Tweet
ANALIZA: Kako će klimatske promjene utjecati na poljoprivredu, s naglaskom na suzbijanje korova
...
C3 i C4 biljke
Reakcija biljke na povišene razine CO2 bit će različite zbog drugačijeg mehanizma prema kojem se obavlja fotosinteza. Fotosinteza je fiziološki proces koji se odvija u kloroplastima biljnih stanica u kojima biljka iz anorganskih spojeva (CO2 i H2O) izrađuje organske spojeve – šećere, koristeći sunčevu svjetlost. S obzirom na način odvijanja fotosinteze razlikujemo C3 i C4 biljke. Većina biljaka je C3, upravo zbog toga što je prvi stabilni produkt fotosinteze u ovom slučaju 3-fosfoglicerlina kiselina. Žitarice, krumpir, soja, povrće i ukrasno bilje svrstavamo u skupinu C3 biljaka.
Kod nekih biljaka je proces vezivanja CO2 drugačiji, odnosno efektivniji prvi nepovoljnijim meteorološkim uvjetima. To su većinom biljke toplijih podneblja gdje vladaju više temperature zraka. Kod takvih biljaka CO2 se veže u posebnim stanicama na jednu kiselinu (PEP), a krajnji produkt je malat (jabučna kiselina). Pošto malat zadrži 4 atoma ugljika odtuda i dolazi naziv C4 fotosinteza, odnosno C4 biljke. U ovu skupinu biljaka primjerice spada kukuruz i proso.
C3 i C4 put fotosinteze
Kao dobar primjer efektivnog korištenja povišenog CO2 za uspješniji rast i razvoj neke biljke možemo vidjeti na primjeru marihuane (Cannabis sativa). Naime marihuana je C3 biljka, stoga pri povišenoj količini CO2 imamo reakciju u vidu izraženog povećanja lisne površine.
Utjecaj porasta koncentracije CO2 na rast Cannabis sative
Zbog svoje prilagodbe nepovoljnijim klimatskim uvjetima C4 biljke na dobrom osvjetljenju i višim temperaturama rastu bolje od C3 biljaka. Tako će u toplijim krajevima primjerice kukuruz postići bolje rezultate od pšenice. Od važnijih kultiviranih biljaka koje koristimo za opskrbu hranom, samo je manji broj C4 (kukuruz, šećerna trska, proso i sirak). Također C4 biljke značajno bolje koriste trenutnu razinu CO2 te su manji potrošnici vode. Od 86 biljnih vrsta koje opskrbljuju većinu svjetske hrane, samo nekolicina su C4, ali one dominiraju tropskom poljoprivredom. Glavne su kukuruz, šećerna trska, proso i sirka.
C4 biljke evolucijski su mlađe od C3 biljaka, a razvile su se prije 10-ak milijuna godina. Danas sudjeluju sa 30% kod globalne fiksacije CO2. Smatra se da su se C4 biljke razvile kao posljedica niže razine CO2 u atmosferi i smanjene količine oborina. Dok će porast temperature značajno koristiti C4 biljkama, porast razine CO2 neće u tolikoj mjeri. C3 biljke imat će značajno veće koristi od porasta CO2 u odnosu na C4 biljke. Mnoga istraživanja potvrđuju da ukoliko razina ugljikovog dioksida porasta na dvostruko veće razine od predindustrijskih razina, prinos riže i pšenice bit će u prosjeku za 36 i 33% veći, dok će prinos kukuruza porasti za “samo” 24%. Spomenuti podaci dobiveni su izračunavanjem aritmetičke sredine rezultata brojnih znanstvenih istraživanja (projekcija prinosa) koja se mogu pronaći na CO2 Science portalu.
...
...
C3 i C4 biljke
Reakcija biljke na povišene razine CO2 bit će različite zbog drugačijeg mehanizma prema kojem se obavlja fotosinteza. Fotosinteza je fiziološki proces koji se odvija u kloroplastima biljnih stanica u kojima biljka iz anorganskih spojeva (CO2 i H2O) izrađuje organske spojeve – šećere, koristeći sunčevu svjetlost. S obzirom na način odvijanja fotosinteze razlikujemo C3 i C4 biljke. Većina biljaka je C3, upravo zbog toga što je prvi stabilni produkt fotosinteze u ovom slučaju 3-fosfoglicerlina kiselina. Žitarice, krumpir, soja, povrće i ukrasno bilje svrstavamo u skupinu C3 biljaka.
Kod nekih biljaka je proces vezivanja CO2 drugačiji, odnosno efektivniji prvi nepovoljnijim meteorološkim uvjetima. To su većinom biljke toplijih podneblja gdje vladaju više temperature zraka. Kod takvih biljaka CO2 se veže u posebnim stanicama na jednu kiselinu (PEP), a krajnji produkt je malat (jabučna kiselina). Pošto malat zadrži 4 atoma ugljika odtuda i dolazi naziv C4 fotosinteza, odnosno C4 biljke. U ovu skupinu biljaka primjerice spada kukuruz i proso.
C3 i C4 put fotosinteze
Kao dobar primjer efektivnog korištenja povišenog CO2 za uspješniji rast i razvoj neke biljke možemo vidjeti na primjeru marihuane (Cannabis sativa). Naime marihuana je C3 biljka, stoga pri povišenoj količini CO2 imamo reakciju u vidu izraženog povećanja lisne površine.
Utjecaj porasta koncentracije CO2 na rast Cannabis sative
Zbog svoje prilagodbe nepovoljnijim klimatskim uvjetima C4 biljke na dobrom osvjetljenju i višim temperaturama rastu bolje od C3 biljaka. Tako će u toplijim krajevima primjerice kukuruz postići bolje rezultate od pšenice. Od važnijih kultiviranih biljaka koje koristimo za opskrbu hranom, samo je manji broj C4 (kukuruz, šećerna trska, proso i sirak). Također C4 biljke značajno bolje koriste trenutnu razinu CO2 te su manji potrošnici vode. Od 86 biljnih vrsta koje opskrbljuju većinu svjetske hrane, samo nekolicina su C4, ali one dominiraju tropskom poljoprivredom. Glavne su kukuruz, šećerna trska, proso i sirka.
C4 biljke evolucijski su mlađe od C3 biljaka, a razvile su se prije 10-ak milijuna godina. Danas sudjeluju sa 30% kod globalne fiksacije CO2. Smatra se da su se C4 biljke razvile kao posljedica niže razine CO2 u atmosferi i smanjene količine oborina. Dok će porast temperature značajno koristiti C4 biljkama, porast razine CO2 neće u tolikoj mjeri. C3 biljke imat će značajno veće koristi od porasta CO2 u odnosu na C4 biljke. Mnoga istraživanja potvrđuju da ukoliko razina ugljikovog dioksida porasta na dvostruko veće razine od predindustrijskih razina, prinos riže i pšenice bit će u prosjeku za 36 i 33% veći, dok će prinos kukuruza porasti za “samo” 24%. Spomenuti podaci dobiveni su izračunavanjem aritmetičke sredine rezultata brojnih znanstvenih istraživanja (projekcija prinosa) koja se mogu pronaći na CO2 Science portalu.
...
