što mislite o ovome??


U posljednje vrijeme sve je prisutnija nova vrsta poremećaja prehrane kod koje ljudi postanu opsesivni u nastojanju da svoje zdravlje poboljšaju pravilnom prehranom. Prema Švicarskoj Udruzi za Hranu, pojava opsesije prehranom naziva se «ortoreksija» ii «orthorexia nervosa» i poprima zabrinjavajuće razmjere. Naziv dolazi od grčke riječi «orthos» koja znači «pravilno, ispravno» i riječi «oreksija» koja znači «apetit».

U nastojanju da se izliječe od nekog specifičnog poremećaja, ili da pravilnu prehranu dovedu do savršenosti, ortoreksične osobe razvijaju svoja posebna pravila o prehrani.
Sama razrada strategije o pridržavanju osobno nametnutog načina prehrane, postepeno im oduzima sve više vremena pa su prisiljeni obroke planirati nekoliko daba unaprijed.Ukoliko pak izlaze van, sa sobom nastoje ponijeti «paket za preživljavanje» sastavljen od vlastite hrane. Naime, uslijed straha od masnoće, kemikalija ili bilo čega drugoga što bi moglo biti predmetom njihove fobije, oni ne mogu jesti hranu koja je lako dostupna.
Pridržavanje navedenog režima zahtijeva čvrstu volju pa oni zato osjećaju da uvijek imaju pravo, ali i da su bolji od ljudi koji nemaju takvu samokontrolu. Prema izjavi Dr Stevea Bratmana koji je prvi opisao ortoreksiju još 1977. godine – «Netko čiji su dani ispunjeni konzumiranjem tofua i kvinoa keksa može se osjećati toliko svetim kao da je cijeli život posvetio pomaganju beskućnika». No, ukoliko se ortoreksična osoba ne pridržava svojih zavjeta o pravilnoj prehrani i ipak ne odoli želji za nekim «zabranjenim jelom», osjeća se krivim i «uprljanim» što ga pak tjera na samokažnjavanje strožim pravilima o prehrani ili s apstinencijom.
Na sličan način ponašaju se i osobe kojima je dijagnosticirana anoreksija ili bulimija nervosa, ali dok se anoreksičari i bulimičari stalno zabrinjavaju oko količine konzumirane hrane, ortoreksičari se zabrinjavaju zbog njezine kvalitete.
Europa je svakodnevno zasuta informacijama o tome što je «dobro» ili «loše» u prehrani. Dr Bettin Isenschmid, savjetnik za poremećaje prehrane u bolnici de'l Isle u Bernu, smatra da je upravo podjela na dobro i loše problematična jer potiče stvaranje neurotičnog odnosa prema hrani u suvremenom zapadnom društvu.
Naravno, postavlja se pitanje; kako uspostaviti ravnotežu između pravilne prehrane i opsesije pravilnom prehranom?
Kao i kod većine stavki pravilne prehrane, ključ je u umjerenosti. Promjene u izboru namirnica treba uvoditi postepeno, ali i na način koji odgovara ukusu te načinu života osobe. Pravilnija prehrana mora imati pozitivan učinak na zdravlje, a ne smanjivati uživanje u životu ili nepovoljno utjecati na odnose s drugim ljudima.
zdravlje.hr