To što niste još znali o medu

[Tree]

A ako imam rijeku uz vikendicu? Imam i potok s druge strane zemlje!
Mislim - obilaziću ja njih, nego da li su potok i rijeka rješenje vode, pa da ne moram baš često ići?

[pcelicagoga]

ORIGINAL PAPER

Volume 7 (2006) No. 4 (743-752)

743

HYGIENIC WATER SUPPLY FOR THE BEES
HIGIJENSKA POJILICA ZA PČELE

Gordana HEGIĆ*, Dragan BUBALO

Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Svetošimunska 25, 10 000 Zagreb
*E-mail: ghegic@net.hr
Manuscript received: January 26, 2007; Reviewed: February 26, 2007; Accepted for publication: February 26, 2007

ABSTRACT

The bees must have continuous and adequate supply of good quality water for normal development and survival. In
their work, the beekeepers use various water supply containers that usually have many disadvantages ( inadequate
loading capacity, inconstant supply of water, unsatisfactory sanitary conditions). In order to study permanency,
consumption and hygiene of water supply, a new model of hygienic water supply container has been constructed
and applied in the experiment on the island of Unije. The trial took place from 26 July to 29 September 2006 and it
included six isolated apiaries of equal strength of colonies. During that period, 83 beehives consumed 374,10 litters of
water, the average water consumption per beehive being 5,19

± 2,88 liters. The average daily water consumption per
beehive was 0,12 ± 0,07 liters.

KEY WORDS: the bees, water, water supply, consumption of water

SAŽETAK

Za pravilan razvoj i opstanak pčelama je neophodno osigurati kontinuiranu i dostatnu opskrbu kvalitetnom vodom.
Ima raznih vrsta pojilica kojima se koriste pčelari. Kako u praksi gotovo svaka od njih ima nedostataka (nedostatna
zapremina, otežana kontinuirana opskrba vodom, nedovoljna higijena), razvijena je nova higijenska pojilica od
nehrđajućeg lima. U uvjetima 6 izoliranih pokusnih pčelinjaka na otoku Unije praćena je djelotvornost novog modela
higijenske pojilice glede kontinuirane opskrbe, higijenske ispravnosti i potrošnje vode. Tijekom cijelog trajanja pokusa
snaga pčelinjih zajednica bila je ujednačena. U razdoblju od 26. srpnja do 29. rujna 2006. godine 83 zajednice su
potrošile ukupno 374,10 litara vode. Prosječna potrošnja vode za promatrano razdoblje po zajednici bila je 5,19

±2,88
litara vode. Prosječna dnevna potrošnja vode po zajednici iznosila je 0,12±0,07 litara vode.

KLJUČNE RIJEČI: pčele, pojilica, higijena, potrošnja vode

744

Journal of Central European Agriculture Vol 7 (2006) No 4

Gordana HEGIĆ, Dragan BUBALO

DETAILED ABSTRACT

Beekeepers must ensure continuous water supply for
the bees. Most water supply systems are not adequate
to enable sanitary conditions of water. Dead bees and/or
their excrement can be often found in the water where
they present possible source of disease like

Nosema apis.
Requirement for water are various and depend on external
climate conditions (temperature, terrain configuration,
sunshine, wind, rainfall) and colony development
(colonies strength and health condition). Bees satisfy
partial requirement for water from honey and nectar. The
bees that lack water live shorter. In extremely drought
conditions bees eliminate larvae draining them of their
bodily fluids. If the bees lack sufficient amount of good
quality water for longer periods, opstipation can develop
due to pollen diet in younger bees. Outbreak of this
technological disease is frequent in May when colony
development is very intensive. This is not contagious
disease, and its presence causes weakening or in harder
cases exhausting of colonies. Prevention of this disease
is hygienic water supply in the apiary. In summer when
external temperatures are high, bees use water for the
maintenance of optimal temperature and moisture of
brood. It is not recommended to depend on natural sources
of water. Hygienic water supply container should be in the
apiary from beginning of development of colonies, from
spring until latest field trips of bees before winter. The
bees need to develop habit of visiting provided source of
water. It is hard to bring back bees to the watering places
which don’t have continuous water supply. Beekeepers
with mobile apiary must carefully place water supply. It
should be in constant relation to hive, because bees do
not accept location changes easily. In practice, different
gadgets are often used for watering bees. This figure
is only part of several most often used open watering
supply systems (figure 1). Sloped wood water system
is generally used (figure 2 and 3). Today is well-known
that every open watering place is danger for spreading
parasitic diseases in apiary or even broader area [2, 3,
9]. Bees dung during their flight, and sick bees more so
and thus increase possibility that excrement falls in the
water. Excrement of sick bees is sweet due to reduced
resorption and other bees gladly lick such excrements,
spreading disease. If excrement which contains millions
of spores of Nosema apis from sick bee fall in water,
worker bees from all other hives will collect it. Most
often used hygienic watering system for the bees is turned
glass containers closed with perforated cover or a rag.
These containers completely satisfy sanitary conditions
to supply the apiary with quality water. Disadvantage
of this watering system is that it requires beekeepers
presence, to refill the containers. The bees consume
water on down side of container thus excrements can fall
on the ground where bees are not present, and sick bees
cannot fall into water. With new model of water supply
we tried to eliminate observed disadvantages regarding
continual supply and sanitary conditions of water. This
system enables reliable monitoring of consumption of
water in the apiary. Experiment is carried on apiaries
located on the island of Unije. Total of 83 hives were
settled on 6 locations: Selo, Maracuol, Vele stijene,
A5, A9 and A14. Colony strength was estimated by
counting occupied frames on the beginning and at the
end of experiment. Consumption of water is compared
with weather conditions which were obtained from State
Weather Bureau measurement station in Pula. In trial
period from 26th July to 29th September (totally 66 days),
there was 24 rainy days when the bees didn’t fly. During
that period from 26th July to 29th September, 83 beehives
consumed totally 374,5 litters of water. The average
water consumption per beehive was 5,19 + 2,88 litters.
Water consumption per beehive was calculated only for
active 42 days (with no rain). The average daily water
consumption per colony was 0,12 + 0,07 litters (table 2).
Colonies consumption on the apiaries differ from 2,50
to 9,71 litters of water. Previous years Nosema apis was
usually diagnosed at the bee colonies on the island of
Unije. After application of new model of hygienic water
supply container, clinical Nosemosis symptoms were not
present. The used hygienic water supply is easy to clean
and disinfect which is additional advantage from another
type of water supply. Calculated values of consumption
of water are preliminary results. It is necessary to follow
these values for several years and to accompany other
parameters which can have impact on consumption of
water.

UVOD

Zahvaljujući povoljnim prirodnim uvjetima , u našim je
krajevima pčelarstvo tradicionalno zanimanje; te se u
pisanim tragovima spominje u starim zakonicima još u
12. stoljeću

[4]. Razvoj prometa i prometnih sredstava
omogućio je selidbu pčela na veće udaljenosti što je
rezultiralo novim spoznajama i zahtjevima. Jedna od
glavnih briga pčelara koja se javila uslijed selidbe pčela
na pašu bila je pronalaženje kvalitetne paše i borba protiv
bolesti.
Jedan od važnih načina u borbi protiv širenja bolesti
je osigurati dovoljne i kontinuirane količine vode koja
je neophodna za pravilan razvoj i opstanak zajednice.
Najčešće korišten način opskrbe pčela vodom pogotovo
u početku bile su površinske vode vodotoci ( rijeke i
jezera ) i oborinske vode koje se zadržavaju na površini

HYGIENIC WATER SUPPLY FOR THE BEES

J. Cent. Eur. Agric. (2006) 7:4, 743-752

745

zemlje. U takvim se vodama mogu naći po pčele štetne
tvari. To se najčešće događa na površinama gdje se
provodi intenzivna poljoprivreda, tako da u površinskoj
vodi mogu zaostati tvari koje se koriste u zaštiti bilja ili
suzbijanju korova. Također se vrlo često znalo dogoditi
da za vrijeme duljih sušnih razdoblja izvori presuše

[8].
Pčelari su za pčele nastojali osigurati kontinuiranu opskrbu
vodom, no konstrukcije pojilica nisu omogućavale
adekvatnu higijensku ispravnost vode. Vrlo često u
vodi su se mogle naći uginule pčele i/ili njihov izmet,
što je izvor eventualne zaraze za sve pčele koje koriste
pojilište, ukoliko je pčela koja je dospjela u vodu bila
zaražena nekom bolešću npr. nozemozom.
Potrebe za vodom variraju i ovise o vanjskim klimatskim
uvjetima (temperaturi, konfiguraciji terena, zasjenjenosti
pčelinjaka, vjetru, oborinama) i o razvoju zajednice
(snazi zajednice i zdravstvenom stanju).
U dobro razvijenoj pčelinjoj zajednici nalazi se ovisno
o dobu godine i tipu košnice od 20 000-80 000 pčela
radilica [1,6].
Starije pčele radilice zovu se sabiračice a iz prirode
donose hranu-slatke tvari: nektar, mednu rosu ili med,
pelud i vodu koju skupljaju na pojilištima. Pčele vodu
u košnicu unose u svom mednom mjehuru. Volumen
mednog mjehura za vodu je oko 40 μl. Potrebe za vodom
se samo djelomično podmiruju iz meda i nektara. Pčele
koje nemaju na raspolaganju dovoljno vode žive kraće, a
u ekstremnim uvjetima suše izbacuju ličinke uzimajući
od njh neophodnu vodu.
Voda je svakako najvažniji anorganski sastojak svih živih
bića. Ona je općenito sredstvo za otapanje organskih tvari

[

5]. Isparavanje vode je najvažniji način za odvođenje
topline iz košnice. Pčelama je za život i razvoj jednako
potrebna voda kao i med i cvjetni prašak. Za intenzivni
proljetni razvoj tj. proizvodnju matične mliječi, pčele
troše značajne količine peluda. Za ishranu s peludom
potrebna je značajna količina vode. Ukoliko pčele nemaju
na raspolaganju dostatne i kontinuirane količine vode
pelud se u crijevu stvrdne i nastaje začep. To je tehnološka
bolest koja se najčešće javlja u svibnju kada je razvoj
zajednice najintenzivniji, pa se zove i Svibanjska bolest.
To je nezarazna bolest pčela čija pojava izaziva slabljenje
ili u težim slučajevima propadanje zajednice. Pojavu ove
bolesti možemo spriječiti ili prekinuti postavljanjem
higijenske pojilice u pčelinjaku.
Ljeti kada su vanjske temperature visoke pčele koriste
vodu za održavanje optimalne temperature i vlažnosti
u plodištu. Za razvoj legla najpogodnija je temperatura
od 34 -35°C. Leglo lakše podnosi niže nego više
temperature od optimalnih, primjerice kod 38°C leglo
može u potpunosti stradati.

POJILIŠTA ZA PČELE

Pčele će ukoliko nemaju vode na pčelinjaku potražiti
vodu negdje dalje. Na kakav će izvor vode naići i u
kakvom će stanju biti pojilište to se ne može predvidjeti.
Poželjno je da u blizini pčelinjaka nema vode koja leži,
nikakvih bara i lokvica jer su takva mjesta s ustajalom
vodom obično žarišta pčelinjih bolesti. Stoga se nikako
ne treba oslanjati na eventualne izvore vode u prirodi
koji su nesigurni, a mogu biti pogubni za opstanak cijele
zajednice već je potrebno postaviti higijensku pojilicu u
pčelinjaku. Higijenska pojilica s vodom u pčelinjaku bi
trebala biti od početka razvoja zajednice u proljeće pa
sve do zadnjih izleta pčela pred zimu. Pčele se moraju
naviknuti da u blizini košnice imaju stalan izvor vode tako
da neće biti prinuđene tražiti okolne izvore vode upitne
kvalitete. Potrebe za vodom nisu male naročito u proljeće
kada hraniteljice luče velike količine matične mliječi, što
se više legla hrani veće su i potrebe za vodom. Kezić i sur.

[

7] navode podatak istraživanja Weipple iz 1928. g. da je
količina vode unesena tijekom godine ne računajući vodu
u unesenom nektaru oko 20 litara, i istraživanje Ferara iz
1973. g. gdje su pčele potrošile više od 220 litara vode na
pčelinjaku s 50 košnica na tjedan.
Vode u pojilicama treba biti stalno jer se na pojilice koje
povremeno imaju vodu pčele nerado vraćaju. U praksi se
tada često događa da pčelari u vodu za napajanje pčela
stave grumen soli, što nije poželjno jer je laboratorijskim
pokusima utvrđeno da već od 0,2-0,5% soli u hrani
pčelama skraćuje život, a više koncentracije od 1-5% su
vrlo otrovne.
Pčelari koji sele pčelinje zajednice prilikom postavljanja
pojilišta trebaju paziti da je položaj pojilišta u odnosu na
košnice stalan jer promjene pčele teško prihvaćaju.

NAJČEŠĆE KORIŠTENA POJILIŠTA ZA PČELE

U praksi se često susreću različite naprave koje služe
za napajanje pčela. Ova slika samo je dio raznovrsnih
improvizacija pojila i pojilica pčelara koji svojim pčelama
žele osigurati vodu (slika 1).
Najčešće je korištena drvena pojilica koja se sastoji
od koso položene daske na koju kaplje voda (slika 2).
Daska ima na sebi kose zareze ili letvice kako bi se voda
zadržavala što duže i da bude što veća vlažna površina na
koju će slijetati pčele.
Dugo se vremena ovo pojilište smatralo najboljim
načinom osiguravanja dostatne količine vode pčelama.
Danas je poznato da sva otvorena pojilišta predstavljaju
opasnost širenja nozemoze kao parazitarne bolesti unutar
pčelinjaka ili šireg područja.
Pčele koje donose vodu često boluju od nozemoze
koju zovemo i proljev kod pčela. Kako pčele defeciraju

746

Journal of Central European Agriculture Vol 7 (2006) No 4

Gordana HEGIĆ, Dragan BUBALO

Slika 1. Pojilište za pčele kao otvorena posuda ili prilagođeno pojilište za piliće
Fig. 1. Water supply in open container for the bees or adaptable water supply container for the chickens
Slika 2. Tradicionalno pojilište za pčele
Fig. 2. Traditional watering place for the bees
za vrijeme leta, a bolesne pčele imaju povećanu potrebu
za defeciranjem prisutna je mogučnost da izmet padne
na dasku. Izmet bolesnih pčela je slatkast radi smanjene
resorpcije hrane pa ga druge pčele rado ližu, a time se
bolest lako širi

[2,3,9]. Izmetom bolesnih pčela u vodu
dospiju milijarde spora Noseme koje pčele skupljačice
zajedno s vodom odnose u košnice.
U posljednje vrijeme sve se češće koriste kao higijenske
pojilice za pčele okrenute staklene posude zatvorene
izbušenim poklopcem ili komadom krpe. Ove posude u
potpunosti zadovoljavaju higijenske potrebe na pčelinjaku
i opskrbu kvalitetnom vodom. Nedostatak ovih pojilica
je potreba stalne prisutnosti pčelara koji mora redovito
nadopunjavati posude (zbog malog volumena staklenih
posuda-najveća zapremina je 5 litara). Pčele uzimaju
vodu sa donje strane posude. Slučajni izmet pada na
tlo gdje se pčele ne kreću, a ne postoji mogućnost da se
bolesna pčela u vodi utopi.

HYGIENIC WATER SUPPLY FOR THE BEES

J. Cent. Eur. Agric. (2006) 7:4, 743-752

747

Slika 3. Higijensko pojilište za pčele
Fig. 3. Hygienic watering place for the bees
Pojilica osim što treba osigurati dostatnu i kontinuiranu
količinu vode za pčele, mora zadovoljavati i elementarne
higijenske uvjete koji onemogućavaju da u vodu
dospije izmet pčela ili da se pčela u vodi utopi. Novo
konstruirana higijenska pojilica za pčele osim što je
otklonila dosadašnje nedostatke glede kontinuiteta
opskrbe i higijenske ispravnosti vode omogućila nam je
pouzdano praćenje potrošnje vode na pčelinjaku.

MATERIJALI I METODE

Pokus je proveden na pčelinjacima smještenim na otoku
Unije. Ukupno 83 zajednice su razmještene na šest
lokacija i to: Selo, Maraćuol, Vele stijene, A5, A9 i A14.
Udaljenost među pčelinjacima je veća od 500 metara.
Košnice su smještene na metalno postolje, a zajednice su
preko ljeta zaklonjene pokrovom od trstike (slika 4).

Tablica 1. Broj košnica na p

��elinjacima na otoku Unije
Table 1. Number of the bee hives in apiaries on
the island of Unije
Lokacija / location Boj košnica /
No. of beehive
Mara��uol 19
Vele stijene 17
Selo 17
A5 12
A9 9
A 14 9
Ukupno / total 83

Za svaki pčelinjak postavljeno je zasebno pojilište.
Pojilište se sastojalo od metalne bačve s vodom
(zapremine 200 litara) položene na postolje, dok je na
manji čep bačve montirana pojilica od nehrđajućeg
lima. Veći čep bačve bio je zatvoren spužvom. Položaj
pojilišta u odnosu na košnice bio je stalan. Pojilišta nisu
bila zaklonjena od sunca osim na pčelinjaku Selo gdje je
djelomično zaklonjeno obližnjim stablom.
Pojilišta su bila dobro posjećena pčelama. Na temelju
promatranja procijenjeno je da je dostupnost vodi
primjerena za broj i snagu košnica na pčelinjacima.
Pristup vodi na pojilici prikazan je na slici 6.
Osnovni dijelovi higijenske pojilice od nehrđajućeg lima
su:
-široka kapa koja štiti vodu od izmeta pčela dok ujedno i
gubitke od isparavanja vode svodi na minimum
-tijelo pojilice u kojemu je smješten mehanizam za
automatsko održavanje nivoa vode u pojilici. Razina
vode ispod ruba kanala dostupnog pčelama je do 3 mm.
Pad vodostaja za 3 mm otvara ventil koji omogućuje
nadopunu posude. Ovim mehanizmom se osigurava
kontinuiran dotok vode koju pčele potroše.
Procijenjena je snaga zajednica, brojanjem zaposjednutih
okvira pčelama prije početka i na kraju pokusa.
Procjenu potrošnje vode usporedili smo s podacima
vremenskih prilika dobivenim u Državnom
hidrometeorološkom zavodu, mjerna postaja Pula.

REZULTATI I RASPRAVA

Kako su pčelinje zajednice na A 5 i A 14 formirane

748

Journal of Central European Agriculture Vol 7 (2006) No 4

Gordana HEGIĆ, Dragan BUBALO

Slika 4. Pčelinjak Vele stijene na otoku Unije
Fig. 4. Apiary Vele stijene on the island of Unije
Slika 5. Pojilište na pčelinjaku Selo
Fig. 5. Watering place on the apiary Selo

HYGIENIC WATER SUPPLY FOR THE BEES

J. Cent. Eur. Agric. (2006) 7:4, 743-752

749

neposredno prije početka praćenja potrošnje vode u
Tablici 1 prikazana je snaga zajednica izražena u broju
zaposjednutih okvira samo nakon pokusa. U jesen nakon
praćenja sve zajednice, čija snagaje bila utvrđena prije
pokusa bile su slabije na kraju pokusa. Jedino pčelinje
zajednice na pčelinjaku A 9 pokazale su značajno
povećanje snage. Prosječna snaga zajednica na kraju
pokusa bila je ujednačena.
Slika 6. Pristup vodi na pojilici od nehrđajućeg lima
Fig. 6. Acces to water on the water supply container from inox

0,00
1,00
2,00
3,00
4,00
5,00
6,00
7,00
8,00
9,00
10,00
Mara

��uol Selo Vele stijene A 5 A 9 A 14
Lokacija
snaga zajednice / no ocupied combs

10/06/2006 29/09/2006

Graf 1. Prosječna snaga zajednica na pčelinjacima na otoku Unije
Graph 1. Average strenght of colonies in the apiaries on the island of Unije

PRAĆENJE VREMENSKIH PRILIKA

Početkom pokusa u mjesecu srpnju 2006. godine
prevladavali su sunčani dani (4) s visokim temperaturama
zraka. Kada je temperatura prelazila 30

°C pčele su osim
za svoje fiziološke potrebe vodu koristile i za održavanje
optimalne temperature i vlažnosti u plodištu što je vrlo
bitno za pravilan razvoj legla.
Tijekom kolovoza 2006. g. ukupan broj sunčanih dana

750

Journal of Central European Agriculture Vol 7 (2006) No 4

Gordana HEGIĆ, Dragan BUBALO

bio je 15 dok su temperature samo ponekad prelazile
30

°C što znači da su pčele u ovom periodu vodu koristile
pretežno za svoje fiziološke potrebe. Tijekom 16 kišnih
dana kolovoza pčele nisu koristile pojilicu.
Rujan je imao veći broj sunčanih dana od kolovoza,no
temperature nisu bile visoke, samo su 6. i 7. rujna bile
iznad 30°C, što znači da su pčele i u rujnu koristile vodu
prvenstveno za svoje fiziološke potrebe dok su potrebe za
vodom u svrhu hlađenja košnice bile vrlo male. Tijekom
8 kišnih dana rujna pčele nisu odlazile na pojilište.
U razdoblju trajanja pokusa od 26. srpnja do 29. rujna (
ukupno 66 dana ) zabilježena su 24 kišna dana prilikom
kojih pčele nisu posjećivale pojilište. Kišni dani su za
pčele neaktivni dani tj. dani kada pčele ne lete.

POTROŠNJA VODE

U razdoblju od 26. srpnja do 29. rujna 83 košnice potrošile
su ukupno 374,5 litara vode. Prosječna potrošnja vode
za promatrani period po košnici na otoku Unije bila je
5,19

±2,88 litara. U tom periodu bilo je 42 dana kada
nije padala kiša što znači da su to bili aktivni dani za

0
10
20
30
40
50
60
01-srp
03-srp
05-srp
07-srp
09-srp
11-srp
13-srp
15-srp
17-srp
19-srp
21-srp
23-srp
25-srp
27-srp
29-srp
31-srp
02-kol
04-kol
06-kol
08-kol
10-kol
12-kol
14-kol
16-kol
18-kol
20-kol
22-kol
24-kol
26-kol
28-kol
30-kol
01-ruj
03-ruj
05-ruj
07-ruj
09-ruj
11-ruj
13-ruj
15-ruj
17-ruj
19-ruj
21-ruj
23-ruj
25-ruj
27-ruj
29-ruj

dani
celziusa

Graf 2. Maksimalna i minimalna temperatura zraka od srpnja do rujna 2006. godine na otoku Unije
Graph 2. Maximum and minimum of temperature from July to Semptember 2006 on the island of Unije
pčele. Potrošnju vode po košnici računali smo za aktivne
dane (kada su pčele letjele). Prosječna dnevna potrošnja
vode na pčelinjacima na otoku Unije u aktivnim danima
iznosila je 0,12

±0,07 litara. Rezultati pračenja potrošnje
vode prikazani su u tablici 2.
Potrošnja na pčelinjacima nije bila ujednačena i kretala
se od 2,50 litara do 9,71 litara vode.
Nozemoza je bila redovito dijagnosticirana pčelinjim
zajednicama predhodnih godina na otoku Unije. Nakon
primjene nove modela higijenske pojilice klinički znaci
nozemoze nisu bili prisutni.
Potaknuti prisutnosti nozemoze ranijih godina na otoku
Unije, korišten je čitav niz pojilica koje nisu pokazivale
zadovoljavajuće rezultate. Na otoku pčelinjake obilazimo
jednom mjesečno, stoga okrenute staklene posude svojim
kapacitetom ne mogu osigurati dostatnu količinu vode
između dvije posjete pčelinjacima.
Primijenjena higijenska pojilica vrlo se lako čisti i
dezinficira što je svakako dodatna prednost u usporedbi
s ostalim tipovima pojilica koje su se primjenjivale.
Pojilica od nehrđajućeg lima omogućila nam je praćenje
potrošnje vode. Na dnevnu potrošnju vode u košnici utiče

HYGIENIC WATER SUPPLY FOR THE BEES

J. Cent. Eur. Agric. (2006) 7:4, 743-752

751

Tablica 2. Potrošnja vode na p

��elinjacima na otoku Unije od 26. srpnja do 29. rujna 2006. godine
Table 2. Water consumption in apiaries on the island of Unije from 26th July to 29th September 2006.
Lokacija/location Broj košnica /
no. of beehive
Ukupna
potrošnja vode l /
total water
consumption
Ukupna potrošnja
vode po košnici
l / water
consumption per
beehive
Dnevna potrošnja
vode po košnici l /
beehive
consumption
per day
Mara��uol 19 60,42 3,18 0,08
Vele stijene 17 46,42 2,73 0,07
Selo 17 42,42 2,50 0,06
A 5 12 82,00 6,83 0,16
A 9 9 55,42 6,16 0,15
A 14 9 87,42 9,71 0,23
Total/Prosjek i st.
dev. 83 374,10 5,19+2,88 0,12+0,07

čitav niz čimbenika kao što je zdravstveno stanje, snaga
zajednice, vanjska temperatura, vjetar, oborine, intenzitet
paše, konfiguracija terena i zasjenjenost pčelinjaka.
Izračunate vrijednosti potrošnje vode su preliminarni
rezultati koje je neophodno pratiti nekoliko godina uz
praćenje ostalih parametara koji mogu uticati na potrošnju
vode. Izmjerena potrošnja vode vrlo je realna jer su
gubici koji mogu nastati zbog prelijevanja ili isparavanja
svedeni na minimum. Široka kapa koja štiti uski kanal
pojilice onemogućava drugim životinjama u prirodi da
se koriste vodom, pa procjenjujemo da su potrošenu
vodu mogle koristiti jedino pčele. Dopunjavanje pojilice
oborinama gotovo je nemoguće jer se sva voda cijedi sa
široke kape na pojilici izvan posude.
Velike razlike u potrošnji vode na otoku Unije
možemo samo nagađati. Neophodno je pratiti potrošnju
vode kroz nekoliko godina na istim pčelinjacima kako
bi zaključivanje o razlozima razlike u potrošnji bilo
moguće.
Kezić i sur.

[7] navode istraživanje Weipplea iz 1928.
godine da je količina vode unesena tijekom godine ne
računajući vodu u unesenom nektaru oko 20 litara.
Prikazani podatak iz literature vrlo je teško usporediti
s izmjerenom potrošnjom vode na otoku Unije, jer je
na otoku Unije promatrana potrošnja samo u ljetnom
periodu. Trećinu promatranog perioda padala je kiša što

je značajno utjecalo na ukupnu potrošnju vode.

[Tree]

U nedjelju sam na vikendici odmah skinula sandale, s namjerom da hodam bosa. Prvi korak i... stala na pčelicu...
Toliko me svrbi ubod, da već počinjem da šizim Ulje čajevca pomaže, ali sam ga zaboravila kod kuće...
Prijateljica mi kaže da joj je neko rekao kad se njoj isto desilo da ubere tri biljke, bilo koje, malo ih ugnječi prstima i stavi na ubod. Kaže da joj je pomoglo.

Eto, možda nekom pomogne.

[alison]

Na ubod treba staviti svježi pčelinji vosak, kad me zadnji puta ubola u predjelu ispodoka odmah sam stavila vosak i tako sa tamnosmeđom flekom ispod oka hodala 3-4 dana jer kad bih skinula vosak istoga trena je ovaj dio tanke kože oko oka poćinjao bubriti ko da se istoga trena počinje podljevati i zatvarati mi oko ovako sa voskom oteklina uopče nije stigla narasti....

[fiolica]

Bavim se pčelarstvom već 7 godina i moram reći da ne postoji med koji nije prošao svoj put po metalnim površinama i to dosta dug put od vrcaljke do boćice tako da ova legenda da med ne smije dotaknuti metalnažlica ne drži vodu.
Već duže vrijeme me jako nasmijava jer nema nikakve logike.

Eto, sretno svima i pozdrav

[alison]

Ja sam prošle godine vrcala prošlogodišnu pašu iz jedne košnice sa drvenim otklapačem i cijedila ručno .... da ne opisujem preopširno postupak...

ALI POSTOJI! tko hoće taj i može.... (rekao bi moj mali Nikolica...)

[KrustiKA]

Naletio sam negdje među ljekovitim biljem, nemogu se sjetiti gdje, da se na ubod pčele, ose i sl. nakapa sok od običnog crvenog luka. Sa pčelama nisam probao ali sinko je imao dva uboda "od nečega" sa velikim crvenilom. Navečer kad su ušli u kuću, sjetio se ja i nakapao mu lukov sok i do jutra se sve povuklo.