Utjecaj na okoliš

[Acarya]

Onaj tko misli da vegetarijanstvo, odnosno mesna industrija, i ekologija nisu u uskoj uzročno-posljedičnoj vezi, živi, blago rečeno, u velikoj zabludi i neznanju.

Biste li nekoga shvatili ozbiljno kad bi vam rekao da se trećina svjetske površine pretvara u pustinje zbog proizvodnje mesa? Ili, biste li se šokirali kad bi saznali da se više od pola svjetskih oceana približava točki ekološkog kolapsa zbog ribarstva?

Na žalost, brojni provjereni podaci zorno potkrijepljuju ovu tvrdnju. Stoga nas ne treba začuditi ako ćemo uskoro ostati bez fosilnih goriva, bez šuma, bez pitke vode, bez plodnog tla i - što je najveća od svih tragedija - bez ljudskosti.

'Većina ljudi zapravo zna vrlo malo o hrani koju jede i o šteti koju mnogo od te hrane uzrokuje okolišu. Postoji ideja domorodačkih Amerikanaca da je život kao paukova mreža, svaka nit je načinjena od različitih stvari - životinja, drveća, rijeka, oceana, kukaca itd. Ako uništimo samo jednu nit oslabit ćemo čitavu mrežu. A to smo već počeli raditi.'*

* Isječak iz knjige Kako postati, biti i ostati vegetarijanac ili vegan britanske autorice Juliet Gellatley

[Acarya]

Gubitak obradivog zemljišta

'Na prvi pogled može se činiti da nema puno veze između jedenja mesa i ogromnih problema vezanih uz okoliš s kojima se svijet suočava, kao što su globalno zagrijavanje, širenje pustinja, nestajanje kišnih šuma i kisele kiše.

'Istina je ta da svijet brzo ostaje bez zemlje potrebne za hranjenje mesnih životinja. Tu nije samo 1/3 svjetske površine koja se pretvara u pustinje, nego i činjenica da se najbolja poljoprivredna zemljišta toliko intenzivno iskorištavaju da su počela gubiti plodnost i više ne daju toliki prinos žitarica. Nekada su farmeri rotirali polja, uzgajajući svake 3 godine različitu vrstu žitarica, a tokom 4. godine polje bi se odmaralo. Danas farmeri uglavnom uzgajaju iste usjeve godinu za godinom na istom tlu. Jedini način kako to mogu izvesti je da zasite zemlju umjetnim gnojivima te kontroliraju korove i insekte pesticidima. Na kraju se struktura tla počne lomiti te postaje tanka i beživotna i brzo erodira. Polovina od sveukupnih poljoprivrednih površina u Britaniji sada je pod rizikom da će biti isprana ili otpuhana vjetrom.'*

U SAD-u je u zadnjih 200 godina uništeno 1/3 primarnog površinskog sloja - što je oko 17 cm - radi uzgoja stoke. Godišnje se gubi 1,6 hektara obradive zemlje, a da bi se razvila 2 cm površinskog sloja tla potrebno je 200-1000 godina. Procijenjeno je da je ispaša životinja odgovorna za 85% tog gubitka. U pokušaju da se nadoknadi ova zemlja, više od 100 milijuna hektara šume bilo je uništeno da bi se dobila zemlja za obradu i ispašu, i krčenje šuma nastavlja se brzinom od 0,4 hektara u sekundi.
'Šume koje su nekada pokrivale većinu britanskih otoka sada su srezane na manje od 2% preostalih. Više od 90 % britanskih jezera, ribnjaka i močvara je isušeno - a sve zato da bi se stvorila veća polja za uzgoj više usjeva za hranjenje više životinja. Priča je više-manje ista i u drugim dijelovima svijeta.'*

Svakih 8 sekundi uništi se 1 ral zemljišta da bi se uzgajala hrana za životinje. Onaj koji postane vegan godišnje spasi 1 ral šume.

* Isječci iz knjige Kako postati, biti i ostati vegetarijanac ili vegan britanske autorice Juliet Gellatley

[Acarya]

Gnojivo kao boomerang

'Moderna gnojiva baziraju se na dušiku, no na žalost sva gnojiva koja upotrebljavaju farmeri ne ostaju u tlu. Neka se ispiru u potoke, rijeke i jezera gdje dušik može izazvati otrovno cvjetanje. To se dešava kada alge koje prirodno rastu u vodi počnu usvajati višak dušika. Zbog toga što su pognojene, alge počnu rasti brže bez kontrole, zatvarajući pristup sunčevog svjetla ostalim biljkama i životinjama. To cvjetanje može iskoristiti sav kisik u vodi, na taj način gušeći vodene biljke i životinje do smrti.


'Postoje i drugi problemi za okoliš. Zato jer se ogroman broj životinja na farmama diljem Europe i SAD-a drži u hangarima, ima toliko gnoja da nitko ne zna što s njime učiniti. Ima ga previše da bi se njime pognojila zemlja, a preotrovan je da bi se ispustio u rijeke. Zovu ga mrlja (što je samo ljepše ime za tekuća govna) a čuvanog u jezerima zovu ga (vjerovali ili ne) laguna.'

Populacija životinja na farmama proizvodi 550 tona izmeta svake sekunde, što je 20 puta više od količine ljudskog izmeta!

'Samo u Njemačkoj i Nizozemskoj postoje 3 tone uskladištenog tekućeg gnojiva za svakog člana populacije što se sveukupno približava broju od 200 milijuna tona te tvari. Preko složenih serija kemijskih reakcija kiselina isparava iz tekućeg gnojiva uzrokujući kisele kiše. U nekim dijelovima Europe tekuće gnojivo predstavlja najveći pojedinačni uzročnik kiselih kiša što izaziva ogromno uništavanje okoliša - ubijanje drveća, beživotnost rijeka i jezera te oštećenje tla. Velik dio njemačkih Crnih Šuma umire, u Švedskoj su neka jezera gotovo potpuno mrtva, a u regiji Pel u Nizozemskoj 90% drveća je umrlo zbog kiselih kiša uzrokovanih svinjskim izmetom.'*

[Acarya]

Sječa kišnih šuma

'Ako pogledate izvan Europe, šteta u okolišu izazvana životinjama koje se uzgajaju za meso je još veća. Jedan od najvećih problema je sječa kišnih šuma kako bi se stvorio prostor za ispašu goveda. Divlje šume pretvorene su u pašnjake za stoku čije meso se prodaje za hamburgere u Europi i SAD-u. To se dešava svuda gdje postoje kišne šume, no većina uključenih zemalja ipak se nalazi u Centralnoj i Južnoj Americi. Ovdje se ne radi o samo par stabala, nego o području veličine Belgije koje posijeku svake godine. Od 1950. godine polovina svih svjetskih kišnih šuma je uništena.

'To je jedan od najkratkovidnijih pristupa koji se može zamisliti jer je tlo kišnih šuma vrlo tanko i beživotno pa stoga treba zaštitu krova kojeg čine krošnje drveća. Tako da kao pašnjaci vrlo kratko traju. Nakon 6 ili 7 godina ispaše stoke tlo više čak ne može ni uzdržati travu pa se pretvara u prašinu.'*

Samo od 1966. do 1983. uništeno je 38% prašume uz Amazonu, koja je poznata kao pluća našega planeta. A dobro je znano do ova veličanstvena divljivna osigurava gotovo polovinu svih naši lijekova! Posljedica ovog bezobzirnog ponašanja jest da mnoge rijetke životinjske vrste migriraju, nestaju i izumiru, od kojih neke još nismo uspjeli niti otkriti!
Od 1970.više od 20 mil. hektara tropskih šuma pretvoreno je u stočne pašnjake! Milijuni hektara tropskih šuma uništava se svake godine radi stočnih pašnjaka. Ovo ubija i ugrožava mnoge životinjske vrste a također i tamošnje stanovništvo. S obzirom na ogromne potrebe mesne industrije za 40 godina tropskih šuma više neće biti. Već 1/3 Zemljine površine koristi se za stočne pašnjake!

'Način na koji se postupa s jednim od najvrjednijih svjetskih izvora stvarno se čini luckast, no neki ljudi (kao što su zemljoposjednici) su se na taj način obogatili. Drvna masa i meso koje prodaju osigurava velike profite, a kada zemlja postane beživotna oni je jednostavno premjeste, posijeku novo drveće i postaju još bogatiji. Ljudi iz plemena koji žive u šumama prisiljeni su otići sa svoje zemlje, a ponekad ih čak ubijaju. Mnogi završe u gradićima sklepanim od baraka gdje skoro ne mogu preživjeti.

'Kišne šume se uništavaju tehnikom udari i zapali. To znači da najbolje drveće posijeku i prodaju, dok ostalo obore na tlo, ispile i zapale. A to doprinosi još jednom drugom problemu-globalnom zagrijavanju.'*
Kišne šume sijeku prvenstveno zbog dobivanja jeftinih pašnjaka za uzgoj goveda i podmirivanja potražnje Amerikanaca za jeftinim hamburgerima. Polovica kišnih tropskih šuma već je uništena, a ekolozi predviđaju da će pri sadašnjoj brzini destrukcije sve tropske kišne šume nestati kroz 40 godina.

Također se iscrpljuju zalihe fosilnih goriva, zbog velike količine energije koju iziskuje proizvodnja mesa i drugih životinjskih proizvoda (11 puta više energije nego za proizvodnju žitarica). Eliminiranje tih proizvoda iz prehrane Amerikanaca kao i njihovog izvoza u druge zemlje rezultiralo bi 60-postotnim smanjenjem potreba SAD za naftom.
Sadašnje rezerve nafte u svijetu trajale bi 13 godina kada bi svi ljudi jeli meso. A kad bi svi počeli jesti voće i povrće, te iste rezerve trajale bi 260 godina!

* Isječci iz knjige Kako postati, biti i ostati vegetarijanac ili vegan britanske autorice Juliet Gellatley

[Acarya]

Zagađivanje voda

U mnogim zemljama vlada nestašica vode. Ali za uzgajanje i klanje životinja ne štedi se voda. Potrebno je 200 litara vode da bi dobili 1 kilogram pšenice. Da bi dobili 1 kilogram mesa, potrebno je 20.000 litara vode. Primjeti razliku.

Washington, Oregon i Kalifornija troše 17 milijardi kilovat-sati struje za uzgoj stoke (sjetite se da se voda može koristiti za proizvodnju struje) što je dovoljno energije za osvijetljenje svake kuće u cijeloj državi, mjesec i pol dana. Za četveročlanu obitelj koja konzumira meso u godini dana potroši se goriva dostatno za 6 mjeseci vožnje automobilom.

Krv koja istječe iz životinja nakon što ih zakolju, odlazi direktno u naše rijeke i tako ih zagađuje. Sav otpad i izmet od milijardi životinja slijeva se u more i rijeke, što stvara prekomjernu pojavu raznih algi. Vrlo brzo svakom postaje jasno da izvori pitke vode na ovoj planeti postaju ne samo zagađeni nego i nedostatni, a da mesna industrija naročito zagađuje okoliš.
Danas su svjetski oceani sablasna ništavila koja jedva da podsjećaju na vremena kad je u njima bujao život.

U Americi se više od pola vode troši na uzgoj životinja. 1973. god. New York Post otkriva šokantne zloupotrebe dragocjenih resursa - jedna velika klaonica peradi u SAD koristila je 450 milijuna litara vode dnevno, količinu koja bi mogla opskrbiti grad od 25.000 ljudi.

Proizvodnja stoke stvara deset puta više zagađenja nego naseljena područja, a tri puta više od industrije.
Oko 50% zagađenja vode u Europi uzrokovao je masovan uzgoj stoke. Dušik iz gnojiva uskladištio se u podzemne vode u tolikoj mjeri da neke mineralne vode više ne zadovoljavaju kriterije pitke vode.

[Acarya]

Farmeri koriste 70 litara vode dnevno za jednu životinju. Samo u Engleskoj godišnja potrošnja vode je 159,250,000,000 litara. Voda potrošena da bi se dobilo 5 kg mesa proporcionalna je godišnjoj potrošnji jednog domaćinstva. Podzemne vode crpe se u ogromnim količinama za potrebe životinja, što još više doprinosi i doprinjet će nestašici vode.

100 litara vode potrebno je da bi se proizveo 1 kg pšenice, a za 1 kg mesa potrebno je 10.000 litara vode. Količina vode potrebna za proizvodnju 10 kg odreska jednaka je količini vode koju jedna prosječna obitelj konzumira u cijeloj godini.
50% od ukupne svjetske potrošnje vode troši se u svrhu masovnog uzgoja stoke!

[Acarya]

Meso ima katastrofalan učinak na klimu

Proizvodnja mesa krivac je za emisiju 18 posto štetnih plinova

Meso se u svijetu smatra statusnim simbolom i znakom blagostanja. Tko si ga može priuštiti, dnevno ga postavlja na stol. No, najbolji izvor bjelančevina ima katastrofalan utjecaj za okoliš. Automobili, tvornice i zrakoplovi nisu jedini krivci za globalno zatopljenje - jedan od počinitelja se naime skoro svakodnevno nalazi na našem tanjuru: meso!

Na međunarodnom 'Zelenom tjednu' koji se u Berlinu održava od 16. do 25. siječnja sastat će se proizvođači iz cijeloga svijeta kako bi predstavili svoje poljoprivredne proizvode. Marianne Thieme iz 'Stranke za životinje' u Haagu u svom filmu želi naglasiti štetnu ulogu mesa. Ona je snimila film pod nazivom 'Sastanite se s istinom' ('Meat the Truth'), koji je zamišljen kao nastavak filma 'Neugodna istina' ('An Inconveniant Truth') Ala Gorea. 'Intenzivno uzgajanje stoke dovodi do znatno veće proizvodnje štetnih plinova nego svi avioni i automobili zajedno. Vegetarijanac koji vozi luksuzni automobil manje šteti okolišu nego netko tko jede meso a vozi Toyotu Prius', kaže Marianne Thieme. Ona se pri tome može osloniti i na brojke Organizacije za prehranu i poljoprivredu (FAO).

[Acarya]

Krava kao auto

Cjelokupni prijevozni sektor - avioni, automobili, vlakovi - prema FAO-u proizvodi 14 posto plinova koji utječu na stvaranje učinka staklenika. Proizvodnja mesa s druge strane 'krivac' je za čak 18 posto štetnih plinova. Time ona dolazi na drugo mjesto, odmah nakon termoelektrana na ugljen. Razlog je taj što se zbog proizvodnje mesa sijeku velike pošumljene površine, prije svega u Brazilu. Proizvodnja jednog kilograma brazilske govedine rezultira s gotovo 60 kilograma ugljičnog dioskida. No, postoji i drugi faktor, kako kaže Thieme: 'Ispričavam se što sam tako izravna, ali pri svakom ispuštanju plinova ili podrigivanju iz krave izlazi metan, a to je još jedan štetni plin.' Pretvorimo li metan u ugljični dioksid, onda svaka krava u godini kroz svoju probavu proizvede CO2 koji po količini odgovara četiri i pol automobila srednje klase. Za Marianne Thieme odgovor je logičan: moramo jesti manje mesa. Nizozemska ministrica za poljoprivredu Gerda Verburg o tome ne želi ni čuti. Prema njezinom mišljenju Thieme pretjeruje, jer se razlika uopće ne bi ni uočila ukoliko bi se prestalo jesti meso. Proizvodnja zamjenskih proizvoda za meso i proizvodnja sira također dovode do stvaranja štetnih plinova, navodi Verburg. No, Thieme je uvjerena: 'Naravno da se ne radi o tome da se meso zamijeni drugim životinjskim bjelančevinama. Moramo općenito jesti manje životinjskih bjelančevina.'

[Acarya]

Post za prirodu

'Ako u tjednu izbacimo jedan mesni dan, naše bi vlade bez mnogo oklijevanja mogle ostvariti svoje ekološke ciljeve.' Stranka za životinje prva je takva politička stranka na svijetu koja je ušla u nacionalni parlament. Tijekom posljednjih parlamentarnih izbora 2006. stranka je od 150 mjesta u parlamentu dobila dva. U međuvremenu je ta stranka s jednim mjestom zastupljena i u senatu. No, ona je i dalje 'mala', pa za nju druge stranke u parlamentu ne vide veliku budućnost. Film "'Sastanite se s istinom' trenutno je na svjetskoj turneji po Americi. U mnogim drugim zemljama u svijetu također su osnovane stranke za životinje, na primjer u Austriji, Velikoj Britaniji, Italiji i Brazilu.

Činjenice

Klonirano

Osim problema s okolišem, velika se rasprava vodi o kloniranim životinjama. Meso tih životinja može biti rizično za zdravlje potrošača - tako je odlučio Europski ured za sigurnost hrane.

Bezbrižan SAD

Amerikanci su uvjereni da ni klonirano meso niti mlijeko kloniranih krava nije rizično za zdravlje potrošača. Američki ured za kontrolu hrane dopustio je prodaju početkom 2008. godine.

Stjepan Škramić
15. siječnja 2009.

[Acarya]

Kako je čovjek silovao more

Kataklizmičko istrebljenje morskog života počelo je kada je rani čovjek naučio ribariti primitivnim kukama načinjenim od životinjskih kostiju. Pustošenje se nastavilo u narednim tisućljećima, a danas su svjetski oceani sablasna ništavila koja jedva da podsjećaju na vremena kad je u njima bujao život.

Navedene misli nisu umotvorine nekakvih ekoloških ratnika već ozbiljne ocjene 19 vodećih ekologa koji su u četvrtak objavili znanstveni rad o masovnim ubojstvima u oceanima u časopisu Science.
Na temelju proučavanja fosila starih tisuće godina, bilješki u proteklih nekoliko stoljeća i suvremenih podataka, znanstvenici su izgradili sliku gubitaka od početka ljudskog iskorištavanja mora u potrazi za hranom od prije 100.000 godina. Otkrili su da su čak i djevičanska područja današnjice za koja se vjeruje da vrve životom tek sjene organskog bogatstva koje je postojalo u razdobljima prije kanua, galeona i ogromnih tankera.

Lanac smrtonosnih reakcija otpočeo je onog trenutka kada je čovjek počeo loviti na udicu. Ekolozi su odredili tri razdoblja istrebljivanja koja je potaknuo čovjek. Prvo razdoblje obilježava domorodačka uporaba čamaca za ribolov, drugo, kolonijalno širenje u 15. stoljeću, a treće globalizirano iskorištavanje industrijskog ribarstva koje je dostiglo vrhunac u drugoj polovini 20. stoljeća.

Kako bi saznali stanje oceana prije no što su ljudi počeli graditi primitivne brodove, ekolozi su proučili naslage stare i više od 125.000 godina, pa i arheološke podatke o priobalnim naseljima ljudi od prije 10.000 godina i povijesne dokaze o ribarenju i kolonijalnom širenju u posljednjih 6 stoljeća.

Jedan od primjera kolapsa ekosustava opisan je u priči o drevnoj vrsti golemih morskih algi u sjevernom Pacifiku koje su 20 milijuna godina postojale kao golema područja guste vegetacije mora u kojima buja divlji život. Njihovo je pustošenje počelo prije 2.500 godina kada su stanovnici pacifičkih potoka počeli loviti morske vidre, koje su se hranile morskim ježevima koji su pak pasli alge. Kako su domoroci značajno smanjili broj vidri, morski su se ježevi razmnožili i postali veći i sve više uništavali alge.
Slične su i žalosne priče o propasti kamenica i koraljnih grebenova te mnogih drugih morskih bića koja su danas ili na izmaku ili uopće više ne postoje.

[Acarya]

Drastična izlovljenost oceana

Znanstvenici koji proučavaju more upozoravaju na katastrofalan slom globalnih ribljih rezervi. Na godišnjem sastanku Američke udruge za poboljšanje znanosti u Bostonu predočeno je nekoliko studija koje pokazuju da su oceanski ekosustavi u mnogo lošijem stanju nego što su istraživači uočavali prije dvije-tri godine. Lovišta ribe opustjela su po cijelom sjevernom Atlantiku, pokazuje međunarodna studija koja je primijenila novu tehniku obilježavanja. Produktivnost oceana šest je puta manja nego prije 50 godina. Napori ribarenja tri su puta veći nego 1950, a ulov je prepolovljen.

Unatoč katastrofalnom osiromašenju na pojedinim područjima, npr. oko Newfoundlanda i u Sjevernom moru, 'problem se javlja na oceanskoj razini', upozorio je Daniel Pauly iz centra za ribolov kanadskoga Sveučilišta British Columbia, koji je vodio projekt.

Njegov kolega Reg Watson izjavio je da se velika riba, koja se javlja na američkom i europskom tržištu, sve više uvozi iz nerazvijenih zemalja. 'Maskirajući vlastitu krizu, plaćamo ribare u drugim oceanima da podrivaju vlastite morske ekosustave za našu potrošnju', dodao je. Ribolovna industrija također pokušava spriječiti iscrpljenje tradicionalnih ribljih rezervi intenzivnim lovom mrežama potegačama za dubinski lov, s katastrofalnim rezultatima, tvrdi Callum Roberts sa Sveučilišta York u Britaniji.

Ribolov potegačama dvojako je poguban, kaže on. Prvo, prekomjerno zahvaća sporo rastuće pridnene vrste koje žive od 150 do 200 godina. Drugo, stradaju koralji u dubokoj vodi dok mreže stružu po dnu. Istraživači upozoravaju da se problemi prekomjernog ulova pogoršavaju uporabom novih tehnologija ulova dubinskih riba. Jedino je rješenje, drži dr. Pauly, međunarodni sporazum o smanjenju ribarskih flota, prestanak subvencija industrijskog ribolova i uspostavljanje globalne mreže morskih rezervi.

[Amra_Sunce]

Odlicne informacije..Radim diplomski bas na temu Prednosti vegeterijanske ishrane u utjecaju na okolis ,pa ako imas jos nekih knjiga ili informacija na ovu temu dobro bi mi doslo :D

[degma]

UGLEDNI ZNANSTVENICI 'Čovjek je kriv za klimatske promjene, hitno moramo prestati jesti meso!'

Količina stakleničkih plinova narast će za 80 posto u 30 godina što će se odraziti na klimatske promjene
...

uhh moja sućut jer si nasjeo na čistu propagandu, čista obmana je da mi utječemo na klimatske promjene povećanjem stakleničkih plinova, al zbilja, poslušajte prije nego mi kontrirate pronaći što naš akademik Paar govori te iznosti neoborive činjenice i dokaze da su neke stvari jednostavno vezane za cikluse same Zemlje i da mi svojom djelatnošću na plinove utječemo jako zanemarivo, slažem se da se uništavaju prirodne površine zbog uzgoja mesa i stvaraju područja sa mono kulturama poradi toga, ali vjerujte i provjerite da mi ne utječmo na povećanje stakleničkih plinova, obmanuli su nas jako veliki lobiji putem i znanosti i politike(Al Gore dobio nobela sa malim "n"), i evo što snimke satelita poručuju danas par godina poslije Gorove propagande:

http://dnevnik.hr/vijesti/zanimljivosti/znanstvenici-zbunjeni-polarna-kapa-se-ne-smanjuje-vec-povecava---350229.html

[sinkezg]

Ne znam što bih odgovorio...

Budi toliko ljubazan pa mi pokaži neoborive činjenice i dokaze o kojima akademik Paar govori.

[degma]

nikako bahato, već istina zbilja udara pravo u glavu, pa evo linka i uvjeri se sam, i možda bahato zvučim, ali sam 2008 bio na faksu primoran gledati promociju laži i obmana Al gora i njegovog dokumentarca koji je produkt lobija koji nametaju putem znanosti laži masama, a jedan od rijetkih koji je imao muda suprostavtiti se činjenicama takvim obmanama je i naš akademik Paar, imaš net kad se služiš forumom, pa prije nego utvrdiš da sam bahat posluži se njime, i googlom, evo malo pomoći:

https://www.google.hr/webhp?sourceid=chrome-instant&ion=1&espv=2&ie=UTF-8#q=vladimir+paar+ledeno+doba&tbm=vid

laž je da mi utječemo na globalno zatopljavanje u mjeri u kojoj nam se prezentira, kako naš dragi Uoo zna reći, tko ima uši neka čuje hehe...nadam se da si otvorenog uma pa da ćeš shvatiti da nisam bahat već prevaren i učen u osnovnoj školi o stakleničkom zagrijavanju i to je sve bila lažž...ah ša reći osim "ah, nitko, nitko nista ne zna, Krhko je znanje"