To je naprosto onaj osjećaj koji prožima cijelu osobu na svim razinama i u skladu je sa svim aspektima nečijeg života u kojima se potvrđuje da je naše viđenje i razumijevanje ispravno jer se manifestira na kvalitetan način u okolini i na nama samima.
A sta ako se ti aspekti promijenu tj. vidjenja se prosire? I onda prijasnji sigurni osjacaj najednom postane nesiguran? Prije vise stotina godina sa sigurnoscu koja te prozima cijelu, rekla bi da Sunce izlazi i zalazi dok danas "znamo" da se u stvari to Zemlja okrece. Sta ako sutra otkrijemo da ni ovo nije istina.
A sta ako se ti aspekti promijenu tj. vidjenja se prosire? I onda prijasnji sigurni osjacaj najednom postane nesiguran? Prije vise stotina godina sa sigurnoscu koja te prozima cijelu, rekla bi da Sunce izlazi i zalazi dok danas "znamo" da se u stvari to Zemlja okrece. Sta ako sutra otkrijemo da ni ovo nije istina.
A postoji li stvaran znanstveni odgovor?
Ne govorim o toj vrsti znanja - znanstveno, knjiško znanje podložno je mijeni kako znanost napreduje - no, da bi se dobili kvalitetni odgovori, potrebno je i da svijest napreduje. Napredak znanosti i tehnologije bez napretka svijesti je poguban, u najmanju ruku jalov.
Ono na što sam se referirala je konstanta koju netko može osjećati od rođenja do smrti, nešto što nije podložno vanjskim promjenama.
Možda se netko rađa s dijelom znanja koje nije zaboravio prelaskom u drugi život, ne znam ... Nekako mi je to pouzdanije nego bilo što što možemo pobrati tijekom života jer smo uvijek pod nekim utjecajem.
Zapravo ne možemo vjerovati sami sebi - naš mozak, naš um je jako kvarljiva roba. Ovo znanje o kojem govorim nije podložno promjeni - ono je takvo kakvo jest i stoga pouzdano.
Ne znam koliko kvalitetno mogu objasniti nešto što je neopipljivo i kad se pretoči u riječi, kao da gubi na snazi i smislu.
Mislim da je stvaran znanstveni odgovor onaj koji je provjerljiv, ili logičkim putem (matematika recimo), ili dokazima u praksi...
Pa koji je to znanstveni odgovor na pitanje, "sta je to znanje", a koji je provjerljiv? Postoji li?
Ako cemo govoriti o znanju i vjerovanju hajde neka mi neko navede ijedan primjer znanja bilo cega a da nije vjerovanje ni u najmanjem obliku.
Ako zaronimo stvarno, stvarno do dubine, uvidjecemo da je i sama znanost zasnovana na nekom uvjerenju tj. vjerovanju. Sam princip provjeravanja je proizisao iz uvjerenja (uvjerenje = vjerovanje) o racionalnom svijetu koji se po toj racionalnoj shemi moze istraziti tj. logickim (ili matematickim) lancem doci do spoznaje.
Da li postoji za ovakvo znanstveno uvjerenje znanstveni dokaz? To je nemoguce jer time sami sebi upadamo u zasjedu tautologije. Kako mozemo opravdati znanstveni put znanstvenim putem? Dakle, prostim jezikom receno, znanost je zasnovana na vjerovanju (tj. neznanosti)
Dakle, sta je to znanje?
I postavio sam jos jedno provokativno pitanje koje glasi:
Neka mi neko navede primjer znanja a da u sustini nije vjerovanje?
Odgovor znanosti, to sam mislila, i nisam dobro napisala...
Tj. smotala sam se... Pisala sam o tome nadugo i široko, pa sam mislila da se jasno izražavam. hehe...
Već... dakle, ja bih rekla...
Da postoji znanje koje je vjerovanje i znanje koje je dokazato logikom i dokazima.
Dakle, znanje vjerovanja i dokazato znanje.
Znanje vjerovanja je ono koje ne nudi praktični dokaz ili logički dokaz. To su recimo religija, ili nekakvo mišljenje o nečem.
Znanje koje je dokazano je primjerice sila teža. I vrijedi za sve osobe, te nije zavisno o mišljenju.
To znanje je dio sveukupnog znanja o Logosu, ili tome kako svijet funkcionira....Meni bi bolji termin bio možda, Božja misao. Anyway. Sveukupno znanje o Logosu, tj. da li ga mi kao ljudi možemo sakupiti ostaje upitno. No činjenica je, da ćemo neke stvari moći dokazati logikom matematikom koja bi odražavala isto tako racionalne prirodne zakone. Zakon, možemo reći, je racionalan. Racionalan zato što označava funkciju. Funkcija mora biti misao ili zamisao.
Da postoji znanje koje je vjerovanje i znanje koje je dokazato logikom i dokazima.
Dakle, znanje vjerovanja i dokazato znanje.
Znanje vjerovanja je ono koje ne nudi praktični dokaz ili logički dokaz. To su recimo religija, ili nekakvo mišljenje o nečem.
Malo ti je to nategnuto - ako je vjerovanje, onda nije znanje a praktični ili logički dokaz isto ovisi o trenutno važećoj paradigmi, pa i nije neki apsolutni dokaz znanja.
Citat:
Originally Posted by uic_uic
Znanje koje je dokazano je primjerice sila teža. I vrijedi za sve osobe, te nije zavisno o mišljenju.
Što je "sila teža"? Ako malo proučiš zbivanja u znanosti, vidjet ćeš da znanstvenici zapravo ne znaju što ona zapravo znači, baš kao što im je nepoznanica i porijeklo zemljinog magnetnog polja. Sve je zapravo na razini teorije a ne znanja.
Citat:
Originally Posted by uic_uic
To znanje je dio sveukupnog znanja o Logosu, ili tome kako svijet funkcionira....
A koje je to sveukupno znanje o Logosu? Temeljeno na čijim pretpostavkama i polaznim točkama? Istočnih filozofskih postavki ili zapadnih? Ezoteričnih ili gnostičkih?
Citat:
Originally Posted by uic_uic
Meni bi bolji termin bio možda, Božja misao. Anyway. Sveukupno znanje o Logosu, tj. da li ga mi kao ljudi možemo sakupiti ostaje upitno. No činjenica je, da ćemo neke stvari moći dokazati logikom matematikom koja bi odražavala isto tako racionalne prirodne zakone. Zakon, možemo reći, je racionalan. Racionalan zato što označava funkciju. Funkcija mora biti misao ili zamisao.
Božja misao? Razumijem što si htjela reći, to je upravo ono inherentno "znanje" s kojim si rođen o kojem sam govorila par postova unazad, no to nije znanje koje ima ikakve veze s raciom, umom, znanošću a niti vjerovanjem. Najbliže bi možda bilo reći da se radi o genetskom pamćenju.
Funkcija je fluktuirajuća i ovisna o puno stvari. Danas je nekim ljudima moguće ono što je prije 100 ili 200 godina možda bilo nezamislivo, a fizikalni zakoni se nisu promijenili - samo se svijest promijenila.
Logikom matematike možemo dokazati samo ono što je u okviru trenutne spoznaje ili svjesnosti - tu automatski postoje ograničenja.
Po meni vjerovanje može biti znanje. Dakle, primjerice, čakre...
Praktični ili logički dokaz je prikaz dokazatog znanja. Već sam rekla da po meni postoji dvije vrste znanja.
Sveukupnost znanja bi bila sveukupnost dokazatog znanja o Logosu, i baš mislim da je on Božja misao, ne ništa drugo. Misao bi bila aktivni princip i zato je ne smatram nekim podsvjesnim znanjem. Tako,da moraš pazit kaj ja pišem kad pišem i kako formuliram značenja jer govorim nešto što nije vezano uz tvoju teoriju.
Sve ove ostale tvrdnje, bi spadale pod kritiku dokazatog znanja o Logosu.
Mogla bi ih stavit pod neke točke.
a)ako je i dokazato ne znači da pruža sveukupnost znanja o Logosu (pod znanjem o Logosu mislim na funkcije u prirodi)
b)Ne možemo znati je li funkcija doista fluktuirajuća u prirodi i cijelom Logosu, jer njega još nismo objasnili.
To sve nas navodi da je naše dokazano znanje samo sistem koji funkcionira u zadanim okvirima i koji opisuje neke od zakona Logosa u tim okvirima. Ako napredujemo u svijesti, ili razumijevanju tog Logosa (zakona, svjesno napredovanje ili mišljenje opet spada pod racio kao aktivno....no složila bih se da čovjek ima i pasivnu stranu unutar sebe kao neko podsvjesno znanje, i sve to igra ulogu) tako širimo i te sisteme koji funkcioniraju.
Jedno je sigurno, one sisteme koje napravimo, moraju pratiti neki racio, koji se nalazi i u prirodi i u nama kao bićima sposobnima za njega. Zato ga spominjem malo više kod ovakvih stvari, jer tu je recimo neki okršaj između Logosa i ljudskog racia....i toga dal će racio spoznati Logos. Da se napravi sistem, on mora biti važeći prema racionalnim zakonima.
To bi značilo,
1. prepoznavanje istovjetnosti u prirodi
2. univerzalna racionalnost u opisivanju.... matematika ili logika primjerice...ako opišem nešto bez ikakve logike ili discipline mišljenja, nisam ništa učinio. Ako priroda djeluje bez discipline djelovanja, ne mogu je spoznati. A ipak ima neku disciplinu, a pitanje je, koliko je mogu spoznati.
To je neki moj vid svega....U biti, sve što govorim nema nikakve dokaza, samo je moje slobodno mišljenje...iz zabave. Mislim da ću se povući iz rasprave i pratiti ju dalje.... Ne da mi se išta dokazivati bilo kom....