da li je tko primjetio koliko cesto ljudi sad koriste rijeci ne i nista u razgovoru, bez stvarne potrebe?
pocinjanje izjavnih recenica sa "ne,", zavrsavanje razgovora sa "nis" i "nista".
mislim da smo postali jako negativni prema svemu i da smo slabo svjesni toga. uvukla se negacija u jezik cak i tamo gdje afirmiramo. i mislim da gledamo jedni druge, mozda i sebe kao nista.
"bio sam na moru i i bilo je bas lijepo."
"ne, ja sam isto bio na moru."
ako tko ima volje nek proba izbaciti rijec "ne" u potpunosti iz upotrebe, u jeziku i pisanju. cak i kad je stav u suprotnosti od sugovornikovog, probajte ga izreci afirmacijom. zapanjit cete se koliko je to tesko i koliko duboko je program "ne" usadjen u ljudski kompjuter.
ljudski mozak funkcionira tako da vizualizira pojam koji cuje.
sto je prvo sto vam padne na pamet kad kazem "ne slon" ili "ne autobus"?
ta dva pojma, a tek nakon toga sve drugo.
kontinuirana vizualizacija je prvi korak prema kreaciji/materijalizaciji.
ako je gornja tvrdnja tocna, koji zakljucak se moze izvuci o "ne ubij", "ne sagrijesi bludno" i ostalim "ne" zapovjedima?
Odlična tema. Milijun puta sam sebe ulovila upravo u tome kako u potpuno afirmativnoj rečenici nekoliko puta upotrijebim to famozno "ne". Ispravak je doista mukotrpan. Potrebno je biti stalno "budan" i svjestan, pažljivo birati riječi, pažljivo i promišljeno govoriti.
Mnogi mudraci su šutjeli. Stara je narodna: šutnja je zlato. U kršćanstvu je definicija izvora grijeha "mišlju, riječju, djelom i propustom".
Počela sam ozbiljno shvaćati moć riječi i zašto su se prosvjetljeni ljudi povlačili u osamu i šutnju, a ako su govorili bilo je kratko, jasno i afirmativno.
kontinuirana vizualizacija je prvi korak prema kreaciji/materijalizaciji.
ako je gornja tvrdnja tocna, koji zakljucak se moze izvuci o "ne ubij", "ne sagrijesi bludno" i ostalim "ne" zapovjedima?
Proces osvještavanja uključuje velikim dijelom razumijevanje pojma prisutnosti u trenutku. Kada smo osvješteni i prisutni, tada obraćamo pozornost na naše riječi i sve što izgovaramo jer znamo kakav je njihov utjecaj na kreiranje vlastitog života i okolnosti života općenito.
'Ne', 'neću', 'ništa' i ostale negacije imaju veliku snagu koje mnogi ljudi nisu svjesni i tako čine veliku grešku.
Prvenstveno se to očituje već u odgoju djece: nemoj biti zločest!
A dijete (naša podsvijest) ne čuje negaciju nego samo ono "zločest", i onda se roditelji čude što im odgojne metode zakazuju i što se djeca ponašaju "baš onako kako su im rekli da ne smiju" (čudno!).
No, već smo zaključili da sve loše dolazi zbog neznanja i nerazumijevanja. Zato je edukacija toliko važna - ali ne ona gdje se napamet uče godine i imena povijesnih osoba, nego istinsko znanje, ono koje obogaćuje duh i vodi razumijevanju vlastite biti, vlastitog postojanja, ono koje vodi osvještavanju i prosvjetljenju.
ako tko ima volje nek proba izbaciti rijec "ne" u potpunosti iz upotrebe, u jeziku i pisanju. cak i kad je stav u suprotnosti od sugovornikovog, probajte ga izreci afirmacijom. zapanjit cete se koliko je to tesko i koliko duboko je program "ne" usadjen u ljudski kompjuter.
Rekla bih da je to samo stvar navike. Kako stičemo loše navike, tako možemo steći i one dobre. Kad počnemo obraćati pozornost na to, onda je vrlo moguće, u relativno kratkom vremenu, početi koristiti drugačije formulacije u govoru i pisanju.
Citat:
Originally Posted by kLick
ljudski mozak funkcionira tako da vizualizira pojam koji cuje. sto je prvo sto vam padne na pamet kad kazem "ne slon" ili "ne autobus"?
ta dva pojma, a tek nakon toga sve drugo.
Prvo što mi je na pamet su upravo slon i autobus (ono "ne" podsvijest ne čuje i ne razumije).
Citat:
Originally Posted by kLick
kontinuirana vizualizacija je prvi korak prema kreaciji/materijalizaciji.
ako je gornja tvrdnja tocna, koji zakljucak se moze izvuci o "ne ubij", "ne sagrijesi bludno" i ostalim "ne" zapovjedima?
Analogno ranije objašnjenom, i ovdje je prvo što podsvijest čuje: ubij!, kradi! ... sagriješi bludno! ...
Eh sad, pitanje je da li tu ima čega skrivenog u smislu namjere ili je naprosto napisano sa svrhom uputa za svjesni, racionalni um koji ipak vrši korekciju i može shvatiti uputu koja sadrži i negaciju, recimo tipa: ne prčkaj po utičnici dok je struja puštena.
Analogno ranije objašnjenom, i ovdje je prvo što podsvijest čuje: ubij!, kradi! ... sagriješi bludno! ...
Eh sad, pitanje je da li tu ima čega skrivenog u smislu namjere ili je naprosto napisano sa svrhom uputa za svjesni, racionalni um koji ipak vrši korekciju i može shvatiti uputu koja sadrži i negaciju, recimo tipa: ne prčkaj po utičnici dok je struja puštena.
Mislim da je poanta u tome što negacija dugoročno donosi, a donosi prekomjernu upotrebu negacije, dakle negativne stavove, način razmišljanja, odraz na svakodnevni život, koji je naučen i ukorijenjen od najmlađe dobi. Podsvjest je vrlo neistraženo područje, vrlo moćno....a programiranje vrlo suptilno i naoko bezopasno.
Previše je vidljivih primjera kako to u konačnici djeluje.
U nekom kontextu "ne" iskazuje obrambeni stav.
Npr., kad netko nepoznati priđe i pita (obično su to prodavači) nešto kao - jesi li za... odgovor je uglavnom gotovo automatski NE!
Pogotovo što u pošti u mom mjestu radnice moraju pitati i pitaju - trebate li bon za mobitel, itd nerjetko dožive neugodne ispade gdje su NE, NEĆU i NE ZANIMA ME gotovo glavni odgovori.
...ako tvoj brod ne pristaje u luci ti doplivaj do njega...
U nekom kontextu "ne" iskazuje obrambeni stav.
Npr., kad netko nepoznati priđe i pita (obično su to prodavači) nešto kao - jesi li za... odgovor je uglavnom gotovo automatski NE!
Pogotovo što u pošti u mom mjestu radnice moraju pitati i pitaju - trebate li bon za mobitel, itd nerjetko dožive neugodne ispade gdje su NE, NEĆU i NE ZANIMA ME gotovo glavni odgovori.
Da, zanimljivo ... ja na takve ponude uvijek odgovaram sa smješkom i "hvala lijepo"! - u kojem i smješak i 'hvala lijepo' jasno i vrlo učinkovito (zbog popratne mimike i odrečne kretnje glavom) naglašavaju odricanje od ponuđenog.
Plus što ne vrijeđaju one koji su na neki način prinuđeni nuditi.