Nisam se uvrijedio ako nesto kazem zasto bi to bila uvreda, ili napad vidim lijepo obrazlazes ali jedno shvati sale dizanje tona sve je to dio svake price kao i zivota zar ne.
Po tome se vidi da nismo ograniceni jer netko bih odmah se uvrijedio i otisao nego prelazimo preko nasih sala i nasih egoizama jer slozit ces se svih ih imamo.
Mogu li podsjetiti? Tema je stress -največi ubojica našeg vremena. Zapravo u pravu ste i vrlo jasno se vidi pod kakvim ste stressom, čim tako pršti... A što je zapravo Stress?
Mogu li podsjetiti? Tema je stress -največi ubojica našeg vremena. Zapravo u pravu ste i vrlo jasno se vidi pod kakvim ste stressom, čim tako pršti... A što je zapravo Stress?
Stres je svaka promena u spoljnoj sredini ili u našem telu koja utiče na nas, pozitivno ili negativno. Neki kažu da je stres sve ono što nas izbacuje iz stanja mirovanja ili ravnoteže. Poznati su nam "stresori" iz spoljne sredine: [color="Red"]loše vreme [/COLOR](preterano hladno, vetrovito ili toplo), loše vesti, loše društvo, "presing" da se ispune obaveze, nedostatak para, vožnja autom, čekanje za prevoz, virusi i bakterije koje mogu izazvati oboljenje, mobilni telefon u trenutku poziva (najviše zrači dok se ne uspostavi veza), buka... Isčekivanje rezultata; školskih, poslovnih, zdravsvenih itd. za neke osobe je stresna.
Unutrašnji faktori koji utiču kao stres su: temperatura, bolest (svaka infekcija mokraćnih puteva je stres za telo), retinopatija (slabovidost otežava kretanje, čitanje i komunikaciju sa ljudima, što je stalni izvor stresa), nefropatija (veoma često dovodi do iznenadnog skoka pritiska - što je stres za telo), kvaran zub i mnogi drugi.
Eto, toliko od mene
__________________ Budućnost pripada onima koji veruju u lepotu svojih snova!
Borba protiv stresa je u suštini borba sa samim sobom. Stres je reakcija u nama – mi ga stvaramo našom percepcijom događaja oko nas, našim odnosom prema sebi, poslu i okolini. Zbog toga je najefikasniji način borbe protiv stresa – upoznati svoju pravu prirodu, svoj temperament i osećaje, svoje reakcije, svoje strahove ali i svoju snagu.
Uzroci stresa
Stres se pojavljuje kada situacija (koja uključuje osobu, problem, ideju ili stvar), zahteva od osobe da uradi nešto što je izvan njenog uobičajenog načina prilagođavanja ili rutinskih postupaka. Drugim rečima, bilo šta što izbaci osobu iz ravnoteže ili poveća njenu potrebu da nešto uradi može da proizvede stres. Stres može biti rezultat različitih doživljaja: nejasna poslovna očekivanja, "pretovarenost" poslom, nemogućnost da se izvrše zadaci, "zgusnut" raspored aktivnosti, nepovoljni uslovi rada, nesposobnost da se uspostavi dobar kontakt sa ljudima itd. Ponekad je situacija takva da zahteva povećanu pažnju, nekad čovek mora da uradi nešto što ne želi, nekad ne može da ostvari ono što želi ili nema snage da se sa tim suoči. Možda su najozbiljniji oblici stresa oni koji dolaze kao rezultat nezadovoljstva radnim mestom, statusom u grupi ili nezadovoljavajućom slikom o sebi, što može prouzrokovati ozbiljne emocionalne i psihološke probleme.
Simptomi stresa
Prilikom stresa ispoljava se čitav niz simptoma: ubrzani rad srca, depresija, pospanost, nedostatak apetita ili preterano uzimanje hrane, visoki krvni pritisak, fizička napregnutost, odsustvovanje sa posla, prekomerno pušenje, preterano konzumiranje alkohola itd.
"Pozitivan" stres
Niko od nas ne živi bez nekog oblika stresa. Biti bez stresa znači biti bez ciljeva, potreba ili želja koje hoćemo da ostvarimo. Težnja da realizujemo naše različite potrebe - lične, društvene, ekonomske, fizičke, psihološke - uvek će dovesti do nekog oblika stresa i napetosti. U tom slučaju, stres predstavlja pozitivan - motivišući faktor.
Činjenica da vrhunski politički i privredni menadžeri najbolje funkcionišu kada su pod pritiskom, potvrđuje da stres može imati i pozitivne efekte. Kada se nalaze u situaciji da imaju više obaveza nego što ih je moguće objektivno savladati, postaju delotvorniji. Može se reći da na kratke staze stresne situacije poboljšavaju naše intelektualne i fizičke sposobnosti, čine nas sposobnijim, koncentrisanijim i efikasnijim, ali na duge staze stres deluje razarajuće na organizam, i pre ili kasnije pojaviće se neki od gore navedenih simptoma.
__________________ Budućnost pripada onima koji veruju u lepotu svojih snova!
Borba protiv stresa je u suštini borba sa samim sobom. Stres je reakcija u nama – mi ga stvaramo našom percepcijom događaja oko nas, našim odnosom prema sebi, poslu i okolini.
čitam vas već neko vrijeme pa se odlučih javiti..pokušavam se sjetiti kada sam uopće prvi put čula taj izraz "stres"? Znam da moji roditelji nisu znali za to dok sam ja bila dijete (a bilo je to jaaakooo davno ) živjelo se puno jednostavnije, nekako mirnije...ili mi se to sad tako čini?
Ali ovo danas...takva žurba, toliko strahova, izrazi poput "multitaskinga" i sl...zašto odjednom svi sve moramo znati i moramo biti u svemu baš savršeni i moramo toliko toga imati???
Već dugo pokušavam plivati u alternativnim vodama - imam REiki, bavim se yogom, pokušavam biti usklađena u svojim mislima-riječima-djelima...i mislim, da toga nema, da ih jednostavno izgorila.
Za mene, jedan od načina obrane protiv stresa, je NE čitanje novina, NE gledanje tv-a, NE slušanje negativnih osoba...onda ipak lakše pronalazim mir i sreću u sebi.
Izbjegnite pogubne posljedice stresaPostanite svjesni upozoravajućih simptoma nagomilanog stresa te potom preispitajte svoj život, reorganizirajte ga i bolje ga kontrolirajte sami, ili, još bolje, uz pomoć stručnjaka
Pripremite se za stresni doživljaj i učinite ga predvidljivim na način da ga što više razjasnite, isplanirate, uvježbate, smanjite njegovu važnost ili jednostavno izbjegnete
Unaprijedite međuljudske odnose na način da što više budete s onima koje volite, družite se s prijateljima i povremeno održavajte kvalitetne društvene kontakte. Jednako tako prepoznajte i izbjegavajte osobe koje vas iskorištavaju te one koje stalno stvaraju probleme i traže od vas previše suosjećanja. Nadalje, svaku neriješenu situaciju i sukob s bilo kime i u vezi bilo čega odmah raščistite.
Zauzmite se za sebe jačajući svoje samopouzdanje na način da postanete svjesni i svojih pozitivnih i negativnih strana; izborite se za svoje stavove, ali ih ne namećite drugima pod svaku cijenu; prepoznajte i ostvarite sve svoje ostvarive želje, a one neostvarive razumno odbacite. Nadalje, što je neobično važno, naučite se reći "ne" u slučaju da vas drugi opterećuju obavezama kojima ne možete ili ne želite udovoljiti.
Mislite racionalno i pozitivno jer čak i negativna iskustva imaju pozitivne elemente. Dakle, racionalno analizirajte svaki problem (brigu, strah i sl.) na način da ga najprije definirate, potom utvrdite što ga je izazvalo, zatim dokučite sva moguća rješenja, te na kraju izaberite ono najbolje. Na spomenuti, racionalan način, razmišljat ćete "hladne" glave, smanjit ćete najmanje na pola djelovanje stresa, te stvoriti uvjete za brzo rješavanje problema, čime ćete izbjeći dugotrajno mučenje. Štoviše racionalnim i pozitivnim pristupom spoznat ćete da niti jedan problem nije nerješiv, da neki problemi ni ne postoje ili se mogu izbjeći, da mnogi nisu tako veliki kao što nam se to na prvi pogled čini, da se mnogi riješe sami od sebe, te da se svaki problem može umanjiti.
Svakodnevno odvojite 30-tak minuta za opuštanje u miru i tišini bez mogućnosti ometanja. Ugledavši se na istočnjake, trenutke samoće i dokolice u svojoj oazi mira pretvorite u nezaobilazni svakodnevni ritual koji će vas neizmjerno opustiti i goditi i vašem tijelu i duši. Želite li učiniti korak dalje u kvalitetnom načinu opuštanja, naučite i vježbajte jogu koja uključuje tjelesne vježbe i položaje uz specifično disanje ili autogeni trening koji objedinjuje vježbe za mišiće, srce, disanje i kontrolu trbušnog područja.
Razgradite stres fizičkom aktivnošću koja, bez sumnje, predstavlja jedan od najboljih načina sprječavanja i kontrole stresa. Za dobar početak već i 30 minuta svakodnevne večernje šetnje ili deset minuta uspinjanja stepenicama čine čuda. Naravno, za razgrađivanje stresa najuputnije je tri ili više puta tjedno trčati, brzo hodati, voziti bicikl, plivati ili planinariti.
Zdravo se hranite, jer pravilna ishrana, između ostalog, doprinosi i zaštiti organizma od pogubnoga utjecaja stresa. Prednost dajte redovitoj prehrani baziranoj na proizvodima od cjelovitih žitarica, voću, povrću i ribi, umjerenoj količini mliječnih namirnica i bijelom mesu, maslinovom ulju, te na malo, ili još bolje, nimalo masti i šećera. Posebnu pažnju posvetite zastupljenosti namirnica koje su bogate ugljikohidratima, vitaminima B-skupine, posebno B-5 i B-6, esencijalnim aminokiselinama te magnezijem. U slučaju stalne izloženosti stresu preporučuje se i unos dodatne količine vitamina B kompleksa, vitamina C i E, magnezija, cinka i selena u obliku pripravaka koje morate odabrati isključivo u dogovoru s liječnikom. Nadalje, pijte dovoljno kvalitetne vode, a smanjite ili ukinite konzumiranje alkohola, gaziranih pića i kave.
Što više se smijte ili, ako je potrebno, ponovo se naučite smijati, jer kada se radi o stresu, smijeh je i najbolja preventivna metoda i najbolji lijek. Po mišljenju stručnjaka smijeh opušta cijeli organizam te, između ostalog, opušta mišiće, pospješuje disanje, poboljšava cirkulaciju, umiruje živčanu napetost i tjera crne misli. Štoviše, smijeh poboljšava imunitet potičući stvaranje prirodnih antitijela za borbu protiv bolesti.
__________________ Budućnost pripada onima koji veruju u lepotu svojih snova!
Naucite da volite sebe.
Menjajte ono sto mozete,jer zivot nije generalna proba.
Ako nemozete menjati,prihvatite i prepustite se,jer otpor umara.
Razlikujte prvu stavku od druge.
Naucite da volite sebe.
Menjajte ono sto mozete,jer zivot nije generalna proba.
Ako nemozete menjati,prihvatite i prepustite se,jer otpor umara.
Razlikujte prvu stavku od druge.
__________________ Budućnost pripada onima koji veruju u lepotu svojih snova!