Tweet
Mozak - najkompleksnija tvar našeg Univerzuma, 1200 - 1400 g težak.
14 - 15 milijardi neurona smještenih u glija stanice. Počinje se razvijati kod fetusa u 14 tjednu. Razvoj traje do otprilike 18 mjeseca nakon rođenja.
Veličina i količina neurona nebitna (nisu pametniji oni koji imaju teži ili više neurona).
Sinapsa (1 bit)- veza između neurona, način da se elektroimpulsima zspiše podatak. Stalno se stvaraju nove sinapse.
Mozak u svakoj sekundi dobiva 2 000 000 vizualnih podataka, 15 000 podataka sluhom... Limbički sustav (filter) odlučuje koji su nam podaci bitni, a koji su nevažni. To se dešava automatikom. Prema procjeni neke podatke sprema u kratku memoriju (3 - 8 sekundi), pa sve do trajne memorije, podatke koje procijeni nebitnim - briše, a pali alarm (uključuje svijesno) ukoliko utvrdi da se dešava odstupanje.
Mozak izgleda vrlo slično orahovoj jezgri. Glavna podjela je na lijevu i desnu moždanu polutku, kora mozga, mali mozak i primozak - najstariji, rudimentarni dio mozga koji se u literaturi zove još i gmazovski mozak.
Lijeva i desna polutka su zadužene za različite funkcije, odnosno obrađuju informacije na različite načine.
Lijeva polutka (još ju zovu muškom) procesira informacije na racionalan i analitički način (stoga se često naziva „analitičkom“ ili „logičkom“ polutkom), logična, verbalna, numerička, uklopljena u fizička iskustva i razmišljanje o fizičkom svijetu, zadužena je za govor, razumije doslovno značenje riječi, prepoznaje riječi i slova, registrira vrijeme i sekvence, izvodi jednostavne aritmetičke izračune, ima udjela u stvaranju lažnog sjećanja, traži objašnjenja zašto se nešto dogodilo i bolja je u usmjeravanju pozornosti i obradi vanjskih podražaja. Kontrolira desnu stranu tijela.
Desna polutka (ili tzv. ženska) procesira informacije više holistički (kao cjelinu) i apstraktno, kreativna, intuitivna, umjetničko stvaranje i izražavanje, ne snalazi se u vremenu, interpretira jezik kroz geste, izraze lica i govor tijela, registrira prostor; obavlja relacijske i matematičke operacije; u prisjećanju je točnija; zadužena je za boje, za prepoznavanje lica, mjesta, objekata i glazbe; stavlja događaje u prostorni kontekst; bolja je u unutarnjem procesiranju ili subjektivnim dimenzijama. Kontrolira lijevu stranu tijela.
Kod nekih ljudi su ove funkcije smještene u obrnute polutke (oko 5% lijevaka).
Puno govori činjenica da je Nobelova nagrada za podijeljeni mozak dodjeljena tek osamdesetih prošlog stoljeća, mada još uvijek ima žestokih rasprava i među neurolozima i psihijatrima o njihovim funkcijama.
Komunikacija između polutki je uglavnom loša, a obavlja se kroz korteks kalozum.
14 - 15 milijardi neurona smještenih u glija stanice. Počinje se razvijati kod fetusa u 14 tjednu. Razvoj traje do otprilike 18 mjeseca nakon rođenja.
Veličina i količina neurona nebitna (nisu pametniji oni koji imaju teži ili više neurona).
Sinapsa (1 bit)- veza između neurona, način da se elektroimpulsima zspiše podatak. Stalno se stvaraju nove sinapse.
Mozak u svakoj sekundi dobiva 2 000 000 vizualnih podataka, 15 000 podataka sluhom... Limbički sustav (filter) odlučuje koji su nam podaci bitni, a koji su nevažni. To se dešava automatikom. Prema procjeni neke podatke sprema u kratku memoriju (3 - 8 sekundi), pa sve do trajne memorije, podatke koje procijeni nebitnim - briše, a pali alarm (uključuje svijesno) ukoliko utvrdi da se dešava odstupanje.
Mozak izgleda vrlo slično orahovoj jezgri. Glavna podjela je na lijevu i desnu moždanu polutku, kora mozga, mali mozak i primozak - najstariji, rudimentarni dio mozga koji se u literaturi zove još i gmazovski mozak.
Lijeva i desna polutka su zadužene za različite funkcije, odnosno obrađuju informacije na različite načine.
Lijeva polutka (još ju zovu muškom) procesira informacije na racionalan i analitički način (stoga se često naziva „analitičkom“ ili „logičkom“ polutkom), logična, verbalna, numerička, uklopljena u fizička iskustva i razmišljanje o fizičkom svijetu, zadužena je za govor, razumije doslovno značenje riječi, prepoznaje riječi i slova, registrira vrijeme i sekvence, izvodi jednostavne aritmetičke izračune, ima udjela u stvaranju lažnog sjećanja, traži objašnjenja zašto se nešto dogodilo i bolja je u usmjeravanju pozornosti i obradi vanjskih podražaja. Kontrolira desnu stranu tijela.
Desna polutka (ili tzv. ženska) procesira informacije više holistički (kao cjelinu) i apstraktno, kreativna, intuitivna, umjetničko stvaranje i izražavanje, ne snalazi se u vremenu, interpretira jezik kroz geste, izraze lica i govor tijela, registrira prostor; obavlja relacijske i matematičke operacije; u prisjećanju je točnija; zadužena je za boje, za prepoznavanje lica, mjesta, objekata i glazbe; stavlja događaje u prostorni kontekst; bolja je u unutarnjem procesiranju ili subjektivnim dimenzijama. Kontrolira lijevu stranu tijela.
Kod nekih ljudi su ove funkcije smještene u obrnute polutke (oko 5% lijevaka).
Puno govori činjenica da je Nobelova nagrada za podijeljeni mozak dodjeljena tek osamdesetih prošlog stoljeća, mada još uvijek ima žestokih rasprava i među neurolozima i psihijatrima o njihovim funkcijama.
Komunikacija između polutki je uglavnom loša, a obavlja se kroz korteks kalozum.
... sam od sebe. I ne mijenja se više ... 
, mada to ne bi trebalo imati veze 
Comment