bog ne postoji jer nitko ne može dokazati da postoji. Oba su u krivu jer u svom argumentu rade grešku. Oba, naime, iz neznanja tvrde nešto što im je osobno bliže. Razmislite prije nego nešto napišete, ponekad stavovi mogu prevariti razum.

Qui nimium probat, nihil probat

Otklon od teze može biti veći ili manji i može se dogoditi na različite načine. Kada tko dokazuje tezu koja je općenitija od one sporne, kažemo da dokazuje previše. Ako tko, naprotiv, dokazuje tezu koja je posebnija od one koju bi trebalo dokazati, kažemo da dokazuje premalo.

Pretpostavimo da se u nekom skupu raspravlja ima li društvo pravo prijestupnika kazniti smrtnom kaznom. Netko tko bi počeo dokazivati da je grijeh usmrtiti bilo koje živo biće dokazivao bi previše; netko tko bi dokazivao da društvo ima pravo braniti se od onih koji ga ugrožavaju dokazivao bi premalo.

Onaj tko dokazuje premalo olakšava sebi posao, ali ne dokazuje što bi trebalo. Onaj tko dokazuje previše dokazao bi i užu tezu kad bi uspio dokazati širu. Ali općenitije teze uvijek je teže dokazati pa se često događa da se općenitija teza koju pokušavamo dokazati ne može nikako dokazati, dočim bi se ona uža, koju zapravo i treba dokazati, mogla dokazati lako. Zato se kaže: "Tko previše dokazuje, ne dokazuje ništa." (Qui nimium probat, nihil probat).

Prijelaz u drugi rod

Otklon od sporne teze može biti i takav da dokazujemo tezu koja je sasvim druge vrste ili pripada u sasvim drugo područje. Tako biva kad kažemo za koga da je nesposoban a počnu nas uvjeravati da je vrlo pošten. Ili kad kritiziramo društveni poredak i odnose među ljudima u nekoj zemlji, a apologet postojećeg stanja počne nam navoditi iznose o porastu proizvodnje ili o naoružanju vojske. Takvu pogrešku nazivamo prijelazom u drugi rod.

Argumentum ad populum

Kada demagog na mitingu ničim ne potkrepljuje svoje tvrdnje nego im daje privid uvjerljivosti najavljujući ih zvučnim frazama "duboka je istina da...", "samo pokvarenjak može posumnjati u ..." "tko bolje od vas shvaća kako...", kažemo da upotrebljava argumentum ad populum (argument za puk). Taj pseudoargument sastoji se u tome da ne ulazeći u raspravljanje o biti sporne stvari nastojimo pridobiti slušače djelujući na njihove osjećaje, predrasude, taštinu i subjektivni dojam. Također, argument je moguće prepoznati po patetičnom tonu kojim se iznosi i po jasnom dojmu da je naglasak na formi, a ne na sadržaju argumenta.

Argumentum ad misericordiam

Ako koga optužuju da je pronevjerio novac a on odgovara da ima bolesnu ženu i malu djecu, reći ćemo da upotrebljava argumentum ad misericordiam (argument milosrđa). Taj pseudoargument upotrebljava dakle onaj tko izbjegavajući raspravu o biti sporne stvari nastoji probuditi samilost u sugovornika.

Argumentum ad verecundiam

Dočim se neki rado pozivaju na općeprihvaćeno mišljenje, drugi se više vole pozivati na mišljenje istaknutih pojedinaca, velikih ljudi, autoriteta, eksperata, znalaca. Takvo pozivanje ima smisla kada se nestručnjaci prepiru o nekom stručnom pitanju. Ali ono nije dokaz i ne može odlučiti u sporovima među stručnjacima. Najmanje je takvo pozivanje na mjestu kada se autoritet u jednoj oblasti citira kao arbitar u drugoj; npr. kad se crkveni oci citiraju kao autoritet u znanosti ili kad se političari citiraju kao autoritet u umjetnosti. Pogreška kada se sporna teza dokazuje pozivanjem na mišljenje autoriteta naziva se argumentum ad verecundiam (argument strahopoštovanja prema autoritetima).

Argumentum ad baculum

Kada se velika i mala država raziđu u mišljenju pa velika država počne gomilati trupe na granici male, kažemo da velika država upotrebljava argumentum ad baculum (argument batine). Općenito, taj "argument" sastoji se u tome što u nemogućnosti da drukčije dokažemo svoju tvrdnju prijetimo silom ili čak i direktno upotrebljavamo silu protiv onog tko se ne slaže s našom tezom.

Non sequitur

Moguće je da se u dokazu služimo istinitim argumentima i da pomoću njih dokazujemo baš tezu koju bi trebalo dokazati a da dokaz ipak ne bude dobar. To se događa kada teza koju želimo dokazati nije zasnovana na argumentima kojima se služimo, kada se ona nikakvim valjanim zaključkom ne može izvesti iz njih. Takvu pogrešku nazivamo non sequitur (ne slijedi).

Ta pogreška događa se uvijek kad izvodeći tezu iz argumenta pogrešno zaključujemo. Zato se može pojaviti u bezbroj različitih varijanti, naime u svima u kojim se pojavljuju logičke pogreške u zaključku.

Accent

Često se u pisanju događa da se neke stvari krivo shvate, jer ista rečenica izvučena iz konteksta može zvučiti potpuno drukčije od duha u kojem je bila napisana. Accent je pogreška kojoj je specifično svojstvo da se naglašavanjem pojedine riječi mijenja značenje rečenice. U primjeru vidi se kako se može mijenjati smisao rečenice, ovisno o tome koje su riječi naglašene.

Ne smijemo govoriti loše o svojim prijateljima.
(Dakle, ne smijemo prijatelje ogovarati, govoriti ružne stvari o njima, lagati...)

Ne smijemo govoriti loše o svojim prijateljima.
(Ne smijemo govoriti loše baš o prijateljima, a o drugima smijemo.)

Naravno, ta se pogreška na forumima, gdje prevladava pisana riječ, teško zamijeti (osim ako naglašena riječ nije boldirana ili na neki drugi način istaknuta), no njezin se smisao može osjetiti po kontekstu.

Ad hoc

Postoji razlika između argumenta i objašnjenja. Ako želimo dokazati tvrdnju A a imamo tvrdnju B kao dokaz, onda je iskaz "A je zbog B" argument. No ako želimo dokazati istinitost tvrdnje B, onda iskaz "A je zbog B" nije argument nego objašnjenje.

Pogrešku ad hoc napravili ste kada dajete objašnjenje nekog iskaza koje se ne može primijeniti na sve situacije. Međutim, često je ad hoc postavljen tako da izgleda kao argument, što može zbuniti. Na primjer, ako pretpostavimo da se Bog odnosi prema svim ljudima jednako, onda imamo sljedeći primjer pseudoargumenta ad hoc.

"Ja sam se izliječio od raka."
"Onda se pomoli Bogu. To je sigurno njegova zasluga."
"Dakle, On će izliječiti i ostale ljude koji boluju od raka?"
"Hmm... Putevi Gospodnji misterij su za smrtnike."

Malo je karikiran primjer, no shvatili ste poantu.

Argumentum ad antiquitatem

Ta se pogreška najčešće potkrade kada argumentiramo je li što dobro ili loše na temelju toga koliko je staro ili koliko dugo egzistira. Suprotna je pogreška argumentum ad novitatem.

Primjer: "Dvije tisuće godina kršćani vjeruju u Isusa Krista. Kršćanstvo mora biti istinito kada je toliko dugo opstalo."

Argumentum ad novitatem

Pseudoargument suprotan argumentum ad antiquitatem. To je pogreška u argumentiranju kada se dokazuje da je neka teorija ili stvar bolja ako je novija.

Primjer: "Windows 2000 bolji je izbor za operativni sustav od Windowsa 98, zato što je program noviji."

Argumentum ad crumenam

Pogreška koja se sastoji u tome da se kriterij koristi od neke teorije ili stvari objašnjava materijalnim ili novčanim argumentima u korist nje same; odnosno da su oni koji imaju više materijalne moći u pravu. Suprotan je argument argumentum ad lazarum.

Primjer: "Microsoftov je softver nesumnjivo vrhunski, jer zašto bi onda njegov osnivač Bill Gates danas imao toliko novca?"

Argumentum ad lazarum

Ta se pogreška temelji u pretpostavci da se kriterij čovjekovih ili teorijskih atributa određuje prema tome je li bogat ili siromašan, odnosno koliko posjeduje materijalnih dobara.

Primjer: "Svećenici su bolje upoznati sa smislom života budući da su se odrekli materijalnoga."

Argumentum ad logicam

To je tzv. pogreška pogreške, kojoj je značajka argumentiranje da je neka stavka kriva zato što je iznesena kao konkluzija ili zaključak krivog argumenta.
Treba zapamtiti da se može doći i do istinitog zaključka preko krivih argumenata.

Primjer: "Uzmimo razlomak 16/64. Ako skratimo broj 6 u brojniku i broj 6 u nazivniku, dobit ćemo 1/4."
"Ali ne smijemo to napraviti jer to nije matematički korektno!"
"Ali 16/64 ipak je jednako 1/4."

Ovdje vidimo kako smo krivim putem došli do točnog rješenja (slučajno, naravno).

Argumentum ad nauseam

Ad nauseam zapravo nije logička pogreška nego krivo vjerovanje da će se neki argument ako se ponovi više puta postati komu prihvatljiv. Ako tko stalno ponavlja istu stvar, izglednije je da neće biti prihvaćena nego da će biti budući da svakome dosadi ponavljanje.

Argumentum ad numerum

Pseudoargument je vrlo sličan argumentu "ad populum". Sastoji se u tome da inzistira na istinitosti neke tvrdnje potkrepljujući je brojem ljudi koji vjeruju u nju, što se vrlo često upotrebljava.

Primjer: "Tisuće ljudi vjeruje u horoskop, onda nešto od toga mora biti istina."

Logička bifurkacija

Bifurkacija je logička pogreška koja se sastoji u tome da tko postavi situaciju koja ima samo dvije mogućnosti, a zapravo ih može biti više.

Primjer: "Ili je čovjek nastao onako kako Biblija sugerira ili je nastao od jednostavnih jednostaničnih organizama, kako znanost sugerira."

Kompleksno pitanje

Kompleksno pitanje (complex question) verbalistički je pseudoargument koji se sastoji u tome da se koga prevesla (kako bi rekli u narodu) tako što će mu se postaviti pitanje na koje ne može odgovoriti.

Primjer: "Jesi li prestao tući svoju ženu?"

Pitanje zahtijeva definitivan odgovor a da se prije nije postavilo pitanje "Jesi li tukao svoju ženu?", stoga se bilo kojim odgovorom "dokazuje" da je odgovaratelj tukao ili još tuče svoju ženu.

Isto tako, taj se argument često upotrebljava u policiji ili na sudu kada ispituju osumnjičenika, kako bi ih naveli da odgovore upravo ono što bi potvrdilo njihovu krivnju.

Primjer: "Gdje si sakrio novac koji si ukrao?"

Jasno je da je pogreška u obliku gdje se pita nešto što još nije dokazano pa se u tome i sastoji logička pogreška.

Pogreška kompozicije

Pogreška se sastoji u pretpostavci da se svojstva elemenata od kojih se sastoji neki objekt automatski odnose i na taj objekt.

Primjer: "Bicikl je izrađen od mnogo dijelova koji su lagani, pa je stoga i bicikl lagan."

Generalizacija

Vrlo česta logička pogreška iako se lako prepoznaje. Sastoji se u tome da se na osnovi promatranja nekog subjekta kojemu pripada neko svojstvo takvo svojstvo prenese i na cijelu skupinu koja ima neko drugo svojstvo koje dijeli sa subjektom.

Primjer: "XY je zao čovjek a deklarira se kao kršćanin, dakle svi su kršćani zli."

Error fundamentalis

Ako je razlog na kojemu počiva čitav dokaz neistinit, valjano izvođenje ne vrijedi mnogo. Ako na primjer u raspravljanju o aktualnim problemima Afrike i suvremenog svijeta pođemo od teze da su bijelci prirođeno talentiraniji od crnaca, naši dokazi neće mnogo vrijediti čak i ako izvođenje bude valjano. Pogreška u dokazu koja se sastoji u tome da se polazi od neistinitog razloga naziva se osnovna zabluda ili error fundamentalis.

Konvertiranje kondicionala

Konvertiranje kondicionala pogreška je argumenta čija je forma "Ako A, onda B, dakle ako B, onda A."

Primjer: "Ako prosjek pismenosti ljudi opada, onda opada i broj ljudi koji rabe internet. Dakle, ako vidimo da se smanjuje broj ljudi koji rabe internet, znači da opada prosjek pismenosti."

Petitio principii

Kad kao argument za neku tezu navodimo neku drugu tezu, koja je također sporna i čije dokazivanje pretpostavlja dokazanost teze koju tek treba dokazati, kaže se da smo počinili pogrešku petitio principii (anticipiranje principa). Tu pogrešku čini na primjer majka kad osporavajući optužbu da je njezin sin razbio susjedov prozor kaže: "Moj sin nije nikad razbio tuđi prozor. Prema tome, nije razbio ni vaš prozor."

Idem per idem

Kad bi tko u prilog teze da se kroz staklo može vidjeti naveo razlog da je staklo prozirno ili u prilog teze da opijum uspavljuje argument da opijum ima moć uspavljivanja, mogli bismo reći da dokazuje isto istim (idem per idem). On naime i ne navodi nikakav razlog nego svoju tezu ponavlja drugim riječima.

Circulus in demonstrando

Katkad se ljudi pri dokazu služe argumentima koji su naizgled dokazani, ali u stvarnosti nisu. Uzmimo na primjer dokaz: "Ja sam pošten čovjek. Ako ne vjerujete, pitajte mog prijatelja XY. U ono što će vam on reći možete potpuno vjerovati. Jamčim vam da on nikad ne laže."

U takvim i sličnim slučajevima, kada se teza A dokazuje pomoću teze B a teza B pomoću teze A ili kada se A dokazuje pomoću B, B pomoću C a C pomoću A, možemo reći da je počinjena pogreška krug u dokazu (circulus in demonstrando).

Cum hoc ergo propter hoc

Pogreška slična onoj post hoc ergo propter hoc. Pogrešku čini kriva pretpostavka da su dva istodobna događaja istovremeno i uzročno povezana, odnosno negiranje ostalih faktora koji su eventualno mogli prouzročiti radnju.

Primjer: "Pismenost raste otkako je izumljena televizija. Dakle, televizija uzrokuje rast pismenosti."

Post hoc ergo propter hoc

Pogreška koja se događa zbog pretpostavke da je štogod uzrok nekog događaja samo i isključivo zato što se dogodilo prije tog događaja.

Primjer: "SSSR se raspao nakon uvođenja ateizma kao državne 'religije'. Dakle, moramo izbjegavati ateizam zbog toga."

Dicto simpliciter

Dicto simpliciter događa se kada se neko generalno pravilo prenese na partikularni slučaj, ali atributi i značajke toga slučaja nisu kompatibilne s tim generalnim pravilom. Dakle, to je pogreška kada se ide od generalnoga prema specifičnom, za razliku od čiste generalizacije.

Primjer: "Kršćanima ateisti generalno govoreći nisu dragi. Ti si kršćanin pa zato sigurno ne voliš ateiste."

Pogreška se često događa ljudima koji ocjenjuju moralne ili neke druge kvalitete nekoga čovjeka stavljajući ga u generalno pravilo ili narodski rečeno šablonu.

Ignoratio elenchi/mutatio elenchi

To je jedan od dva tipa pogreške irelevantnosti koja se javlja u mnogo različitih oblika. Prema tome čini li se nesvjesno ili svjesno razlikujemo ignoratio elenchi (nepoznavanje pobijanja) i mutatio elenchi (promjena pobijanja). Primjerice, to se može pojaviti kada neki kršćanin počne argumentirati da je kršćanstvo u potpunosti istinit nauk. Ako bi to argumentirao tako da prikazuje kolikim je ljudima kršćanstvo pomoglo, bez obzira koliko dobro on to argumentirao, neće dokazati prvotnu tezu odnosno tezu da je kršćanstvo istinit nauk.

Ili kako to Reškovac opisuje:

Irelevantna konkluzija

Ova pogreška, poznata i pod nazivom ignoratio elenchi, odnosi se na argumentaciju kod koje dokazi ne dokazuju tezu argumenta, već neku drugu tezu. Recimo da javni tužitelj hoće dokazati da je optuženi doista opljačkao banku, time što navodi da je optuženi još kao maloljetnik pušio, pio oštra pića, bježao iz škole i čitao časopise s fotografijama obnaženih žena. Koliko god ti dokazi bili neoborivi, oni eventualno govore u prilog tvrdnji da optuženi kao maloljetnik baš nije bio član marijanske kongregacije, ali ne mogu dokazati njegovu krivicu za pljačku banke.


Izvor: LOGIČKE /NE/SUVISLOSTI

Koga zanima više, može naći na internetu ili u knjizi Tomislav Reškovac: Logika debate

I evo je ovdje u pdf-u: http://nastava.tvz.hr/komunikacijske...ika_debate.pdf

Poanta svega i sukus jest ovaj: u raspravama se treba držati argumenata koji se odnose na konkretnu temu, rasprava treba biti pristojna, kulturna, smirena i fokusirana na proaktivno iznošenje činjenica i podataka o nekom pitanju.


slobodni.net za slobodni svijet



Podijeli post!


Zadnja promjena:
Jesam je offline  
Nepročitano 05-04-22, 09:44   #3
Supermoderator
 
Jesam's Avatar
 
Datum registracije: Mar 2011
Postovi: 14,349
Jesam has a reputation beyond reputeJesam has a reputation beyond reputeJesam has a reputation beyond reputeJesam has a reputation beyond reputeJesam has a reputation beyond reputeJesam has a reputation beyond reputeJesam has a reputation beyond reputeJesam has a reputation beyond reputeJesam has a reputation beyond reputeJesam has a reputation beyond reputeJesam has a reputation beyond reputeJesam has a reputation beyond reputeJesam has a reputation beyond reputeJesam has a reputation beyond reputeJesam has a reputation beyond repute
Jesam has a reputation beyond reputeJesam has a reputation beyond reputeJesam has a reputation beyond reputeJesam has a reputation beyond reputeJesam has a reputation beyond reputeJesam has a reputation beyond reputeJesam has a reputation beyond reputeJesam has a reputation beyond reputeJesam has a reputation beyond reputeJesam has a reputation beyond reputeJesam has a reputation beyond reputeJesam has a reputation beyond reputeJesam has a reputation beyond reputeJesam has a reputation beyond reputeJesam has a reputation beyond repute
Zadani

Donosim još dvije logičke pogreške iz knjige jer mi se čine dosta uobičajene:

Pogreška akcidencije

Pogreška akcidencije se javlja kada pravilo, koje vrijedi općenito, primjenjujemo na iznimnu situaciju. Naime, ono što je općenito točno, može u specifičnim situacijama biti sasvim krivo. Recimo, općenito vrijedi da valja pomoći čovjeku u nevolji. No ako vidite da netko krade susjedov auto i ne može upaliti, nemojte se ponuditi da ga pogurate. Poznat je primjer za ovu pogrešku iz Platonove Države, gdje je riječ o primjeni pravila da svatko treba vratiti što je dužan: “ Pretpostavi da mi je prijatelj, dok je bio pri zdravoj pameti, povjerio svoje oružje na čuvanje. Trebam li mu ga vratiti ako to zatraži kada nije pri sebi? Nitko neće reći da bi tako nešto bilo pravo učiniti.”

Pogreška obrnute akcidencije

Ova je pogreška po smislu sasvim suprotna prethodnoj. Ona se javlja kada želimo zaključiti nešto o cijeloj klasi predmeta, na osnovu svega nekoliko primjera, a pri tome primjeri nisu reprezentativni, već atipični. Kada bismo na temelju pijanaca zaključili da je svako konzumiranje alkohola opasno, pa da ga stoga treba zabraniti, učinili bismo pogrešku obrnute akcidencije.

Knjiga je izuzetno zanimljiva i mislim da spada u biblioteku i obvezno štivo svakog obrazovanog čovjeka.

Ona također govori i o ispravnom načinu pobijanja argumenata, pa samo kao teaser ... :

POBIJANJE ARGUMENATA

Jedan od kontroverznih momenata suđenja jest zacijelo i procjena kada se neki argument drži pobijenim. Znade se dogoditi da jedan sudac proglasi argument pobijenim, dok drugi drži sasvim suprotno. Ne treba ni spominjati da i ovdje dosta toga ovisi o sudačkoj procjeni, iako to ne bi smjelo biti presudno. Naime, usprkos svemu, i ovdje postoji nekoliko načina da se ocjena donese relativno egzaktno.

NAČINI POBIJANJA ARGUMENATA

Pojednostavimo li malo, argument se može pobiti na tri načina:

a/ tako da se dovede u pitanje obrazloženje;
b/ tako da se ospori logičnost veze obrazloženja i teze;
c/ tako da se pobije pretpostavka.

Uz ova tri načina moguća je, dakako, i njihova kombinacija. Specifičan, neizravan način pobijanja argumenata je i osporavanje definicije. Dakako, argument treba pobijati tako da se pokuša osporiti njegova najslabija točka.


slobodni.net za slobodni svijet



Podijeli post!


Zadnja promjena:
Jesam je offline  
Nepročitano 05-04-22, 09:45   #4
Supermoderator
 
Jesam's Avatar
 
Datum registracije: Mar 2011
Postovi: 14,349
Jesam has a reputation beyond reputeJesam has a reputation beyond reputeJesam has a reputation beyond reputeJesam has a reputation beyond reputeJesam has a reputation beyond reputeJesam has a reputation beyond reputeJesam has a reputation beyond reputeJesam has a reputation beyond reputeJesam has a reputation beyond reputeJesam has a reputation beyond reputeJesam has a reputation beyond reputeJesam has a reputation beyond reputeJesam has a reputation beyond reputeJesam has a reputation beyond reputeJesam has a reputation beyond repute
Jesam has a reputation beyond reputeJesam has a reputation beyond reputeJesam has a reputation beyond reputeJesam has a reputation beyond reputeJesam has a reputation beyond reputeJesam has a reputation beyond reputeJesam has a reputation beyond reputeJesam has a reputation beyond reputeJesam has a reputation beyond reputeJesam has a reputation beyond reputeJesam has a reputation beyond reputeJesam has a reputation beyond reputeJesam has a reputation beyond reputeJesam has a reputation beyond reputeJesam has a reputation beyond repute
Zadani

Više od 300 vrste logičkih pogrešaka pri argumentiranju :

https://www.logicallyfallacious.com/...llacies/search


slobodni.net za slobodni svijet



Podijeli post!

Jesam je offline  
Nepročitano 05-04-22, 09:59   #5
Supermoderator
 
Jesam's Avatar
 
Datum registracije: Mar 2011
Postovi: 14,349
Jesam has a reputation beyond reputeJesam has a reputation beyond reputeJesam has a reputation beyond reputeJesam has a reputation beyond reputeJesam has a reputation beyond reputeJesam has a reputation beyond reputeJesam has a reputation beyond reputeJesam has a reputation beyond reputeJesam has a reputation beyond reputeJesam has a reputation beyond reputeJesam has a reputation beyond reputeJesam has a reputation beyond reputeJesam has a reputation beyond reputeJesam has a reputation beyond reputeJesam has a reputation beyond repute
Jesam has a reputation beyond reputeJesam has a reputation beyond reputeJesam has a reputation beyond reputeJesam has a reputation beyond reputeJesam has a reputation beyond reputeJesam has a reputation beyond reputeJesam has a reputation beyond reputeJesam has a reputation beyond reputeJesam has a reputation beyond reputeJesam has a reputation beyond reputeJesam has a reputation beyond reputeJesam has a reputation beyond reputeJesam has a reputation beyond reputeJesam has a reputation beyond reputeJesam has a reputation beyond repute
Zadani

Destruktivni i konstruktivni stilovi komunikacije

Manipulativnost – predstavlja instrumentalno ponašanje, ponašanje koje ima za cilj ostvarenje neke koristi, pribavljanje neke dobiti za osobu koja manipulira drugima. Jedan od vidova manipulacije predstavlja pronalaženje i zloupotreba nečije slabosti, tzv. “tastera“ (koji se pritiska kada osoba želi da se osveti ili postigne neki cilj), ili podilaženje ili zadovoljavanje nečijih želja da bi se ostvario vlastiti cilj. Manipulativne osobe svjesno manipulirau drugima i u to se ne invenstiraju emocionalno. Njima je bitan samo cilj a ne samodokazivanje kao što je to slučaj kod agresivnih i arogantnih osoba. Manipulativnost je karakteristika psihopatskih, narcističkih i graničnih ličnosti.

Pomicanje agresije – osobno nezadovoljstvo, ljutnja i frustracija pomiče se i izražava na osobama koje nisu direktno u vezi sa izvorom nezadovoljstva, frustracije ili konflikta koje osoba ima. U pravilu agresija se izražava na dostupnim, slabijim, osobama koje nisu u stanju obraniti se ili nauditi osobi koja ih napada. Jednostavno, oni napadaju one koji se ne mogu obraniti. Pomicanje agresije ima samo jedan cilj i jednu funkciju a to je pražnjenje. Problem s ovom strategijom je u tome što se na ovaj način narušavaju odnosi s osobama koje su važne (članovima porodice, prijateljima i sl.). Osim trenutnog rasterećenja napetosti nema druge dobiti od ove vrste ponašanje.

Konstruktivan stil komunikacije

Kao što sam naslov sugerira postoji samo jedan konstruktivan stil komunikacije u usporedbi s mnoštvom destruktivnih stilova. Glavne odlike konstruktivnog stila komunikacije pri izražavanju nezadovoljstva su:

Otvoreno izražavanje nezadovoljstva, mišljenja ili stava – podrazumijeva izravnost, recite što mislite bez okolišanja, apstrakcije ili uvijanja. Budite što konkretniji, precizniji, jasniji i kraći. Neka vaši iskazi budu što razumljiviji drugim sudionicima u komunikaciji. Nastojte prenijeti jasnu poruku drugoj strani, bez osobnih uvreda i omalovažavanja sugovornika.

Konstruktivne kritike – možete kritizirati tuđe ponašanje i postupke, ali nikada tuđu ličnost (to rade agresivne osobe). Konstruktivna kritika podrazumijeva da uvijek točno ukažete na ono što vas smeta, da kažete zašto vam to smeta i da predložite neki način rješenja problema, ili pitate osobu s kojom ste u konfliktu što on/ona misli kako da se taj problem riješi.

Budite uvijek spremni saslušati druge aktere u komunikaciji. Kako biste bili sposobni uputiti konstruktivnu kritiku ili predložiti neko rješenje problema, nužno je da pažljivo saslušate drugu stranu. Pažljivo slušanje podrazumijeva da ujedno nastojite razumjeti što druga strana želi iskomunicirati, koji su mu/joj motivi, namjere, očekivanja ili želje. Dakle, nastojte razumjeti drugu osobu ali iz perspektive te osobe. To nekad nije uopće jednostavno, ali vrijedno je truda.

Fleksibilnost – svoja mišljenja, želje a naročito osjećaje ne treba izražavati uvijek, svuda i pred svima (to rade arogantne i socijalno neinteligentne osobe). To nije ni nužno a posebno nije mudro ni primjereno. Zapamtite, ne morate uvijek izraziti svoj stav, kao što ne morate uvijek ni da prešutjeti. Kad razmišljate o tome hoćete li izraziti svoj stav ili neki osjećaj, uvijek prethodno dobro odmjerite u kojem ste društvu, uzmite u obzir kulturni i socijalni kontekst, radi li se o formalnoj ili neformalnoj situaciji, uzmite u obzir i osjećaje i želje druge osobe, razmislite o mogućim posljedicama vaših postupaka itd.

Umjerenost – nastojte da način i ton izražavanja vaših stavova ne bude agresivan nego umjeren i tolerantan. Po prinicipu 'Ja imam pravo na svoje mišljenje' i 'Ti imaš pravo na svoje', nema mjesta takmičenju i nametanju stavova. Izražavanje vaših stavova ne mora nužno uključivati isključivost.

Pravodobnost – ako želite izraziti nezadovoljstvo nečim, nastojte to učiniti neposredno nakon događaja koji je provocirao osjećaj nezadovoljstva ili frustracije. Nemojte čekati ili odlagati reakciju ako za to nemate neki valjan ili situacijski-specifičan razlog. Zašto je to važno? Ako odlažete reakciju, kasnije reakcije bit će neprimjereno intenzivnije jer ćete u međuvremenu razmišljati o nemilom događaju, što može uvećati vaš osećaj ljutnje i frustriranosti.


(dio teksta)


Vladimir Mišić


slobodni.net za slobodni svijet



Podijeli post!

Jesam je offline  
Zatvori ovu temu

Opcije Teme
Način Prikaza

Pravila Pisanja Postova
Vi ne možete otvoriti novu temu
Vi ne možete odgovarati na postove
Vi ne možete pridružiti datoteku
Vi ne možete editirati Vaše postove

BB kod je On
Smajlići su On
[IMG] kod je On
HTML kod je Off
Trackbacks are On
Pingbacks are On
Refbacks are On



Vremenska Zona je GMT +1. Trenutno je 13:08 sati.












Powered by vBulletin® Version 3.8.1
Copyright ©2000 - 2022, Jelsoft Enterprises Ltd.
Search Engine Optimization by vBSEO 3.3.0