BRENDEN FOSTER, 11-godišnji dječak kojemu je leukemija dijagnosticirana u dobi od devet godina, posljednje je dvije godine doslovce živio po bolnicama. Iako je posljednjih dana svojeg života sve više slabio, Brenden je poslao svima nama važnu poruku i pružio prekrasan primjer ljubavi. "Vraćao sam se iz bolnice s jednog od pregleda i vidio sam mnoštvo beskućnika pa sam pomislio da bih im možda mogao donijeti nešto. Beskućnici su vjerojatno jako gladni, što ih čini mojim prijateljima i želim im pomoći", rekao je Brenden nekoliko dana prije svoje smrti.
Njegova je posljednja želja da nahrani beskućnike inspirirala tisuće ljudi diljem svijeta da pomognu onima u nevolji i neimaštini.
Potakla je ljude od Saudijske Arabije do Sjeverne Karoline da prikupljaju hranu i Brendenu u čast dijele je siromašnima. U Los Angelesu su organizirali pokretnu dostavu hrane siromašnima, djeca školske dobi u Ohio-u su sakupljala limenke kako bi kupili hranu koju će dijeliti beskućnicima, okupljali su se u njegovo ime i pomagali svojim manje sretnim sugrađanima i u Floridi.
Novinarka koja je radila reportažu o Brendenu, kada joj je rekao jednostavno: "Trebao bih otići kroz tjedan ili dva", za dan kada je upoznala Brendena kaže da je dan u kom je upoznala jednu staru dušu u tijelu 11-godišnjeg dječaka. "Koje su najbolje stvari u životu?" , pitala ga je. "Jednostavno , živjeti!" Nije joj bilo jasno kako se dijete sa toliko hrabrosti može suočavati sa smrću. "Događa se." "To je prirodno. Super sam se zabavljao i dok ne dođe taj čas da je došlo moje vrijeme, nastavit ću se dobro zabavljati."
Imao je i još jednu želju a to je spasiti pčele, razasipanjem sjemena divljeg cvijeća.
"Živite život u svoj njegovoj punini."
"Živite svoje snove, ne dozvolite da vas išta spriječi u tome."
Svaki trenutak proveden u prirodi ,u zadnje vrijeme kada svojim pčelicama sipam vodu u pojilice koje se taman preklopi sa vremenom zalaska Sunca, sjedim u travi među umornim cvjetićima i životinjicama koji su puno toga uradili toga dana te se spremaju na zasluženi počinak osjećam se fenomenalno sjedinjena sa našom Majkom Prirodom.
Ipak, ispraćajući Sunce u sebi uvijek kažem : "Laku noć Sunce žarko,vidimo se sutra.Pozdravi i obasjaj ljubavlju svu prirodu koju sada ideš obasjati Životom!"
Nerijetko svom mužu, vraćajući se kući kažem :" O,kada će već doći dan da dječica narastu a nas dvoje ostanemo,zapalimo vatru vani na ognjištu te u tišini kao pozadini cvrkuta cvrčaka i svijetlu krijesnica zaspimo..."
"Još malo ljubavi..."odgovara mi čovjek bez kojeg ne mogu zamisliti svoj život.
Zaista je divan osjećaj stvarati ,uporno se trudeći da dođemo do cilja.
Sam čin stvaranja nečega što možeš okom pogledati te reći :"Dođi prijatelju vidi što sam napravio! ",nikada ne treba uzdizati od čina stvaranja nečega u svijetu bez dimenzija ,kao na primjer "Dođi prijatelju,vatra u mom domu krasno pucketa imam predivnu priču za ispričati ti!".
Ali kada se ta dva čina stvaranja objedine u jedan,te prijatelji sjednu pored vatre,zajedno rade i pričaju mirno i polako, pažljivo slušajući jedno drugoga,uvažavajući jedno drugoga,vjerujući jedan drugome,tada i materijalna dimenzija rada njihovih ruku dolazi do svog vrhunca,ne može ništa nastati bolje od toga.
Biti pčelar za mene je uzvišena "dijagnoza" uz koju nepobitno ide prijateljstvo s prirodom i velika zahvalnost Stvoritelju...
U zadnje vrijeme veoma sam uznemirena i zabrinuta za budućnost novih naraštaja a osjećam potrebu da još više učinim od onoga što činim.Smišljam što i kako dalje.
U jedno sam sigurna:
Pozivam na ispravno kanaliziranje vaših mišljenja i prijedloga!
Oni koji mogu i žele, trebaju,jer"zajedno smo u svemu jači" .
Moraju biti zadovoljena četiri slijedeća uvijeta:
SLOŽNOST-bez obzira na naše različitosti moramo složno djelovati tj.dogovoriti se što bi mogli pokušati
UPORNOST-ne kloniti duhom ,tj. odmah reći "ma ništa od toga,sve je već pokušano"
DJELOVANJE-pisanje na teme o važnosti pčelarenja za sve ljude ,za Lijepu Našu,cijeli svijet...,promicati važnost ekologije te reći ljudima gdije god se to može reći ili napisati koliko je to od krucijalne važnosti,naravno podrazumjeva se i dobra vibra popraćena kroz šaljiva iskustva ,ali ponajprije ozbiljna tema za pisanje i promicanje-"Pčelarenje kojim hranimo svoju djecu!" kao i sijaset drugih tema...
VJEROVANJE-ako ne vjerujemo,onda dajmo prostora onima koji vjeruju,nemojmo im odmagati ako im ne želimo pomagati!
Nadam se da ćete se složiti ,to sam isto jednom zgodom napisala,da
biti dobar pčelar nije samo osoba koja gleda na kvantitet,nego na bezbroj pozitivnosti koje pčelarstvo donosi cijeloj planeti,tako da je to ekvivalentno različitim pristupima za koje je jedino važno da su ispravni!
.......................................................................................... Kako sami stvaramo svoju okolinu, prirodno težimo da nam ona pomogne u ostvarenju želja.
Tehnika za ostvarenje pomoći iz okoline leži u našem stavu davanja.
Ako želimo primiti najveću pomoć u svakom trenutku, moramo imati stav davanja.
Zakon je prirode da ako želite primiti morate dati.Ako ste iskreni u davanju, vratit će vam se mnogostruko.
Na netu postoji pregršt slika i zanimljivih tekstova.
"Imaging honey bee brain anatomy with X-ray micro-computed tomography"
'Što više ispitujemo ta bića koja imaju mozak veličine sjemenke sezama to smo začuđeniji. One doista imaju mnogo sposobnosti koje imamo i mi, takozvana viša, ljudska bića'.
KOMPJUTER I PČELE
Današnji najbrži konpjuter računa 16 milijardi operacije u sekundi. Pčelin mozak računa 600 puta brže nego najbrži kompjuter. Pčelin mozak je jako ekonomičan. On troši manje od 10 mikrowat energije. Jedna sijalica od 100W potroši energije kao 10 miliona pčelinjih mozgova, a o veličini kompjutera i pčelinjeg mozga ne treba ni govoriti. Pčela je na sve moguće načine bolja od kompjutera. Pčela vidi boje, osjeti miris, može da ide, leti i drži ravnotežu. Može da leti na velike daljine, da nađe izvor nektara. Da dođe kući i objasni gdje je izvor nektara. Kompjuteri su za njih još u kamenom dobu. Pčele su veliki kemičari. One mogu da proizvode i dodaju više vrsta enzima u medu. Mogu da proizvode vosak i hrane leglo sa specijalnom hranom. Mogu da se boru za svoju egzistenciju. Prognoziraju vremensku prognozu mnogo bolje nego veliki kompjuteri. Tempiraju klimatsku kontrolu u jednom sistemu koji kompjuteri ne mogu. Pčele mogu i da čiste. Ovo sve može jedna pčela, čak i više bez ičije pomoći i komande. Jedan kompjuter treba komandu (neki put i više njih) da bih nešto radio. Ne može samostalno da radi ko pčela. Super kompjuter treba jednu ekipu, specijalista, inžinjera, tehničara, i programera, i za sve njih treba i učitelj.
Razlika izmedu pcele i kopjutera????
Živčani sustav sastoji se od međusobno vezanih živčanih čvorova - ganglija. 2 para nalaze se u glavi, 2 u prsima i 5 u zatku. "mozak" pčele je prvi par ganglija glave. Iz njega izlaze oči i mirisni režnjevi.
Pčele radilice.
To su spolno nerazvijene ženke. Najbrojniji su članovi zajednice pa ih ima oko 50000 do 80000 u doba njezine najjače razvijenosti. Radilice obavljaju sve poslove, a podjela je provedena prema dobi pčela. Mlade pčele (stare 3 sedmice) obavljaju radove u košnici pa se nazivaju kućne pčele. Starije pčele, kojih je manje, vrše poslove izvan košnice (letačice, sabiračice). Budući da ih je manje, za vrijeme velike nektarne paše njihov se broj povećava na teret kućnih pčela. Radilice u prosjeku živi oko 35 dana, a u nekim slučajevima i do 42 što zavisi o jačini njihova rada.
Kućne pčele. Mlade radilice su vrlo dlakave i zbog toga svjetlije boje. Slabe su, spore i ne mogu letjeti. Tijekom boravka u košnici mijenjaju poslove:
1. Čišćenje stanica - obavljaju ga pčele čistačice u dobi od 3 do 5 dana, a jedan dio njih sjedi na leglu i grije ga
2. Pčele hraniteljice u dobi od 5 do 12 dana hrane ličinke. Starije se hrane peludom i medom, a mlade ličinke mliječi. Tom razdoblju pripadaju i pčele pratilice. One okružuju maticu i neprestano joj dodaju mliječ.
3. Od 12 do 18 dana razvijaju im se voskovne žlijezde. Tada radilice izlučuju vosak i grade saće.
4. Od 18 do 21 dana života stražare na ulazu u košnicu i brane ju od neprijatelja (najčešće drugi kukci). Propuštaju pčele iz drugih zajednica kada se vraćaju s paše pune hrane i zabunom ulaze u tuđu košnicu. Na pčele koje žele krasti med oštro navaljuju. To se događa kada ponestane paše (kraj ljeta).
Nakon svih tih razdoblja provedenih u košnici radilice sve češće izlaze. U početku su to kratki orijentacijski letovi kako bi se što bolje upoznale s okolinom. Nakon toga prelaze u pčele sabiračice.
Pčela sabiračica. Poslije prvih 20 dana provedenih u košnici, pčele izlijeću na rad izvan nje, a za jake nektarne paše radilice izlijeću i u mlađoj dobi. Glavni rad sastoji se od sakupljanja nektara, peluda i vode, a najjači je za vrijeme bujnog procvata prirode. Pčela pokazuje stalnost u radu (ako je počela skupljati nektar s jedne vrste cvijeta, oblijetat će cvjetove samo te vrste sve dok oni izlučuju nektar). Za loših vremenskih prilika ili u bespašno doba, sabiračice ne izlijeću ili izlijeću u malom broju. Za to vrijeme dok su u košnici, ne rade ništa već besposleno sjede. Pčele sišu nektar rilcem i prenose ga u košnicu u mednom mjehuru. Zbog sakupljanja nektara, svaka pčela izlijeće prosječno 10 puta na dan, a svaki let traje oko pola sata. Kada skuplja pelud, pčela ga navlaži ili medom iz mednog mjehura ili nektarom iz biljaka. Posebnim radom svojih nogu, sakupljeni pelud sprema u košaricu s vanjske strane goljenice zadnjeg para nogu te ga tako unosi u košnicu. Sabiračica peluda izvan košnice boravi kraće nego sabiračice nektara. U jednom tovaru obično se nalazi samo jedna vrsta peluda. Za punjenje jedne stanice saća treba oko 18 tovara peluda. Pčela unosi vodu u mednom mjehuru, a unosi i propolis. Propolis pčela skida čeljustima, a pomoću četkica stopala prve i druge noge otprema do zadnjeg para nogu gdje ga utisne u košarice. Skuplja se za toplijih dana, poslije glavne paše. Za snalaženje u prirodi pčela se služi bojom po kojoj pronalazi cvjetove i svojom košnicom te je zbog toga poželjno bojati prednje strane košnice. Pri sakupljanju nektara i peluda važnu ulogu ima miris cvijeta, a za pronalaženje košnice služi joj miris zajednice kojim pčele označavaju svoju košnicu.Pčele dobro zapamte mjesto košnice, a pri tom se ravnaju po raznim objektima u okolini. Zato se košnice u aktivnom razdoblju (kada sakupljaju nektar) ne smiju micati na kratku udaljenost. Ako nema objekata po kojima se orijentiraju, košnicu pronalaze tako da zapamte udaljenst od izvora hrane, a smjer leta određuju po sunčevim zrakama. Kada je nebo prekriveno oblacima, orijentiraju se i po ultraljubičastim zrakama koje prodiru kroz njih. Za pronalaženje izvora hrane služi im i pamćenje vremena (ako se paša odvija redovito u određeno doba dana, pčele će baš u to doba dolaziti na to mjesto). Sabiračice šalju izviđačicu da ih obavijesti o stanju paše. Kad se izviđačica vrati s dobre paše, pred ostalim sabiračicama vrši kretnje, tj. ples. Oko nje se guraju sabiračice te ju dotiču svojim ticalima kako bi otkrile miris cvijeća s kojeg dolazi. To im pomaže da u prirodi lakše nađu vrstu cvijeta. Izviđačica plesom označuje udaljenost i smjer pronađenog izvora hrane. Ako je izvor na udaljenosti manjoj ili oko 10 m, izvodi ples u obliku kruga. Ako je izvor hrane dalje od 100 m, izvodi ples u obliku spljoštene osmice. Što je udaljenost veća, broj okretaja je manji, a ples polaganiji i duži. Izviđačica brzinom obavljenih okretaja određuje udaljenost izvora hrane od košnice. Smjer izvora hrane prikazuje smjerom središnje crte. Prelazi li crtu odozgo prema dolje, izvor hrane je u suprotnom pravcu od sunca, a ako prelazi crtu odozdo prema gore, izvor hrane je u smjeru sunca. Ako je crta pri izvođenju plesa na lijevo ili nadesno od okomite, izvor hrane je pod naznačenim kutom lijevo ili desno od smjera prema suncu.
1 ples u obliku kruga; 2 ples u obliku osmice
Tekst sam skinula sa linka na kojemu se nalazi puno više.To je
Moj ujak drži pčele, par košnica...kad im nešto fali ili nije u redu, uvijek mu jedna pčelica doleti do njega i kruži oko njega i slično...
Baš smo prošli tjedan doručkovali u avliji, i samo vidiš dođe jedna do njega, malo kruži oko glave i sleti mu na rame i opet malo kruži i tako...kasnije smo išli pogledat i falilo u jednoj košnici dohrane...
Nego, zanima me da li je istina ili dezinformacija to, da se pčelama daje šećer s vodom (napravi se kao sirup) kao prihrana jer kada im se ostavi med, on brzo kristalizira pa ga one teško jedu i probavljaju ?
Palo mi je na pamet napravit sirup s medom umjesto šećerom, jer sigurno nije isto davati im mrtvi šećer u osnosu na med sa toliko vrijednih sastojaka jeli...
I da li netko zna više o onim "starim" (ne LR i DB) košnicama onim klasičnim, ne znam točan naziv...Kako se u njima drže pčele i koja je razlika i to...mislim da se zovu pletare...
Linearni Način Prikaza
