Alternativa Forum

Pčele

Ovo je diskusija na temu Pčele u podforumu Pčele i zdravlje
...

Natrag   Alternativa Forum > Alternativna medicina > Pčele i zdravlje

Alternativa Forum


Pčele i zdravlje Primjena pčelinjih proizvoda u prevenciji i liječenju bolesti

Odgovor
LinkBack Opcije Teme Način Prikaza
Nepročitano 12-09-13, 07:43   #91
pčela na dlanu...
 
imagine's Avatar
 
Datum registracije: Oct 2010
Postovi: 4,661
imagine has a reputation beyond reputeimagine has a reputation beyond reputeimagine has a reputation beyond reputeimagine has a reputation beyond reputeimagine has a reputation beyond reputeimagine has a reputation beyond reputeimagine has a reputation beyond reputeimagine has a reputation beyond reputeimagine has a reputation beyond reputeimagine has a reputation beyond reputeimagine has a reputation beyond reputeimagine has a reputation beyond reputeimagine has a reputation beyond reputeimagine has a reputation beyond reputeimagine has a reputation beyond repute
imagine has a reputation beyond reputeimagine has a reputation beyond reputeimagine has a reputation beyond reputeimagine has a reputation beyond reputeimagine has a reputation beyond reputeimagine has a reputation beyond reputeimagine has a reputation beyond reputeimagine has a reputation beyond reputeimagine has a reputation beyond reputeimagine has a reputation beyond reputeimagine has a reputation beyond reputeimagine has a reputation beyond reputeimagine has a reputation beyond reputeimagine has a reputation beyond reputeimagine has a reputation beyond repute
Hi! Honeybee Blues


Just imagine and do it...



Podijeli post!

imagine je offline   Reply With Quote
Hvala na korisnom postu!
Sativa (12-09-13), simona (12-09-13), Tree (13-09-13)

Nepročitano 04-11-13, 18:00   #92
New member
 
zdravljepriroda's Avatar
 
Datum registracije: Nov 2013
Lokacija: Zagreb
Postovi: 2
zdravljepriroda is on distinguished roadzdravljepriroda is on distinguished road
Zadani

Pozdrav svim ljubiteljima pčela a i pčelinjih proizvoda...
Evo pročitao sam neke dijelove (nisam sve ) vašeg razmišljanja i diskusije pa bi htio dodati i svoje razmišljane o pčeli i pčelarstvu.
Ja sam pčelar hobista koji se bavim sa pčelama iz čiste ljubavi prema tom savršenom biću koje funkcionira besprijekorno mil. godina i uz svu znanost i proučavanje pčela i njihovog života čovjek još jako malo zna o njoj. Onaj koji radi sa pčelama pokušava predvidjeti što će to biće u kojem momentu napraviti i kako će postupiti ,jednom riječju pokušavamo je preduhitriti ali uz sve to i uz sav oprez često puta nas"namagarči" ali u tome je upravo sva draž rada sa pčelama. Mir i zadovoljstvo koje vlada dok se radi na pčelinjaku je fantastično i to bi svatko trebao jednom probati,ti mirisi nektara te peluda koji vas opijaju dok otvarate košnicu e to je nešto što se riječima ne može opisati... Ponekad bi jednostavno samo stao pokraj košnica i samo promatrao taj besprijekorni sistem kako pčele rade ,kako unose nektar ,pelud izmjenjuju informacije pa mlade pčele koje su na svome prvome letu pa "lepezaju" krilima ispred košnice ,tako stojim i ulovim se da je prošlo po pola sata kako se nisam pomaknuo , kao neka hipnoza. Evo to su neki od mojih razloga zašto su me pčele opčinile...
Što se tiče proizvoda koje im "kradem" vjerujte da im ne fale u njihovom životu. Ja i moje pčele živimo u simbiozi. Pčelar koji nije lakom i pohlepan ostaviti će dovoljno za svoje pčele a višak koji one proizvedu će uzeti..
Danas bi pčela teško preživjela bez čovjeka ,zbog bolesti kojima su izložene te je nužna intervencija pčelara.
Naravno netko će reći da su te bolesti povezane sa čovjekom i da su pčele prvenstveno oboljele zbog nas koji smo ranije lošim postupcima doveli do toga. Slažem se ,ali je sada na nama da im pomognem da ne bi nestale sa ovoga planeta jer to bi bio vjerojatno kraj ovakvoga svijeta kakvog znamo.
U našoj zemlji se ne bi moglo govoriti o nekom velikom iskorištavanju pčela jer smo mi uglavnom manje više pčelari hobisti (naravno ima i profesionalaca kojima je pčelarstvo osnova prihoda za život) sa nekoliko desetaka košnica.
Raznolikost paše u našoj zemlji koja je na raspolaganju pčelama tijekom cijele godine je odlična.
Veliki problem su pesticidi koji se koriste ali nešto se ipak radi na tome da se pojedina sredstva koja su strašno opasna za oprašivaće izbace iz upotrebe.
Volio bi da što više ljudi nabavi po koju košnicu sa pčelama jer bi tako osigurao da pčele opstanu i nam i dalje čine dobro kako su to činile kroz sve vrijeme ovoga svijeta.....
zdravljepriroda je offline   Reply With Quote
Hvala na korisnom postu!
imagine (04-11-13), Sativa (09-11-13)
Nepročitano 02-12-13, 23:53   #93
New member
 
disitusam's Avatar
 
Datum registracije: Nov 2013
Postovi: 1
disitusam is on distinguished roaddisitusam is on distinguished road
Zadani

Ostalo mi je od pcelarenja nesto plasticnih podlozaka.

Plasticna podloska je odlicna zamjena za polikarbonatnu plocu, najvise zbog cijene, a moze posluziti za: pokrivanje nadstresnica i verandi (terasa)
pokrivanje manjih garaza
razlicite nacine izolacije
zimske vrtove
plastenike
oblaganje zidova
u pcelarstvu (podnica, hranilica)

Dimenzije jedan komad: 1000mmx1200mm
Debljina: 3.5mm

Cijena: 12kn/kom, vise od 50 kom 10kn/kom

0921377584
disitusam je offline   Reply With Quote
disitusam, hvala ti na korisnom postu!
imagine (17-12-13)
Nepročitano 11-07-15, 10:20   #94
i jedan osmjeh
 
Cvjet's Avatar
 
Datum registracije: Nov 2012
Lokacija: najljepša jezera
Postovi: 900
Cvjet has a reputation beyond reputeCvjet has a reputation beyond reputeCvjet has a reputation beyond reputeCvjet has a reputation beyond reputeCvjet has a reputation beyond repute
Cvjet has a reputation beyond reputeCvjet has a reputation beyond reputeCvjet has a reputation beyond reputeCvjet has a reputation beyond reputeCvjet has a reputation beyond reputeCvjet has a reputation beyond reputeCvjet has a reputation beyond reputeCvjet has a reputation beyond reputeCvjet has a reputation beyond reputeCvjet has a reputation beyond reputeCvjet has a reputation beyond reputeCvjet has a reputation beyond reputeCvjet has a reputation beyond reputeCvjet has a reputation beyond repute
Zadani

https://vimeo.com/19058375
Cvjet je offline   Reply With Quote
Cvjet, hvala ti na korisnom postu!
imagine (11-07-15)
Nepročitano 25-08-15, 08:11   #95
pčela na dlanu...
 
imagine's Avatar
 
Datum registracije: Oct 2010
Postovi: 4,661
imagine has a reputation beyond reputeimagine has a reputation beyond reputeimagine has a reputation beyond reputeimagine has a reputation beyond reputeimagine has a reputation beyond reputeimagine has a reputation beyond reputeimagine has a reputation beyond reputeimagine has a reputation beyond reputeimagine has a reputation beyond reputeimagine has a reputation beyond reputeimagine has a reputation beyond reputeimagine has a reputation beyond reputeimagine has a reputation beyond reputeimagine has a reputation beyond reputeimagine has a reputation beyond repute
imagine has a reputation beyond reputeimagine has a reputation beyond reputeimagine has a reputation beyond reputeimagine has a reputation beyond reputeimagine has a reputation beyond reputeimagine has a reputation beyond reputeimagine has a reputation beyond reputeimagine has a reputation beyond reputeimagine has a reputation beyond reputeimagine has a reputation beyond reputeimagine has a reputation beyond reputeimagine has a reputation beyond reputeimagine has a reputation beyond reputeimagine has a reputation beyond reputeimagine has a reputation beyond repute
Hi!



"Blaga se svjetlost lagano prosipa preko neba kako sviće dan. Usred ranojutarnje hladnoće i maglice jedan se kamionet tiho zaustavlja na rubu ceste kod podnožja jednog planinskog obronka. Pomaljaju se dva nejasna lika — odjeveni u pamučne radne hlače, s rukavicama, čizmama i šeširima širokog oboda s koprenom. Pažljivim, ali žustrim pokretima tovare mnoštvo drvenih kutija na kamionet. Nekoliko lopova koji bježe s lakim plijenom? Ne, nekoliko pčelara koji se pomno brinu za svoju vojsku dragocjenih pčela — spremni da se zapute do drugog odredišta gdje se nalaze ove tvornice za proizvodnju nektara.
Pčelari su posebna vrsta ljudi, koji se hvale svojim uzajamnim odnosom s posebnom vrstom kukaca. Na jednoj strani imamo pčelu medaricu, ekonomski možda najvrednijeg od svih kukaca, koja proizvodi med i pčelinji vosak te oprašuje ogroman niz poljoprivrednih kultura. Na drugoj strani imamo ljude koji teško zarađuju svoj kruh uzgajajući pčele te koji istovremeno vole ova mala stvorenja i ”razumiju što ih pokreće“, kako se jedan od njih izrazio.
Njegova su briga ”svakodnevna čuda“
Postati pčelar može zvučati jednostavno: Potrebno je nabaviti nekoliko košnica punih pčelinjih kolonija, smjestiti ih na lokaciju koja obiluje nektarom i vratiti se nakon nekoliko mjeseci da bi se pokupilo proizvode. Ali to nije slučaj. Da bismo saznali što je ustvari potrebno, razgovarali smo s Johnom i Mariom, profesionalnim pčelarima, koji su nam rado ispričali o svom zanimanju koje jako vole.
”Pčelarstvo je posao u koji su uključena svakodnevna čuda“, zapaža John dok se naginje nad otvorenu košnicu. ”Kako sada stvari stoje, nitko još jasno ne razumije visokostruktuiran život zajednice, razvijene vještine komuniciranja te izvrsne radne navike pčele medarice.“
Proučavajući povijest profesionalnog pčelarstva, John spominje da su u prošlosti pčelari skupljali med tako da su uništavali kolonije, koje su nastanjivale šuplje drveće i druge šupljine. Međutim, godine 1851. američki je pčelar Lorenzo Lorraine Langstroth otkrio da pčele između voštanog saća ostavljaju prostor od otprilike šest milimetara. Tako se moglo koristiti izrađene drvene košnice u kojima se sličan razmak ostavlja između okvira saća. Sada se moglo izvaditi pojedine okvire iz košnice i pokupiti med i vosak, a da se ne uništi kolonija.
”Za uspješan uzgoj pčela“, nastavlja John, ”morate imati snažnu ljubav za svoje kolonije pčela. Vi ste pčelama poput oca i vjerujem da one to shvaćaju i da u skladu s tim reagiraju. Postajete i njihov liječnik, njihov njegovatelj, a i njihov hranitelj tijekom teških zimskih perioda.“
Maria dodaje: ”Dobar pčelar može mnogo toga zaključiti samo letimičnim pogledom na košnicu, koja obično sadrži između 8 i 80 tisuća pčela. Ukoliko imate iskustva, po samom zvuku ćete znati, kad otvorite košnicu, da li kolonija napreduje, da li je produktivna i ’sretna‘; da li je gladna; da li je postala ’siroče‘ zbog toga što je matica uginula; da li je uznemirena uslijed nečeg neugodnog što se desilo i još puno, puno toga.“
Važni činioci za uspješno bavljenje pčelarstvom
”Ključno je da pčelar pažljivo odabere lokaciju gdje će smjestiti svoje košnice“, objašnjava John. ”Puno ulažemo truda da pronađemo pašnjake u cvatu gdje pčele mogu naći hranu.
Pčelar će možda tražiti lokacije gdje cvjetaju naranča i lipa kako bi njegova kolonija stalno bila zaposlena. Tijekom ljeta i jeseni, područje puno borova i jela potpomoći će da se proizvede kvalitetan med bistrocrvenkaste boje, koji se dobro prodaje na tržištu. Polja divlje majčine dušice u cvatu dat će med najbolje kvalitete — kralja među vrstama meda, kako ga pčelari nazivaju. Pčele također obilaze bijelu djetelinu, žuti slatki kokotac i alfalfu.“
Najvažnije je biti praktičan. Maria objašnjava: ”Kad košnice smjestimo u planinsko područje, korisno je ako ih smjestimo u blizini podnožja planine. Pčele tako mogu letjeti uzbrdo, posjetiti bujno rascvalo drveće i potom — natovarene — lakše letjeti silaznim putem natrag do svojih košnica. Ako bi košnice bile visoko na obronku iznad drveća, to bi izmorilo pčele i štetno djelovalo na produktivnost kolonije.“
”Svaki pčelar razumije vitalnu ulogu koju ima matica za dobrobit i produktivnost kolonije“, kaže John dok pažljivo drži jedan od okvira košnice s mladom maticom smještenom u sredini okvira. ”U košnicama koje daju mali broj potomaka i malu količinu meda, maticu se mora ubiti i zamijeniti. Kolonije s mladim maticama proizvode najviše meda. Isto tako, kad želimo stvoriti nove kolonije, uzmemo zdravu dvostruku košnicu punu pčela te odvojimo gornju i donju kutiju. U jednoj polovici ostane matica, pa zato u drugu polovicu stavimo mladu oplođenu maticu. Do vremena kad cvijeće počne cvjetati, nova će matica polagati jaja, puneći košnicu mladim pčelama radilicama.“



Koliko dugo živi pčela? Rekli su nam da je životni vijek pčele radilice obrnuto proporcionalan njenoj marljivosti. U ljeto, kad pčela oblijeće cvjetove oko 15 sati dnevno te leti brzinom od nekih 21 kilometar na sat, živi svega šest tjedana. Vrijeme zime je manje fizički zahtjevno za pčele, budući da rade svega dva do tri sata dnevno, pa tako uspiju doživjeti nekoliko mjeseci.
Raznovrsni proizvodi
Prva stvar koja nam padne na um kad govorimo o pčelarstvu jest, naravno, med. Ova slatka, viskozna tekućina nektar je koji je preradila pčela radilica. Jedna košnica za komercijalne svrhe godišnje može u prosjeku dati 29 kilograma meda. Pčelinji vosak je još jedan vrijedan nusproizvod pčelinjeg rada. Saće je upotrebivo otprilike pet do šest godina. Dotada mu boja potamni zbog toga što se razni mikrobi i paraziti nastane na njemu, pa ga se stoga mora zamijeniti. Saće koje se više ne koristi prerađuje se radi dobivanja pčelinjeg voska. Prosječna tržišna proizvodnja kreće se od 9 do 18 kilograma pčelinjeg voska na svaku tonu sakupljenog meda.
Pelud — koji je glavni izvor proteina, vitamina, minerala i masti za rast kraljice, radilica i trutova — neki ljudi također hvale kao odličan prirodan lijek za brojne fizičke bolesti. Po košnici ga se godišnje može dobiti oko pet kilograma. Propolis je tvar koju pčele koriste za izoliranje svoje košnice te za oblaganje bilo kakvog uljeza koji je prevelik da bi ga mogle odstraniti.
Izravno ili neizravno, proizvodnja oko četvrtine hrane koju konzumiramo ovisi o sposobnosti pčele da opraši poljoprivredne kulture. Jabuke, bademi, lubenice, šljive, kruške, krastavci te razne vrste bobica, sve ovisi o oprašivanju koje obavlja pčela. To je slučaj i s raznim vrstama sjemenskih kultura, uključujući i mrkvu, luk, pa čak i suncokret. Pčele utječu i na meso i mliječne proizvode jer oprašuju alfalfu koja se koristi kao stočna hrana.
”Instinktivno mudre“
”Mislim da većina pčelara stvarno vjeruje u Boga“, kaže Maria, podsjećajući nas na našu nesposobnost da objasnimo zamršenost pčelinje društvene strukture, njihovog fascinantnog razvoja složenog života u zajednici i njihovih izvanrednih sposobnosti u orijentaciji i komunikaciji. Mnogi bi ljudi koji proučavaju i brinu se za pčele sve ovo spremno pripisali činjenici da su pčele ”instinktivno mudre“, a takvim ih je instinktom darežljivo obdario naš Veličanstveni Stvoritelj."

davno,davno prepisana priča...


Just imagine and do it...



Podijeli post!

imagine je offline   Reply With Quote
Hvala na korisnom postu!
altea (28-08-15), JANG (31-08-15), Jesam (26-08-15), Stepski Vuk (28-08-15)
Nepročitano 26-08-15, 09:26   #96
pčela na dlanu...
 
imagine's Avatar
 
Datum registracije: Oct 2010
Postovi: 4,661
imagine has a reputation beyond reputeimagine has a reputation beyond reputeimagine has a reputation beyond reputeimagine has a reputation beyond reputeimagine has a reputation beyond reputeimagine has a reputation beyond reputeimagine has a reputation beyond reputeimagine has a reputation beyond reputeimagine has a reputation beyond reputeimagine has a reputation beyond reputeimagine has a reputation beyond reputeimagine has a reputation beyond reputeimagine has a reputation beyond reputeimagine has a reputation beyond reputeimagine has a reputation beyond repute
imagine has a reputation beyond reputeimagine has a reputation beyond reputeimagine has a reputation beyond reputeimagine has a reputation beyond reputeimagine has a reputation beyond reputeimagine has a reputation beyond reputeimagine has a reputation beyond reputeimagine has a reputation beyond reputeimagine has a reputation beyond reputeimagine has a reputation beyond reputeimagine has a reputation beyond reputeimagine has a reputation beyond reputeimagine has a reputation beyond reputeimagine has a reputation beyond reputeimagine has a reputation beyond repute
Zadani



MISTERIJA MEDA


U devet predavanja o pčelama, Rudolf Štajner duboko zalazi u njihov život i prirodu meda. On nam skreće pažnju na uticaje koji dopiru iz čitavog okolnog kosmosa i koji su snažno delatni i prisutni u košnicama.

Sveukupno zemaljsko okruženje ima značajnog uticaja na život košnice. Delatnost unutar nje je izuzetno skladno uređena. Dr Štajner ukazuje da je u životu pčele potisnuto sve što se kod drugih stvorenja iskazuje kao seksualnost. Reprodukcija je ograničena i samo je nekoliko ženki za to zaduženo – matice.

„No, ono što je prisutno u polnom životu jeste LJUBAV, a ljubav pripada oblasti duše. Takođe, usled činjenice da na izvesne organe tela deluju duševne snage, ti organi su sposobni da pokažu, da izraze ljubav. Prema tome, kako je sve to u pčelinjoj prirodi potisnuto u pozadinu i rezervisano samo za maticu, čitav polni život kolonije preobražava se u delatnosti koje pčele međusobno razvijaju.“

Pčele otkrivaju u svojoj spoljašnjoj delatnosti nesvesnu mudrost sadržanu u reproduktivnom procesu. „Čitava košnica je u stvarnosti prožeta ljubavlju. Pojedinačno se svaka pčela odriče ljubavi na mnogostruke načine i tako razvija ljubav u čitavoj košnici... pčela živi u atmosferi u potpunosti prožetoj ljubavlju...“

„Pčela se i hrani samo onim delovima biljke koji su takođe u potpunosti prožeti ljubavlju... Život te klijajuće, bujajuće ljubavi koja je u cvetu, prenosi se i u med... Za čoveka nema ničeg boljeg nego da svojoj hrani doda pravu meru meda.“
_______________

Nektar je veoma posebna tečnost, posebno u odnosu na svoje oblikotvorne snage. To je dar koji biljka daruje pčeli i od trenutka kada je cvet preobrazio svoj biljni sok u nektar ona (pčela) mora da nastavi da organizuje supstancu. Velika aktivnost se odigrava u telu pčele kada ona, unevši nektar u sebe, vrši njegov preobražaj. U prirodi pčele je da ne može da se bavi nijednom drugom supstancom osim polenom.

Iz nektara i polena biljke, što je njena hrana, pčela stvara vosak kojim obrazuje u heksagonalne ćelije i u njih „pljucka“ med. Zaista, med je „ispljuvak“ pčele! Zapravo je nektar taj koji delujući u pčeli stvara taj čudesni oblik.

Kako biljka stiče takve oblikotvorne snage? Ona ih prima od zemlje, jer zemlja, takođe, gradi heksagonalne oblike u kristalima kvarca; silicijumska kiselina koja ga obrazuje, deluje iz kosmosa u zemlju i zemlja je gura napolje u vidu današnjih heksagonalnih kristala kvarca. Tu silicijumsku kiselinu biljka upija, ona ulazi u pčelu kroz nektar i tako je ponovo prisutna kao oblikotvorna snaga u telu pčele.

Čovek, takođe, mora da unese nešto od te snage silicijumske kiseline u svoje telo ako želi da održi životne snage. Od glave nadole teku ti sokovi kvarca koji bi hteli da preuzmu sopstveni oblik, ali telo zaustavlja taj proces, zadržava ga i dozvoljava jedino elementu volje u supstancama da deluje kao snaga.

Stoga, čovekove životne snage jačaju kada jede malo meda... On se takođe koristi kao lek, jer čoveku je potrebna snaga heksagonalnog oblika delatnog u krvi, bez koje gvožđe (u krvi) slabi.

A.E.McAllen (Makalen) „Med“


Just imagine and do it...



Podijeli post!

imagine je offline   Reply With Quote
Hvala na korisnom postu!
altea (28-08-15), JANG (31-08-15), Jesam (26-08-15), Stepski Vuk (28-08-15)
Nepročitano 28-08-15, 08:45   #97
pčela na dlanu...
 
imagine's Avatar
 
Datum registracije: Oct 2010
Postovi: 4,661
imagine has a reputation beyond reputeimagine has a reputation beyond reputeimagine has a reputation beyond reputeimagine has a reputation beyond reputeimagine has a reputation beyond reputeimagine has a reputation beyond reputeimagine has a reputation beyond reputeimagine has a reputation beyond reputeimagine has a reputation beyond reputeimagine has a reputation beyond reputeimagine has a reputation beyond reputeimagine has a reputation beyond reputeimagine has a reputation beyond reputeimagine has a reputation beyond reputeimagine has a reputation beyond repute
imagine has a reputation beyond reputeimagine has a reputation beyond reputeimagine has a reputation beyond reputeimagine has a reputation beyond reputeimagine has a reputation beyond reputeimagine has a reputation beyond reputeimagine has a reputation beyond reputeimagine has a reputation beyond reputeimagine has a reputation beyond reputeimagine has a reputation beyond reputeimagine has a reputation beyond reputeimagine has a reputation beyond reputeimagine has a reputation beyond reputeimagine has a reputation beyond reputeimagine has a reputation beyond repute
Hi!

Iako već postoji link sa predavanjima čika Steinera na ovoj temi, ipak sam odlučila da ju i na ovaj način ostavim zabilježenu jer je od krucijalne važnosti svakom pčelaru ili ljubitelju pčela da bolje razumije njihov svijet.






UVOD - PREDAVANJE I
Dornach, 3. 2. 1923.

Dobro jutro, gospodo! Da li ste od našeg zadnjeg susreta mislili na neko pitanje koje biste me pitali? (Postavljeno je pitanje u vezi efekata absinta, kao i pitanje razlike između pčela i osa.)

Dr. Steiner:

Postavljajući ovo pitanje gospodin u publici, kao stručnjak pčelar, privlači našu pažnju na razlike u životu pčela i onom od osa. Ovdje ima dosta sličnosti, a nedavno sam vam opisivao život osa. Život pčela dosta mu nalikuje, ali, u drugu ruku, u pčelinjem gnijezdu postoji veoma poseban i izvanredan život. Kako to možemo objasniti?

Vidite, to se ne može potpuno objasniti bez sposobnosti duhovne percepcije. Da je život gnijezda iznimno mudro organiziran nitko tko ga je ikada promatrao ne može poreći. Prirodno, nitko ne može reći da pčele imaju istu vrstu inteligencije koju ima čovjek, pošto mi imamo instrument mozga, dok pčele nemaju ničeg takvog; prema tome univerzalna svjetska mudrost ne može biti uvučena u njihova tijela na isti način. Ali utjecaji koji dolaze iz cijelog okolnog univerzuma čine, ništa manji, rad iznimne snage u pčelinjem gnijezdu. Zaista, jedino se može doći do pravog razumijevanja o tome što je zapravo život pčela, kada se uzme u obzir da cijelo okruženje Zemlje ima veoma veliki utjecaj na život kolonije. Ovaj život unutar gnijezda počiva na činjenici da pčele, u mnogo većoj mjeri nego mravi i ose, rade tako potpuno zajednički, tako uređujući svoje aktivnosti da je sve u harmoniji.

Ako bi netko razumio kako je do toga došlo, morao bi reći: U životu pčele je sve što druga stvorenja izražavaju kroz spolni život, u slučaju pčela, potisnuto, veoma značajno potisnuto; izbačeno u pozadinu. Jer vidite, u slučaju pčela, reprodukcija je ograničena na sasvim malo iznimnih ženskih individualnosti — matica — na sasvim malo izabranih individualnosti, jer je u drugima spolni život više ili manje potisnut.

Ali ljubav je ono što je prisutno u spolnom životu, a ljubav spada u oblast duše; nadalje, kroz činjenicu da određeni tjelesni organi rade pod utjecajem duševnih snaga, ti organi postaju sposobni otkriti, izraziti ljubav. Prema tome, pošto je sve ovo u prirodi pčela potisnuto u pozadinu, i rezervirano samo za maticu, sav ostali spolni život kolonije transformiran je u one aktivnosti koje pčele razvijaju unutar sebe.

To je bio razlog da je u starim vremenima, mudar čovjek koji je imao znanje o svemu ovom sasvim različito od znanja današnjeg čovjeka, da je taj mudar čovjek povezao sva čudesna zbivanja unutar gnijezda sa životom ljubavi, sa dijelom života koji su povezali sa planetom Venerom.

Ako opisujemo ose i mrave možemo reći da su oni stvorenja koja se, u određenom smislu, povlače od utjecaja Venere, dok se pčele u potpunosti predaju Veneri, šireći život ljubavi kroz cijelo gnijezdo. Ovaj život bi bio ispunjen mudrošću; možete dobro zamisliti koliko bi mudar morao biti!

Već sam vam rekao različite stvari o reproduktivnom procesu i nesvjesnoj mudrosti koju on sadrži. Ovu nesvjesnu mudrost pčele šire u njihovoj vanjskoj aktivnosti. Što mi proživljavamo jedino kada ljubav raste u našim srcima to se nalazi, takoreći, u cijeloj košnici kao supstanca. Cijelo gnijezdo je u stvarnosti prožeto s ljubavlju. Pojedina pčela se na svakakve načine odriče ljubavi, i tako razvija ljubav kroz cijelu košnicu. Počinjemo razumijevati život pčela kada znamo da pčela živi u atmosferi potpuno prožetoj ljubavlju.

U drugu ruku pčela je prilično posebno favorizirana činjenicom da se, na svoj način, hrani upravo onim dijelovima biljaka koji su također u cijelosti prožeti ljubavlju. Pčele sišu svoju hranu — koju onda pretvaraju u med — isključivo od onih dijelova biljaka koji su usmjereni na ljubav; one nose, tako recimo, ljubavni život cvijeća u košnicu.

Stoga treba kazati da život pčela treba proučavati koristeći dušu.

To je mnogo manje neophodno kada proučavamo mrave ili ose jer možemo vidjeti da tamo, iako su se do određene mjere povukli, još uvijek se predaju spolnim životu. S iznimkom matice, pčele su zapravo bića koja, kako bi to volio reći, govore sebi “Odreći ćemo se spolnog života da bi postali ‘nositelji ljubavi.’” Prema tome one su ono što živi u cvijeću mogle donijeti u košnicu; i kada ovo stvarno počnete ispravno promišljati, dosegnuti ćete cijelu misteriju košnice.

Život ove bujajuće, pupajuće ljubavi koja je u cvijeću i tamo je također, unutar meda. Možete također proučavati što med radi, kada ga sami jedete. Što med radi? Kada se jede med on unaprjeđuje pravu vezu u čovjeku između zračnih i vodenih elemenata. Ništa nije bolje za čovjeka od toga da doda pravu mjeru meda u svoju prehranu. Jer na predivan način pčele brinu da čovjek uči raditi sa svojom dušom na organima svoga tijela. U medu pčela vraća natrag čovjeku ono što treba da unaprijedi aktivnost duševnih sila unutar svog tijela. Prema tome kada čovjek dodaje nešto meda u svoju prehranu, on tako želi pripremiti svoju dušu da može ispravno raditi unutar njegovog tijela — disati ispravno.

Pčelarstvo je nešto što dakle umnogome pomaže napredak naše civilizacije, jer čini čovjeka jačim.

Vidite, kada shvatimo da pčele primaju veoma mnogo utjecaja od zvjezdanih svjetova, vidimo i kako mogu dati čovjeku ono što je pogodno za njega. Sve što živi, kada je ispravno udruženo, ispravno radi zajedno. Kada stojimo ispred košnice trebamo sasvim uzvišeno sebi reći: “Pomoću košnice cijeli kozmos ulazi u čovjeka i čini ga jakim i sposobnim.”


Just imagine and do it...



Podijeli post!

imagine je offline   Reply With Quote
Hvala na korisnom postu!
altea (28-08-15), JANG (31-08-15), Stepski Vuk (28-08-15)
Nepročitano 28-08-15, 09:06   #98
pčela na dlanu...
 
imagine's Avatar
 
Datum registracije: Oct 2010
Postovi: 4,661
imagine has a reputation beyond reputeimagine has a reputation beyond reputeimagine has a reputation beyond reputeimagine has a reputation beyond reputeimagine has a reputation beyond reputeimagine has a reputation beyond reputeimagine has a reputation beyond reputeimagine has a reputation beyond reputeimagine has a reputation beyond reputeimagine has a reputation beyond reputeimagine has a reputation beyond reputeimagine has a reputation beyond reputeimagine has a reputation beyond reputeimagine has a reputation beyond reputeimagine has a reputation beyond repute
imagine has a reputation beyond reputeimagine has a reputation beyond reputeimagine has a reputation beyond reputeimagine has a reputation beyond reputeimagine has a reputation beyond reputeimagine has a reputation beyond reputeimagine has a reputation beyond reputeimagine has a reputation beyond reputeimagine has a reputation beyond reputeimagine has a reputation beyond reputeimagine has a reputation beyond reputeimagine has a reputation beyond reputeimagine has a reputation beyond reputeimagine has a reputation beyond reputeimagine has a reputation beyond repute
Zadani

PREDAVANJE II
Dornach, 26. 11. 1923.

Dobro jutro, gospodo! Samo ću dodati par opaski na izjave koje je dao g. Müller — opaske koje bi vas mogle zanimati, premda prirodno, što se današnjeg dana tiče, još nije došlo vrijeme da bi se ove stvari mogle primijeniti na praktično pčelarstvo. Za sada, na ovoj strani praktičnog pčelarstva, veoma malo, ili možda i ništa se ne može reći, pošto vam je g. Müller već dao predivan izvještaj o načinu kako su stvari uređene u današnje vrijeme.

Ako ste ga pažljivo slušali moralo vam je doći do toga da cijelo pitanje pčelarstva ima prirodu zagonetke. Očito, pčelar je prvi zainteresiran za ono što mora raditi. Svatko bi morao, u stvarnosti, imati veliki interes za pčelarstvo, jer u stvari, više u ljudskom životu zavisi od toga nego se obično misli.

Pogledajmo širi smisao. Kao što ste čuli na predavanjima koja vam je ovdje dao g.Miller, pčele su sposobne skupljati ono što je kao nektar prisutno u biljkama. One stvarno samo skupljaju nektar, a onda mi ljudi oduzimamo dio kao med od onog što su skupile za košnicu — u cjelini to nije veoma veliki dio. Možemo reći da ono što čovjek oduzima je negdje oko 20% — grubo govoreći.
Ali kao dodatak ovome pčela, pomoću tjelesne strukture i organizacije, može također uzeti polen od biljaka. Prema tome pčela skuplja od biljke nešto čega tamo ima u veoma malim količinama i što je teško nabaviti. Polen je sakupljen od pčela, uz pomoć malih četkica privijenih na njihova tijela, u veoma, veoma malim količinama u kojima je, relativno govoreći, dostupan; ovaj polen je zatim spremljen ili konzumiran u košnici.

Prema tome u pčeli mi ispred sebe imamo biće koje skuplja supstance iznimno delikatno pripremljene od prirode, i čineći to, koristi ih u svom vlastitom domaćinstvu.



Sada ćemo ići korak dalje, na nešto vrlo rijetko primijećeno jer se ne prestaje razmišljati o tome. Pošto transformiraju hranu pomoću vlastitih tjelesnih supstanci u vosak — ovo pčela sama proizvodi — pčele sada rade posebni mali kontejner u koji će položiti jaje ili u koji će smjestiti zalihu hrane. Ova posebna mala posuda je, želio bih reći, zaista veliko čudo, Pojavljuje se kao heksagonalna kada je pogledamo odozgo; gledano sa strane zatvorena je na ovaj način. (Dijagram 1 i Dijagram 2.) Tu mogu biti deponirana jaja, ili može biti spremljena hrana. Svaka posuda leži do slijedeće; iznimno dobro se uklapaju zajedno, tako da ova "površina" sa kojom je jedna ćelija, (jer tako se zove), udružena sa drugom u medeno-saće, je iznimno iskorištena — prostor je dobro iskorišten.



Kada se pojavi pitanje kako može pčela instinktivno izgraditi tako vješto formiranu ćeliju, ljudi obično odgovaraju: “To se radi da bi prostor mogao biti potpuno iskorišten.” To je točno. Ako pokušate zamisliti bilo koji drugi oblik ćelije uvijek bi bilo razmaka, sve je spojeno zajedno tako da je svaki dio površine saća iskorišten.

Ovo je svakako jedan razlog, ali vidite nije jedini. Moramo razmotriti kako je mala larva koja leži unutar nje potpuno izolirana, i ne smijemo ni na koji način vjerovati da bilo što postoji u prirodi što je bez sila. Ovo šesterokutno, šestero površinsko stanište ima određene sile unutar sebe; bila bi potpuno druga stvar kada bi larva zauzimala okruglo mjesto. U prirodi označava nešto sasvim određeno to da leži unutar šest-površinskog malog staništa. Larva prima sile oblika koje kasnije osjeća u svom tijelu pošto je bila u heksagonalno oblikovanoj ćeliji, u svojoj mladosti kada je bila prilično mekana.

Pčela je kasnije sposobna graditi slične ćelije iz istih sila koje je tada apsorbirala. Tu leže snage kroz koje kasnije pčela radi, jer ono što pčela radi izvana leži u njenom okruženju.



To je prva stvar koju moramo primijetiti. Dalje ima druga vrlo iznimna činjenica koja vam je opisana. U gnijezdu postoji raznovrsnost ćelija. Mislim da svaki pčelar može dobro napraviti razliku između ćelija radilica i onih od trutova. To nije teško, zar ne? Još je i lakše razlikovati između ćelija radilica i trutova i onih od matica, jer potonje uopće nemaju takvu formu, one su više vrećaste. Ćelije matica nemaju takav oblik, više su kao neka vrsta vrećice; također ih ima veoma malo u gnijezdu. Dakle moramo reći: Radilice i trutovi (mužjaci) se razvijaju u heksagonalnim ćelijama, ali matica se razvija u "vrećici". Ona uopće ne želi imati heksagonalno okruženje. (Dijagram 3 i Dijagram 4).



Onda moramo razmotriti nešto drugo. Vidite, matica za svoj razvoj, tj. dok ne postane sasvim razvijeni insekt, treba samo šesnaest dana. Tada je ona potpuno zrela. Radilica treba oko dvadeset jedan dan do zrelosti, što je duži period. Netko bi mogao reći da priroda poklanja mnogo više pažnje razvoju radilica nego onom od matice.

Ali uskoro ćemo vidjeti da se radi o sasvim drugom razlogu. Radilica dakle, treba dvadeset i jedan dan, a trut, mužjak — koji će najranije od svih izvršiti svoj zadatak — treba dvadeset i tri do dvadeset i četiri dana. Mužjaci su ubijeni kada izvrše svoj zadatak.

Ovdje imamo sasvim novu situaciju. Različite vrste pčela — matice, radilice i trutovi — sve trebaju različit broj dana za svoj razvoj.

Dakle, razmotrimo ovaj dvadeset i jedan dan koji je potreban radilicama. U ovome ima nešto veoma posebno. Period od dvadeset i jedan dan nije bez značenja za ono što se događa na Zemlji. Dvadeset i jedan dan je jednako periodu vremena za vrijeme kojeg se Sunce, aproksimativno govoreći, jednom okrene oko svoje osi.

Sada razmislite, radilica uzima baš toliki period za svoj razvoj koliki i Sunce uzima da se okrene oko svoje osi. Radilica proživljava jednu revoluciju Sunca, i pošto proživljava jednu kompletnu revoluciju ona ulazi u sve što Sunce može dati.




Ako bi željela ići dalje uvijek bi se susrela s istim sunčevim utjecajem, jer ako sebi nacrtate ovdje radilicu, (Dijagram 5) a ovdje Sunce u trenutku kada je položeno jaje, tada ćemo ovdje imati točku potpuno suprotnu Suncu. Sunce se okrene oko svoje osi za dvadeset i jedan dan; zatim se ponovno vrati i početna točka je opet ovdje. Ako bi se ovo nastavilo, samo takav rad Sunca bi bio tamo kakav je već jednom bio. Tako je radilica kroz to vrijeme kada se potpuno razvila proživjela sve što Sunce može dati. Ako bi radilica nastavila razvoj morala bi napustiti Sunce i ući u zemaljski razvoj; tada više ne bi imala utjecaj Sunca u svom razvoju pošto sve to već ima, i to je okusila potpuno. Sada prelazi u zemaljski razvoj, ali samo kao savršeni insekt, kao zrelo stvorenje. Mogao bih reći — radilica se okupira samo trenutno sa zemaljskim razvojem, i kada je završila sa sunčevim razvojem, ona je potpuno stvorenje Sunca.

Sada pogledajmo trutove. Trut, mogao bih reći, razmatra stvari malo dulje. On ne smatra da je potpuno spreman nakon dvadeset i jednog dana, tako prije negoli je potpuno zreo ulazi u zemaljski razvoj. Trut je prema tome zemaljsko biće, dok je radilica u potpunosti dijete Sunca.

Kako stoje stvari s maticom? Matica čak i ne prolazi kroz cijelu sunčevu revoluciju, već stoji iza i uvijek ostaje stvorenje Sunca. Iz ovo razloga matica je mnogo bliže stanju larve od ostalih; trutovi (mužjaci) su najviše odvojeni od stanja larve. Matica je pomoću toga sposobna leći jaja. Kod pčela jasno se može vidjeti što znači izloženost zemaljskom utjecaju ili sunčevu utjecaju. Kao što znate, to u potpunosti zavisi o tome da li pčela završi ili ne završi svoj sunčev razvoj, tako da postaje matica, radilica ili trut. Matica leže jaja, a to je zato što uvijek ostaje pod utjecajem Sunca i ne uzima ništa od Zemlje tako da ima tu sposobnost. Radilica ide malo dalje i razvija se još slijedećih četiri ili pet dana; ona kuša Sunce u potpunosti. Ali tada, upravo kada njeno tijelo postaje dovoljno čvrsto ona ide dalje, samo na trenutak, kao što sam rekao, u zemljin razvoj. Dakle radilica se ne može vratiti ponovo Suncu, jer je već apsorbirala njegove utjecaje. Stoga radilica ne može leći jaja.

Trutovi su mužjaci; oni mogu oploditi; ova moć oplodnje dolazi od Zemlje; trutovi je sakupe u nekoliko dana za vrijeme kojih nastavljaju rast unutar zemaljske evolucije i prije nego dosegnu zrelost. Tako sada možemo reći: kod pčela jasno je vidljivo da oplodnja (muška plodnost) dolazi od zemaljskih snaga, a ženska sposobnost da razvije jaje dolazi od snaga Sunca. Dakle vidite, lako je zamisliti koliko je značajna duljina vremena kroz koju se stvorenje razvija. Ovo je vrlo značajno jer, prirodno, nešto se događa unutar određenog vremena što se ne bi moglo desiti bilo u kraćem ili dužem vremenu, jer bi se tada dogodile sasvim druge stvari.

Ali nadalje ima još nešto za razmotriti. Vidite, matica se razvija u šesnaest dana. Tada je točka na Suncu nasuprot nje možda tek ovdje; (Dijagram 5) matica ostaje unutar sunčeva razvoja. Preostali dio sunčeva kursa prolaze radilice, ali one također ostaju unutar sunčeva razvoja; one zapravo ne prelaze na zemlju. I tako, vidite, one se osjećaju potpuno srodne s maticom jer pripadaju istom sunčevu utjecaju; cijelo domaćinstvo radilica osjeća se povezano s maticom. One kažu: — “Trutovi su izdajice; oni su pali na Zemlju. Više nam ne pripadaju; podnosimo ih samo jer ih trebamo.”

Za što ih trebaju?

Kao što znate, ponekad se događa da matica nije oplođena; premda leže jaja. Nije neophodno da matica bude oplođena kako bi legla jaja. Ovdje imamo ono što se naziva “djevičansko leglo.” Ovo se događa i sa drugim insektima; znanstveno ime za to je partenogeneza. Ali samo trutovi se mogu izleći iz ovih neoplođenih jaja; ni radilice ni matice. Dakle kada je matica neoplođena, radilice i matice ne izlaze, samo trutovi; ovakva kolonija je prirodno beskorisna.

Vidite, u “djevičanskom leglu ” može dati jedino suprotni spol, isti spol ne. Ovo je veoma zanimljiva činjenica, i važna za cijelo domaćinstvo prirode — naime, da je oplodnja neophodna da bi se ostvario isti spol (ovo vrijedi za niže životinje naravno, ne za više). Sa pčelama je slučaj da se izlegu jedino trutovi ako nije bilo oplodnje.

Ova oplodnja pčela je zaista vrlo posebna stvar; tu nema ničeg kao što je bračni krevet na kojeg se povlači, to sve ima potpuno drugačiji smjer. Događa se otvoreno, pri punom sunčevu svjetlu i, iako to može izgledati čudno na početku, što je moguće više u zraku. Matica leti što je više moguće prema Suncu kojem pripada. i da samo trut koji može nadjačati zemaljske snage — jer su trutovi ujedinjeni sa zemaljskim snagama — samo onaj trut koji može letjeti najviše je sposoban oploditi maticu gore u zraku.

Matica se vraća i leže jaja. Dakle vidite, pčele nemaju svadbeni krevet, one imaju svadbeni let; one moraju stremiti koliko god mogu, prema Suncu. Treba imati, zar nije tako, dobro vrijeme za ovaj svadbeni let koji zaista treba Sunce? Po lošem vremenu ne može se odigrati.

Dakle sve ovo pokazuje koliko blisko matica ostaje povezana sa Suncem. Kada se odigrala oplodnja, tada se radilice izlegnu iz ćelija radilica; prvo se pojavljuje mala larva, što je g. Müller tako dobro opisao, i onda se nakon dvadeset i jednog dana razvije u radilicu. U vrećastim ćelijama razvija se matica.



Sada ako ćemo ići dalje, moram vam reći nešto što možete prirodno primiti s određenom sumnjom, jer to traži egzaktno istraživanje. Ipak, to je stvarno tako. Povezati ću ovu materiju sa slijedećim: — Radilica sada zrela i spremna, zaputi se na svoj let, posjećujući cvijeće i stabla na koja se zakači sa malim kukama na nogama. (Dijagram 6) Skuplja oboje i nektar i polen. Polen je nošen na tijelu pomoću posebne majstorije za deponiranje; nektar siše s jezikom. Dio nektara se koristi za vlastitu hranu, ali veći dio se drži i to, na povratku u gnijezdo, pčele ispljunu. Stvarno, kada jedemo med mi jedemo ispljuvak pčele; to bi nam trebalo biti prilično jasno, ali to je vrlo čist i sladak ispljuvak.



Tako pčela sakuplja sve što treba za hranu, za spremanje, i za daljnju razradu u vosak, itd. Sada se moramo upitati, kako pčela nalazi svoj put do cvijeća? Ona nalazi svoj put do cvijeća sa apsolutnom sigurnošću, ali ovo se ne može objasniti samo promatrajući oči pčele. Radilica (trutovi imaju nešto veće oči), ima samo dva mala oka, jedno na svakoj strani, i tri sasvim mala na čelu (Dijagram 7). Trutovi imaju veće oči. Ali ako studiramo ova dva oka pčele, otkrivamo sa njima vidi veoma malo, a da sa tri mala prednja oka, za početak, uopće ne vidi ništa. To je čudna stvar da pčela ne nalazi cvijeće pogledom, već sa osjetilom koje je sličnije osjetilu mirisa. Ona nalazi svoj put do cvijeća osjetilom koje je između okusa i mirisa, na svom letu ona već, tako reći, kuša polen i nektar. Kuša ih izdaleka, tako da pčela uopće nema potrebu koristiti oči.

Sada načinite sebi jasnu sliku sljedećeg.

Mislite na maticu rođenu u oblasti Sunca, a nije iskusila djelatnost Sunca u potpunosti, ostala je, tako reći, potpuno pod utjecajem Sunca. Cijelo domaćinstvo radilica, pošto je završilo tijek sunčeve revolucije, nije u stvari prešlo u zemaljski razvoj. Ove radilice se osjećaju ujedinjene s maticom, ne zato što su bile pod istim Suncem, već zato što su ostale unutar sunčeva razvoja; to je zašto se osjećaju tako ujedinjene s maticom. U svojem razvoju nisu se odvojili od onog od matice. Trutovi im ne pripadaju; oni su sebe odvojili.

Ali sada se događa slijedeće. Da bi se mogla ostvariti nova matica, mora se poduzeti svadbeni let. Matica ide vani u Sunce. Ostvaruje se nova matica. U tom trenutku događa se veoma iznimna stvar za cijelo domaćinstvo radilica koje se osjeća povezanim s starom maticom. Njihove sićušne oči počinju vidjeti kada je rođena nova kraljica. Ovo one ne mogu podnijeti; ne mogu izdržati da ono što su oni sami, može doći od drugdje. Tri sićušna prednja oka, ova tri veoma mala oka radilice, su izgrađena iznutra; ona su protkana s unutrašnjom krvlju i tako dalje, pčele; nikada nisu bila izložena vanjskom radu Sunca. Ali sada je nova kraljica rođena od Sunca, i donosi sunčevu svjetlost sa vlastitim tijelom u košnicu; sada pčela postaje — želio bih reći — vidovita sa svojim malim očima. One ne mogu izdržati ovo svjetlo na novoj kraljici. Cijelo se njihovo domaćinstvo priprema za rojenje. To je kao strah od nove kraljice, kao da su zaslijepljene. To je kao da mi moramo gledati u samo Sunce.

To je zašto se pčele roje. I sada treba još jednom ponovno utemeljiti koloniju na temelju većine radilica koje još pripadaju košnici — to jest, staroj kraljici. Nova kraljica mora naći nove ljude. Dio populacije košnice je naravno, ostao iza, ali to su one rođene pod drugačijim okolnostima. Razlog zašto se pčele roje leži u činjenici da radilice ne mogu trpjeti novu kraljicu koja donosi novi sunčev utjecaj.

Sada bi mogli pitati, “Zašto su pčele tako osjetljive prema novom sunčevu utjecaju?” To je zaista vrlo čudna stvar. Bez sumnje znate da ponekad nije uopće ugodno sresti pčelu; može vas ubosti. Ako se radi o životinji velikoj kao čovjek u najgorem slučaju će se upaliti koža; svejedno je prilično neugodno. Manje životinje mogu čak i uginuti od uboda pčele. To je zbog činjenice da je žalac zaista cijev u kojoj se neka vrsta klipa miče gore i dolje, koji je povezan s otrovnom vrećicom. Ovaj otrov (veoma neugodan za onog tko ga je osjetio) je međutim, od velike vrijednosti za pčele. Nikako nije ugodno za pčelu da ima dio sa svojim otrovom, i stvarno ga ima samo zato jer ne može podnijeti da se približi bilo koji utjecaj izvana. Pčela želi uvijek ostati unutar sebe, ostati unutar sfere vlastite supstance. Svaki vanjski utjecaj osjeća kao uznemiravanje, kao nešto što treba odagnati svojim otrovom. Ali ovaj otrov ima u isto vrijeme sasvim drugo značenje, jer u sitnim količinama on neprestano prolazi kroz cijelo tijelo pčele; bez njega pčela ne bi uopće postojala.

Pri proučavanju radilice treba razumjeti da ona nije u stanju vidjeti sa svojim malim prednjim očima, i to je zato jer otrov neprestano prožima ove prednje oči. U trenutku kada se pojavi nova kraljica sa svojim novim sunčevim utjecajem, to na ovaj otrov djeluje štetno. On prestaje biti aktivan, i male oči napokon počinju vidjeti, jer je činjenica da pčela živi svoj život u vječnom sumraku zbog otrova.

Ako bi vam u slikovitoj formi opisao što pčela proživljava kada se nova kraljica izvuče iz svoje 'vrećaste' ćelije, morao bih reći: “Pčela stalno živi u sumraku, i nalazi svoj put pomoću osjetila između okusa i mirisa; živi u sumraku koji joj je blizak. Ali kada se pojavi nova kraljica to je potpuno isto kao kada mi ušetamo u sumrak lipanjske večeri, i mali svjetleći crvi sjaje.” Čak i da tako nova kraljica sjaji za roj, jer otrov nije dovoljno jak da drži pčele u njihovom izdvajanju od svijeta. Drži se za sebe čak i kada leti vani, jer je tada sposobna sa svojim otrovom držati se za sebe. Ona treba otrov kada se boji da bi je nešto izvana moglo uznemiriti. Cijela kolonija želi potpuno biti sama za sebe.

Zaista, da bi kraljica mogla ostati u oblasti Sunca ne smije boraviti u uglatoj ćeliji, već unutar okrugle. Tamo ostaje unutar sunčeva utjecaja.


Just imagine and do it...



Podijeli post!

imagine je offline   Reply With Quote
Hvala na korisnom postu!
altea (29-08-15), JANG (31-08-15), ne znam (28-08-15)
Nepročitano 28-08-15, 09:07   #99
pčela na dlanu...
 
imagine's Avatar
 
Datum registracije: Oct 2010
Postovi: 4,661
imagine has a reputation beyond reputeimagine has a reputation beyond reputeimagine has a reputation beyond reputeimagine has a reputation beyond reputeimagine has a reputation beyond reputeimagine has a reputation beyond reputeimagine has a reputation beyond reputeimagine has a reputation beyond reputeimagine has a reputation beyond reputeimagine has a reputation beyond reputeimagine has a reputation beyond reputeimagine has a reputation beyond reputeimagine has a reputation beyond reputeimagine has a reputation beyond reputeimagine has a reputation beyond repute
imagine has a reputation beyond reputeimagine has a reputation beyond reputeimagine has a reputation beyond reputeimagine has a reputation beyond reputeimagine has a reputation beyond reputeimagine has a reputation beyond reputeimagine has a reputation beyond reputeimagine has a reputation beyond reputeimagine has a reputation beyond reputeimagine has a reputation beyond reputeimagine has a reputation beyond reputeimagine has a reputation beyond reputeimagine has a reputation beyond reputeimagine has a reputation beyond reputeimagine has a reputation beyond repute
Zadani

Nastavak II predavanja...


Ali ovdje dolazimo do samog pitanja o umjetnom pčelarstvu. Nemojte misliti da nisam u stanju vidjeti — čak i sa ne-antropozofskog stajališta — da su metode modernog pčelarstva na prvi pogled veoma atraktivne
, jer zasigurno, to čini mnoge stvari mnogo lakšim. No jako držanje zajedno — želio bih reći — jedne generacije pčela, jedne familije pčela, biti će na duge staze smanjeno.
Govoreći danas općenito, ne može se nego hvaliti moderno pčelarstvo; tako dugo dok ćemo vidjeti sve takve mjere opreza o kojima nam je govorio g.Miller, moramo im se diviti na određeni način. Ali moramo čekati i vidjeti kako će stvari stajati za pedeset do osamdeset godina, jer do tada određene sile koje su dosad bile organske u košnici postati će mehanizirane, postat će mehaničke. Nije moguće doći do tog intimnog odnosa između kolonije i kraljice ako je kupljen, do kojeg inače dolazi prirodno kada se kraljica pojavljuje na prirodan način. Jedino, u početku ove stvari nisu promatrane.

Naravno, ni na koji način ne želim da se pokrene kampanja protiv modernog pčelarstva, jer se takve stvari ne mogu raditi u praktičnom životu. Napraviti to bilo bi više kao nešto što ću vam sada reći. Moguće je aproksimativno izračunati vrijeme kada na zemlji više neće biti ugljena. Zemljino snabdijevanje ugljenom je iscrpljivo; jednog dana doći će do kraja. Sada bi bilo moguće ograničiti količinu ugljena koji se uzima iz zemlje, tako da snabdijevanje traje koliko i sama Zemlja. Ne može se reći da bismo trebali to učiniti, jer bismo trebali imati malo vjere u budućnost. Netko kaže “Dobro, mi naravno pljačkamo zemlju za ugljen, to jest pljačkamo ugljen naših nasljednika, ali oni će izumiti nešto drugo tako da više neće trebati ugljen.” Prirodno, netko može kazati isto i za nedostatke modernog pčelarstva!

Ovdje smo dotakli nešto što čini pčelarstvo iznimno zanimljivo za svakog. Jer vidite, u stvarnosti, stvari se u košnici odvijaju na potpuno isti način kao u ljudskoj glavi, sa samo malom razlikom. U našoj glavi, na primjer, supstance ne rastu do takvih dimenzija. U ljudskoj glavi mi imamo živce, krvne sudove, i odvojeno smještene okrugle ćelije koje uvijek nalazimo. Imamo ove tri vrste ćelija u ljudskoj glavi. Nervi se sastoje od odvojenih ćelija koje jedino ne rastu do samostalnih bića pošto ih je priroda sa svih strana zatvorila; u stvarnosti, međutim, ovi nervi bi voljeli postati male životinje. Ako bi se nervne ćelije ljudske glave mogli razvijati u svim smjerovima, pod istim uvjetima kao one u košnici, tada bi nervne ćelije postali trutovi. Krvne ćelije koje teku venama postale bi radilice; a pojedine slobodne ćelije koje su, iznad svega, u sredini glave i prolaze najkraći razvoj, mogu se usporediti s maticama.



Dakle u ljudskoj glavi imam iste tri sile ( Dijagram 8 ) kao i u košnici.

Sada radilice donose kući ono što sakupe od biljaka, i prerađuju to u vlastitim tijelima u vosak, od kojeg zatim grade predivne strukture saća. Krvne ćelije u ljudskoj glavi međutim, rade istu stvar. Iz glave one prolaze u cijelo tijelo. Kada gledate na primjer, kost, na dio kosti, svugdje nalazite heksagonalne ćelije. Krv koja cirkulira kroz cijelo tijelo prenosi isti rad kao i onaj kojeg u košnici rade pčele. Slično je i sa ćelijama naših mišića koje, još jednom, odgovaraju voštanim ćelijama pčela, ali pošto su mekše, brže se rastvaraju, tako je to manje primjetno. Proučavanje kostiju dobro to pokazuje. Dakle, krv ima iste snage kao što su one od radilica.

Može se čak pratit njihov razvoj kroz tijek vremena. Ćelije koje ćete prve naći razvijene u ljudskom embriju, i koje zatim ostaju nepromijenjene, su one koje već postoje na ranom stupnju života embrija. Ostale, krvne ćelije, pojavljuju se nešto kasnije, i konačno se razvijaju nervne ćelije — baš kao u košnici. Jedino što čovjek gradi tijelo koje očito pripada njemu; pčela također gradi tijelo, ali za radilice, to tijelo je košnica — ćelije. Ova gradnja saća odgovara onom što se događa unutar naših tijela, — naime, da krvne ćelije u stvarnosti rade ovo iz vrste voska — ali to nije lako dokazati.

Mi sami smo građeni od vrste voska, baš kao što saće formira veličanstvenu strukturu koju nalazimo u košnici.

Dakle to je onako kako je. Čovjek ima glavu, a ova glava radi na svom divnom tijelu koje je ustvari "košnica" i sadrži u svojoj vezi između bjelančevinastih ćelija (koje ostaju okrugle) i krvi, istu vezu koja postoji u košnici između kraljice i radilica. Naši nervi se stalno uništavaju; mi stalno koristimo naš nervni sustav. Mi naše nerve ne ubijamo odmah — kao što pčele ubijaju trutove — jer bi u tom slučaju trebali svaku godinu umrijeti, ali, i pored toga, naši nervi svaku godinu slabe, i kroz ovo postepeno slabljenje nerva, čovjek stvarno umire. Tada mi više ne možemo osjećati naše tijelo ispravno; čovjek u stvari uvijek umire od istrošenosti svojih nerva.

Kada pogledate glavu — koja predstavlja gnijezdo — vidjeti ćete da je tu sve dobro zaštićeno. Ako se ozlijedi glava, to je ozbiljna stvar; glava to ne može podnijeti. Jednako, ono što se događa kroz prisutnost nove kraljice — koja je tamo zbog svadbenog leta — to je nešto što pčele ne mogu podnijeti; radije odlaze nego ostaju s njom.

To je zašto je pčelarstvo uvijek bilo gledano kao da ima najdublje značenje. Čovjek oduzima pčelama — možda 20% njihova meda — i može se opravdano reći da je ovaj med iznimno vrijedan za čovjeka, jer sa uobičajenom prehranom dobiva se vrlo malo meda pošto je med distribuiran u veoma malim količinama u biljnom svijetu. Na ovaj način dobivamo samo sićušne količine meda u naša tijela.

Mi također imamo“pčele” unutar nas, naime, našu krv, koja prenosi med u različite dijelove našeg tijela. Med je ono što pčele trebaju za proizvodnju voska, iz kojeg zatim radi "tijelo" kolonije.

Kako starimo, med ima iznimno pogodan efekt za nas. Kod djece, mlijeko ima sličan efekt; med nam pomaže da izgradimo naša tijela i strogo je preporučljiv ljudima koji stare. To je izvanredno zdrava hrana; samo ga se ne smije jesti previše! Ako ga se jede previše, koristeći ga ne samo kao dodatak, mogu oblikotvorne snage postati previše aktivne. Oblik tada može postati previše rigidan, i mogu se razviti svakakve bolesti. Zdrav čovjek osjeća koliko meda bi trebao uzeti. Med je posebno dobar za starije ljude pošto tijelu daje pravu čvrstinu.

Također treba napraviti plan za davanje prave količine meda djeci koja pate od rahitisa kada su devet do deset mjeseci stara, i nastaviti s ovom dijetom medom sve do dobi od tri ili četiri godine. Rahitis tada ne bi trebao biti toliko izražen, jer ovo je bolest da je tijelo premekano, i lomljivo. Naravno, u prvim tjednima djeci treba samo davati mlijeko; med u toj dobi nema efekta. Med sadrži snage koje čovjekovom tijelu daju čvrstoću. Ove stvari bi trebalo razumjeti.


Moguće je i slijedeće. U prirodi sve je predivno međusobno povezano. U prirodi oni zakoni u koje čovjek ne može prodrijeti svojom uobičajenom inteligencijom su i najvažniji. Ovi zakoni rade — zar ne rade? — uvijek sa savršenom slobodom. Ovo je primjenjivo na primjer, sa odnosom spolova na Zemlji. To nije uvijek isto, odnos muškaraca i žena nije uvijek, već samo više ili manje jednak jedan drugom; on je aproksimativno jednak na cijeloj Zemlji. To je donijela mudrost prirode. Ako bi ikada do toga došlo — vjerujem da sam vam ovo već rekao — da bi čovjek bio konačno sposoban odrediti ovu stvar proizvoljno, tada bi sve palo u konfuziju. Ako bi u bilo kojoj zemlji populacija bila desetkovana ratovima poslije bi postala brojnija. U prirodi, svaka potreba doziva rad suprotnih sila.

Sada, dok pčele traže nektar od biljaka, one prirodno uzimaju ovo od biljaka koje također imaju i drugu uporabu — koje nam daju voće i tako dalje. Ali iznimna stvar je to da te voćke uspijevaju mnogo bolje na mjestima gdje se drže pčele, nego na mjestima gdje nema pčela.

Kada pčele uzmu nektar od biljaka priroda ne ostaje besposlena, već proizvodi više plodonosnih biljaka. Tako čovjek nema dobit samo od meda koji rade pčele, već prima više i od biljaka koje pčele posjećuju. Ovo je zakon velike važnosti, i koji možemo dobro razumjeti.

Promatrajući stvari na ovaj način, može se reći — u cijeloj međusobnoj povezanosti kolonije pčela — tog organizma — priroda otkriva nešto za nas veoma divno. Pčele su subjekt sila prirode koje su zaista divne i od velikog značaja. Ne može se nego osjećati stid mumljajući među ovim silama prirode. Danas postaje sve više i više očito da kada se čovjek neumjesno upliće u ove sile on ne čini stvari boljima, već lošijima. On ih ne čini lošijima iznenada, jer je zaista tako da to priroda svugdje ometa, premda pored svega toga ometanja priroda radi najbolje što može. Određena ometanja čovjek može ukloniti, i njihovo uklanjanje može za prirodu olakšati stvari. Na primjer, izgleda da on u stvari pomaže prirodi kada koristi košnice koje su zgodno složene, umjesto korištenja starih slamnatih.

Ipak, dobro je biti svjestan činjenice da radeći mehanički mi uništavamo ono što je priroda razradila na tako divan način. Vidite pčelarstvo se u svim vremenima visoko cijenilo; posebno u starijim vremenima, pčele se držalo za svete životinje. Zašto? Tako je smatrano jer u njihovoj cjelokupnoj aktivnosti, otkrivaju se procesi koji se odvijaju i u samom čovjeku. Ako u ruku uzmete komad pčelinjeg voska vi u stvari držite nešto između krvi, mišića i kosti, što u čovjekovoj unutarnjoj organizaciji prolazi kroz stanje kada je vosak. Vosak međutim ne postaje čvrst, već ostaje fluidan dok se ne transformira u krv, ili mišiće, ili u stanice kosti. U vosku mi ispred sebe imamo ono što nosimo u sebi kao sile, ne kao supstancu.

Kada je čovjek u starijim vremenima napravio svijeće od pčelinjeg voska i upalio ih, znao je da se odigrava divan i sveti čin: “Ovaj vosak koji sada palimo uzeli smo iz košnice; tamo je očvrsnuo. Kada je plamen topi i on isparava, tada vosak prelazi u iste uvjete kakvi su u našim vlastitim tijelima.”

U topljenju voska svijeće čovjek je jednom shvaćao nešto što se uzdiže na nebesa, nešto što je također unutar njegovog vlastitog tijela. To je u njima budilo molitveno raspoloženje, a ovo raspoloženje ih je na svoja način vodilo da gledaju na pčelu kao posebno sveto stvorenje, jer ona priprema nešto što čovjek stalno treba raditi u sebi. Iz tog razloga, što idemo više natrag više nalazimo kako čovjek pristupa pčelama s poštovanjem. Naravno, to je kada su još bile u divljem stanju; tako ih je čovjek našao, i gledali su na ove stvari kao otkrivenje. Poslije su pčele doveli u svoja domaćinstva.

Sasvim divna zagonetka leži skrivena u svemu što se događa oko pčela, i ozbiljnim proučavanjem njih može se naučiti što se događa između glave i tijela u čovjeku.


Just imagine and do it...



Podijeli post!

imagine je offline   Reply With Quote
Hvala na korisnom postu!
altea (29-08-15), JANG (31-08-15)
Odgovor

Opcije Teme
Način Prikaza

Pravila Pisanja Postova
Vi ne možete otvoriti novu temu
Vi ne možete odgovarati na postove
Vi ne možete pridružiti datoteku
Vi ne možete editirati Vaše postove

BB kod je On
Smajlići su On
[IMG] kod je On
HTML kod je Off
Trackbacks are On
Pingbacks are On
Refbacks are On



Vremenska Zona je GMT +1. Trenutno je 09:18 sati.





Iz ponude izdvajamo:









Powered by vBulletin® Version 3.8.1
Copyright ©2000 - 2021, Jelsoft Enterprises Ltd.
Search Engine Optimization by vBSEO 3.3.0