Tabela klijanja žitarica i klice općenito

[odel]

jedno pitanjce:jedu li se samo klice ili i sjemenka iz koje su izašle?
pšenica mi je isklijala pa da budem sigurna



u vezi alfa-alfa klica:ovdje sam pročitala da su neopravdano prozvane zdravom hranom http://istineilaziohrani.blogspot.co...plodova-i.html

[LIK]

Originally Posted by odel

jedno pitanjce:jedu li se samo klice ili i sjemenka iz koje su izašle?
pšenica mi je isklijala pa da budem sigurna



u vezi alfa-alfa klica:ovdje sam pročitala da su neopravdano prozvane zdravom hranom http://istineilaziohrani.blogspot.co...plodova-i.html

Ova teta s bloga je nutricionist.
Ona je uz to i protiv gotovo svih 'zelenih' napitaka tj. zelenog lisnatog povrća, a i ne hrani se sama sirovo.
Evo i tog teksta:

http://istineilaziohrani.blogspot.co...od-i-lchf.html

Baš se čudim kako je Boutenko još živa

Iako volio bi isto da ovo prokomentiraju oni koji su duže na sirovoj hrani.

Evo i alternativnog pogleda na to:

http://greensmoothiesblog.com/oxalic-acid-and-green-smoothies/

[deltaforce]

I mene zanima više o klicama, savjeti na koje sam naletio kao da su svi pisani za nekoga tko već ima pojma o tome što i kako. Netko je gore postavio pitanje jede li se i sjemenka ili samo izdanak, dalje, vidio sam u tablici klijanja da se i leća može konzumirati kad proklija. Zanima me je li to ona leća koja se kupi u trgovini koja se inače kuha? Pšenicu nisam nikad vidio za kupiti u običnim trgovinama...

[odel]

Stavila sam klice na sunce da prikupe klorofil pa su prikupile-sjenice
ostavljam im ovu turu,namoćit ću si drugu

[odel]

Originally Posted by deltaforce

I mene zanima više o klicama, savjeti na koje sam naletio kao da su svi pisani za nekoga tko već ima pojma o tome što i kako. Netko je gore postavio pitanje jede li se i sjemenka ili samo izdanak, dalje, vidio sam u tablici klijanja da se i leća može konzumirati kad proklija. Zanima me je li to ona leća koja se kupi u trgovini koja se inače kuha? Pšenicu nisam nikad vidio za kupiti u običnim trgovinama...

ja sam se odlučila za žitarice iz bio marketa.Što je sigurno-sigurno je!
Nema salmonele

[alison]

http://sirovahrana.hr/clanak/super-klice-196

KLICE – Hrana za održavanje vitalnosti i poboljšanje zdravlja jedu se zajedno sa sjemenkom iz koje su iznikle

Klice iz dana u dan postaju sve popularnije diljem svijeta zbog svojih hranjivih vrijednosti, ljekovitih svojstava i jednostavnosti prirpeme. Nutricionisti ih nazivaju vitaminsko-mineralnim bombama jer se količine minerala i vitamina klijanjem uvečavaju za 4-10 puta u odnosu na sjemenke prije početka klijanja. Osim toga, sadrže enzime i nukleinske kiseline koji pokreću izmjenu tvari, regeneriraju stanice i jačaju imuni sustav. Lako su probavljive, pa je iskoristivost vitamina koje sadrže daleko veća nego kod vitaminskih pripravaka dobivenih sintetskim putem. Iako većini ljudi na spomen klica na pamet odmah padaju egzotična kineska i japanska jela, klice možete upotrebljavati u raznim jelima koja svakodnevno pripremate kod kuće.

VRSTE KLICE I NJIHOVO DJELOVANJE

Alfalfa klice
- multivitaminske bombe- sadrže bjelančevine, folnu kiselinu, karoten, vlakna i klorofil, te niz vitamina i minerala
- preporučuju se djeci i odraslima zbog lake probavljivosti i širokog spektra djelovanja
- sprečavaju nastajanje osteoporoze, karcinoma i srčanih tegoba, te simptome menopauze

Klice azuki graha
- sadrže bjelančevine, željezo, kalcij, vitamine B3 i C
- dobre su za živčani sustav, u stresnim situacijama te sprečavaju osteoporozu

Klice badema
- sadrže kvalitetne nezasičene masne kiseline, te vitamin E
- povećavaju vitalnost organizma

Klice brokule
- sadrže sulfurafan i druge antioksidanse, niz vitamina i minerala
- potpomažu liječenje nekih vrsta karcinoma te drugih bolesti

Klice bundevinih sjemenki
- sadrže visok postotak nezasičenih masnih kiselina, bjelančevine, cink, kalcij, fosfor, vitamine B skupine i vitamin C
- jačaju imunološki sustav te pomažu pri oboljenju prostate

Klice graha (domaćeg)
- obiluju bjelančevinama, balstnim tvarima
- potiču probavu i eliminaciju suvišne tekućine

Klice graška
- sadrže bjelančevine, balastne tvari
- podržavaju stabilnu razinu šećera u krvi

Klice leće
- sadrže bjelančevine, cink, fosfor, mangan, natrij, selen, željezo, vitamine A, B, C i E
- djeluju kao diuretik, jačaju srce i imunološki sustav

Klice kresa
- sadrže vitamine C i A
- sprečavaju infekcije, djeluju diuretično, reguliraju hormone i vezivno tkivo, potiču probavu i poboljšavaju tek

Klice mungo graha
- sadrže bjelančevine, folnu kiselinu, kalij, željezo, B vitamine
- čiste organizam od toksina, djeluju diuretčno, jačaju krv i funkciju jetre

Klice pšenice
- sadrže bjelančevine, kalij, natrij, magnezij, vitamin E i vitamine B skupine
- potiču metabolizam, otklanjaju stres, preporučuju se u prehrani djece i starijih osoba

Klice kvinoe
- sadrže bjelančevine, željezo, kalij, magnezij, cink, bakar, mangan, folnu kiselinu, vitamine B i E
- jačaju organizam

Klice raži
- sadrže kalij, fosfor, željezo, fluor, vitamine B skupine
- jačaju organizam i štite zube

Klice rotkvice
- sadrže kalcij, željezo, fosfor, vitamine B i C
- potiču cirkulaciju, imaju protuupalno djelovanje

Klice sezama
- sadrže nezasičene masne kiseline, lecitin, kalcij, fosfor, magnezij i elemente u tragovima, a od vitamina A, B i E
- djeluju kod stresa i pomanjkanja hranjivih tvari

Klice soje
- sadže bjelančevine, lecitin, željezo, kalcij, kalij, B vitamine i visoko vrijedne masne kiseline
- ublažavaju srčane tegobe, probavne smetnje, održavaju stabilnu razinu šećera u krvi, te ublažavaju smetnje u menopauzi

Klice slanutka
- sadrže bjelančevine, ugljikohidrate, željezo i elemente u tragovima te vitamine A, B i balastne tvari
- jačaju funkciju gušterače, želuca i srca

Klice suncokretovih sjemenki
- sadrže kalcij, magnezij, kalij, fosfor, minerale u tragovima, vitamin B1, B2 i E, te visok postotak nezasičenih masnih kiselina

Klice zobi
- sadrže bjelančevine, masnoće, vitamine B1, B2, i B6, kalcij, magnezij, fosfor, kalij
- jačaju organizam, koriste se u liječenju neplodnosti kod životinja




Sve sirovo ide jedno s drugim, samo paziti da se ne pretjera u kolicini razlicitih vrsta voca ili povrca. I ako se pretjera, organizam se s time ne mora boriti niti patiti kao s kuhanom lose kombiniranom hranom. Sve sirovo se dosta brzo probavlja u odnosu na kuhano i u najgorem slucaju ako se pretjera sa previse vrsta namirnica, najgore sto se moze dogoditi je da se hrana ne iskoristi maksimalno u samoj probavi. Kod mene klice idu u kase s vocem i orasima, čak i sa salatom. Zelenje je jako korisno (zblendano), a po snazi i kolicini hranjivih tvari je poput klica. Ajd dobro, klice su ipak malo jace, ali recimo tu su negdje. Ima ona tablica kod V.Boutenko u Zeleno za zdravlje gdje usporedjuje kolicinu elemenata u zelenju s nekim ostalim namirnicama. Mislim da zelenje caruje u ZKsoku i da mu ne treba jos nesto tako jako i bogato. Klice su najjace u mojoj kaši s vocem i orasima ili u salati koju jedem isti dan polije ZKsoka. Mozda tu "jaku" (klice i zelenje) hranu jesti u sto jednostavnijim kobinacijama. Mislim da je najbolje sto jednostavnije, a kod onih kompliciranijih kombinacija vjerujem da se vecina upropasti, odnosno ne uspije probaviti.

[deltaforce]

Originally Posted by alison

KLICE – Hrana za održavanje vitalnosti i poboljšanje zdravlja jedu se zajedno sa sjemenkom iz koje su iznikle

Klice iz dana u dan postaju sve popularnije diljem svijeta zbog svojih hranjivih vrijednosti, ljekovitih svojstava i jednostavnosti prirpeme. Nutricionisti ih nazivaju vitaminsko-mineralnim bombama jer se količine minerala i vitamina klijanjem uvečavaju za 4-10 puta u odnosu na sjemenke prije početka klijanja. Osim toga, sadrže enzime i nukleinske kiseline koji pokreću izmjenu tvari, regeneriraju stanice i jačaju imuni sustav. Lako su probavljive, pa je iskoristivost vitamina koje sadrže daleko veća nego kod vitaminskih pripravaka dobivenih sintetskim putem. Iako većini ljudi na spomen klica na pamet odmah padaju egzotična kineska i japanska jela, klice možete upotrebljavati u raznim jelima koja svakodnevno pripremate kod kuće.

VRSTE KLICE I NJIHOVO DJELOVANJE

Alfalfa klice
- multivitaminske bombe- sadrže bjelančevine, folnu kiselinu, karoten, vlakna i klorofil, te niz vitamina i minerala
- preporučuju se djeci i odraslima zbog lake probavljivosti i širokog spektra djelovanja
- sprečavaju nastajanje osteoporoze, karcinoma i srčanih tegoba, te simptome menopauze

Klice azuki graha
- sadrže bjelančevine, željezo, kalcij, vitamine B3 i C
- dobre su za živčani sustav, u stresnim situacijama te sprečavaju osteoporozu

Klice badema
- sadrže kvalitetne nezasičene masne kiseline, te vitamin E
- povećavaju vitalnost organizma

Klice brokule
- sadrže sulfurafan i druge antioksidanse, niz vitamina i minerala
- potpomažu liječenje nekih vrsta karcinoma te drugih bolesti

Klice bundevinih sjemenki
- sadrže visok postotak nezasičenih masnih kiselina, bjelančevine, cink, kalcij, fosfor, vitamine B skupine i vitamin C
- jačaju imunološki sustav te pomažu pri oboljenju prostate

Klice graha (domaćeg)
- obiluju bjelančevinama, balstnim tvarima
- potiču probavu i eliminaciju suvišne tekućine

Klice graška
- sadrže bjelančevine, balastne tvari
- podržavaju stabilnu razinu šećera u krvi

Klice leće
- sadrže bjelančevine, cink, fosfor, mangan, natrij, selen, željezo, vitamine A, B, C i E
- djeluju kao diuretik, jačaju srce i imunološki sustav

Klice kresa
- sadrže vitamine C i A
- sprečavaju infekcije, djeluju diuretično, reguliraju hormone i vezivno tkivo, potiču probavu i poboljšavaju tek

Klice mungo graha
- sadrže bjelančevine, folnu kiselinu, kalij, željezo, B vitamine
- čiste organizam od toksina, djeluju diuretčno, jačaju krv i funkciju jetre

Klice pšenice
- sadrže bjelančevine, kalij, natrij, magnezij, vitamin E i vitamine B skupine
- potiču metabolizam, otklanjaju stres, preporučuju se u prehrani djece i starijih osoba

Klice kvinoe
- sadrže bjelančevine, željezo, kalij, magnezij, cink, bakar, mangan, folnu kiselinu, vitamine B i E
- jačaju organizam

Klice raži
- sadrže kalij, fosfor, željezo, fluor, vitamine B skupine
- jačaju organizam i štite zube

Klice rotkvice
- sadrže kalcij, željezo, fosfor, vitamine B i C
- potiču cirkulaciju, imaju protuupalno djelovanje

Klice sezama
- sadrže nezasičene masne kiseline, lecitin, kalcij, fosfor, magnezij i elemente u tragovima, a od vitamina A, B i E
- djeluju kod stresa i pomanjkanja hranjivih tvari

Klice soje
- sadže bjelančevine, lecitin, željezo, kalcij, kalij, B vitamine i visoko vrijedne masne kiseline
- ublažavaju srčane tegobe, probavne smetnje, održavaju stabilnu razinu šećera u krvi, te ublažavaju smetnje u menopauzi

Klice slanutka
- sadrže bjelančevine, ugljikohidrate, željezo i elemente u tragovima te vitamine A, B i balastne tvari
- jačaju funkciju gušterače, želuca i srca

Klice suncokretovih sjemenki
- sadrže kalcij, magnezij, kalij, fosfor, minerale u tragovima, vitamin B1, B2 i E, te visok postotak nezasičenih masnih kiselina

Klice zobi
- sadrže bjelančevine, masnoće, vitamine B1, B2, i B6, kalcij, magnezij, fosfor, kalij
- jačaju organizam, koriste se u liječenju neplodnosti kod životinja




Sve sirovo ide jedno s drugim, samo paziti da se ne pretjera u kolicini razlicitih vrsta voca ili povrca. I ako se pretjera, organizam se s time ne mora boriti niti patiti kao s kuhanom lose kombiniranom hranom. Sve sirovo se dosta brzo probavlja u odnosu na kuhano i u najgorem slucaju ako se pretjera sa previse vrsta namirnica, najgore sto se moze dogoditi je da se hrana ne iskoristi maksimalno u samoj probavi. Kod mene klice idu u kase s vocem i orasima. Nekada sa salatom. Zelenje je jako korisno (zblendano), a po snazi i kolicini hranjivih tvari je poput klica, tako da ja osobno ne bih mijesao jedno i drugo. Ajd dobro, klice su ipak malo jace, ali recimo tu su negdje. Ima ona tablica kod V.Boutenko u Zeleno za zdravlje gdje usporedjuje kolicinu elemenata u zelenju s nekim ostalim namirnicama. Mislim da zelenje caruje u ZKsoku i da mu ne treba jos nesto tako jako i bogato. Klice su najjace u mojoj kaši s vocem i orasima ili u salati koju jedem isti dan polije ZKsoka. Mozda tu "jaku" (klice i zelenje) hranu jesti u sto jednostavnijim kobinacijama. Mislim da je najbolje sto jednostavnije, a kod onih kompliciranijih kombinacija vjerujem da se vecina upropasti, odnosno ne uspije probaviti.

Hvala, odlično za početak. Idem natoćat ono što imam doma

[alison]

Pravi pir - ne sadrži gluten!


Sinonim: Krupnik, spelt, spelta; Engleski naziv: Spelt wheat; Latinski naziv: Triticum spelta L.;
Pravi pir je žitarica slična pšenici, samo s malo većim zrnom, a iznimno je probavljiva. Ima visoko stablo i sklon je poleganju. Klasovi su dugački, bez osja sa lomljivim vretenom. Raste u ljusci i u noj je zatvorena, tako da je bolje zaštićena u odnosu na druge vrste pšenica i druge žitarice bez ljuske, ali je zato prerada skuplja jer imamo jedan proces prerade više, tj. ljuštenje ili guljenje
Sadrži posebne ugljikohidrate koji imaju važnu ulogu u zgrušavanju krvi, ali i stimulaciji imunološkog sustava organizma. Za razliku od obične pšenice sadrži 10 - 12 % više proteina. Koristi se u proizvodnji raznih vrsta peciva, tjestenina, kolača, itd. U novije vrijeme sve se sve više uzgaja i postala je vrlo cijenjena od raznih alergičara.

Kakvo sjeme naklijavati, kakvo ne?

Na teorijskoj razini može proklijati skoro sve što nađete oko sebe. U praksi ne mora apsolutno ništa.
Vodite se logikom:

• nema smisla naklijavati sjemenke koje su pržene i slane jer je klica izrazito osjetljiva na visoke temperature a sol je potpuno nepoželjna. To su mrtve sjemenke, njih samo pogrickajte.
• čula sam da neki naklijavaju tretirano sjeme, “obojano”, namijenjeno sjetvi u vrtove. Znači, jedu klice sjemenki koje su zaštićene pesticidima. FFS, ne shvaćam zašto to uopće treba isticati, ali evo – TRETIRANO SJEME NIJE ZA JELO. Pesticidi služe kao zaštita od gljivica i kukaca u periodu klijanja i visokotoksični su.
  Uz sve, čak i netretirano sjeme namijenjeno sijanju se ne pakira u sanitarno prihvatljivim uvjetima (nije namijenjeno za jelo!) a može biti i kontaminirano pesticidima pri prolasku kroz strojeve koji su možda netom prije protjerali partije tretiranog sjemena.
• lomljene sjemenke često imaju slomljenu i klicu ili je uopće ne mora biti.
• klijat će isključivo integralno sjeme jer osim endosperma sjemena ima i klicu, esencijalni organ za ovu svrhu. Često dobijam pitanje “Što znači integralno?”. Pogledajte odgovor ovdje.

Klijanje?

Da moram birati najzanimljiviji između svih biokemijskih procesa na planetu, odabrala bih klijanje. Naizgled brutalno jednostavan, a opet toliko kompleksan slijed reakcija uvjetovanih raspoloživim kisikom, vodom, svjetlošću i temperaturama me još uvijek oduševi kao prvi put. Kad primijetim u vrećici sjemenki klicu koja je isklijala a nije trebala, osjetim neko čudno zadovoljstvo jer je preda mnom vitalna hrana. Sa guštom ću ju pojesti.
Što se događa u periodu između stavljanja sloja zemlje nad sjemenku i početka fotosintetske aktivnosti?
Zamislimo sjemenku graha. Položena je u prozračno tlo zagrijano na 24C i količina potrebne vode prodire polagano kroz sjemenski omotač. Uslijed prodora dolazi do bubrenja endospermatskih stanica sa zalihama nutrijenata u vidu masnoća, proteina i škroba. Nabubreni kotiledoni se šire, intenzivira se stanično disanje koje opskrbljuje sjemenku energijom za rast. U jednom trenutku omotač uslijed pritiska endosperma puca – među kotiledonima se budi klica i razdvaja ih, iskorištavajući zalihe nutrijenata koje su tu isključivo radi nje, uz pomoć hidrolitičkih enzima koji joj zalihe čine dostupnijima i iskoristivijima. Klica lakše koristi jednostavne šećere od škroba, u koji je pohranjena energija u zalihama. Nedugo nakon se pojavljuju korjenčići sa primarnom funkcijom stabiliziranja biljke u tlu, tek kasnije služe kao provodno tkivo za minerale i vodu iz tla.
Iz tla na površinu prodire hipokotil, stabljičica-nositeljica kotiledona koji uskoro postaju prva fotosintetska površina mlade biljke.
Klice za jelo?

Prvi put kad sam osjetila želju pojesti klicu nije u pitanju bila jestiva biljka. Sjedila sam u laboratoriju za kontrolu sjemenske robe i utvrđivala sam klijavost ječma. Specifičnost pri klijanju ječma je snažan svjež miris nalik onome lubenica.
Spriječio me, nažalost, ružičasti sloj pesticida na sjemenkama.
Ipak, odlučila sam probati naći nešto pogodnije sjeme za naklijavanje i jelo. Prvo je prošla pšenica, kasnije ječam, zob i raž, mungo, azuki i heljda… Ukratko, meni su klice odlične. Zimi ne jedem krastavce, rajčicu i slično, poštujem prirodnu smjenu sezona i ne osjećam ni potrebu pojesti ono nešto nalik tikvici što leži na voćnim odjelima trgovina. Klice su savršene jer su jeftin a odličan izvor nutrijenata i mogu se uzgojiti jednostavno u kućnoj radinosti.
Naklijavaju se: pšenica, pir ili dinkel ili krupnik, kamut, raž, zob, kukuruz, slanutak, leća, grah, grašak, soja, zelena soja ili mungo, azuki grah, rotkvica, kres, sezam, lucerna ili alfa alfa, bundeva, bademi, quinoa.. Jedino nikad nisam uspjela naklijati lan zbog notorne sluzi. Ne mogu ju dovoljno isprati da se klica probije i izraste, a ako ne ispirem 40 puta na dan, sluz se osuši i uguši klicu. Odustala sam iz 47 pokušaja.
Namakanje, trajanje namakanja, trajanje klijanja i starost pri ubiranju pogledajte u sljedećoj tablici:

Princip je zapravo vrlo jednostavan.
Prvo moram spomenuti najvažnije pravilo rada sa klicama – u kontaktu sa sjemenkama ne smije biti vrela, topla ili mlaka voda. Klice se tretira isključivo hladnom vodom.
Primjer neka bude mungo grah. Najprije treba omogućiti vodi da prodre u tkivo sjemenke. Stoga je period bubrenja tj. namakanja sjemenke u vodi nužan. Operite grah i ostavite u vodi preko noći. Ujutro ga ocijedite i raširite u tanjem sloju na mjestu sa osrednjom osvijetljenosti i na sobnoj temperaturi a vodu od namakanja iskoristite za zalijevanje cvijeća. Neka vam kao posuda za klice posluži staklena zdjela ili plići tanjur. Nabavljive su i specijalizirane plastične posude za naklijavanje, čak i višeetažne, no osobno preferiram staklo i keramiku kao materijal.
Pazite na raspoloživu vodu. Voda definira brzinu i kvalitetu rasta i razvoja. Nemojte ostaviti sjemenke da plutaju u vodi, ali ne smiju ni zasušiti. Ispiranje je obavezno, neka bude minimalno dvaput na dan. Nekad nam posao ili obaveze neće dati da ispiremo sjemenke 5 puta, no ujutro i navečer uvijek možemo istresti sjemenke u cjedilo i staviti pod mlaz vode. Kad primijetite ljubičaste ili zelenkaste diskoloracije, kao i bijele pufaste nakupine, bacite sjemenke. Ovo je znak da ste uspjeli, uz klice, uzgojiti i gljivice, plijesni. Upravo zbog njih, svaki put kad ispirete sjemenke, perite i posudu, temeljito.
Evo kako to u praksi izgleda, ovo je naklijali mungo grah nakon 2 dana (može se naklijavati i duže, do pojave listića na stabalcu):

sa kojeg sam poskidala sjemeni omotač.
Nemojte istovremeno miješati 2+ vrste biljaka jer ne možete predvidjeti kako će se razvijati klice. Nemojte se dovesti do točke da bacate klice jer je jedna vrsta izrasla na 3 cm a druga još ne trza. Radije uzmite dvije zdjelice, pa pomiješajte pri konzumaciji.
Nisu sve biljke namijenjene jedenju u formi klica. Sjemenke su nerijetko naoružane raznim toksinima u svrhu obrane od potencijalnih gladnih prolaznika, a čak ni kulturno bilje nije pošteđeno reputacije otrovnih. Nisu sve ubojite, dovoljno je da nauče lekciju da ih se više ne dira. Za jelo se ne naklijavaju (od češćih biljaka kod nas) sjemenke paprike, rajčice, jabuke, šljive, marelice, krumpira itd.
Priprema?

Što sa isklijalim klicama, pitate se. Sve vrste možete jesti sirove, no nisu ništa lošije u salatama, sendvičima, palačinkama, omletima, sa müslima, možete ih staviti u tijesto za kruh, u namaze, juhe… Posebno su fine (IMO) sa povrćem iz woka.

[alison]

Klice?



Jeste li ikad dobili poriv posijati kakvu sjemenku i timariti ju dok ne izraste u odraslu biljku?
Jeste li ikad poželjeli pojesti kakve klice?
Čitajte dalje jer ću napisati par riječi kako napraviti klice za jelo i kako uzgojiti razno voće i ukrasno bilje od sjemenki.
Prvo, znate li razliku između sjetve i sadnje?
Sjemenke, gomolji, plodovi i berbe?

Nisam toliki nazi za semantiku, ali zapne za uho “sadnja pšenice” i “berba krumpira”, česte kolokvijalne greške. Prvo ćemo se nakratko uhvatiti botanike, točnije anatomije.
Plod je biljni organ građen od sjemenke i usplođa. Kod jestivih plodova sjemenke obično bacamo a usplođe je ukusni mesnati dio i ujedno razlog zašto uopće uzimamo dotični plod u ruku. Usplođe ima tri sloja – egzokarp, mezokarp i endokarp – egzokarp je obično čvrst i služi kao zaštita (često je pokriven dlačicama, kukicama i sličnim), mezokarp je parenhimskog tipa i sprovodnim snopićima snabdijeva plod vodom i hranjivima, a endokarp je sloj uz samu sjemenku. Poznat primjer endokarpa je tvrda ljuska oraha, šljiva, kajsija i sličnih vrsta.

Najvažnija je razlika između sjemena i ploda. Uzet ćemo za primjer šljivu. Šljiva kao voćka je botanički gledano plod, unutar kojeg se nalazi sjemenka. Analogno tome, rajčice, jabuke, krastavci itd. su plodovi a sjemenke unutar njih sjeme.
Sjeme je organ viših biljaka koji nastaje spajanjem muških i ženskih spolnih stanica. Razlikujemo jednostavno (lan, sucokret, rajčica…), sjeme-plod (žitarice) i složeno (šećerna repa).
Gomolji, lukovice, rizomi, reznice i sadnice nisu sjeme već sadni materijal.
OK, dakle, sjeme se sije, sadni materijal sadi.
Konzervacija?

Pojeli ste finu i sočnu naranču i u vama se javio osjećaj da biste htjeli i mogli uzgojiti i kakvo drvce, ako ne nužno za jelo, onda makar za ukrasiti dasku na prozoru. Prvi kriterij za rast i razvoj buduće biljke je konzervacija tj. očuvanje vitalnosti sjemenke.
Kako sačuvati sjemenke za klijanje? Jednostavno, na primjeru spomenute naranče:

• kad pojedete naranču, pokupite sjemenke, uklonite eventualni višak mesa ploda, operite ih pod mlazom vode i položite na papirnati ubrus u što tanjem sloju
• neka se dobro osuše, potrebno je cca 7 dana
• uvijek birajte najveće, najpravilnije sjemenke, bez oštećenja; statistički daleko veća šansa je da ćete pri rezanju ploda nožem rasjeći endosperm nego klicu, no ako klica doživi ikakvo oštećenje – projekt naklijavanja propada. U par navrata sam u mesu plodova vidjela sjemenke sa vidljivom i lagano zelenkastom klicom – to se zove zreli plod i vitalno sjeme.
• spremite ih u kovertu na suho i hladno mjesto, bez intenzivne svjetlosti. Alternativa je staklenka sa navojem koja sprečava pristup vlage, najvećeg neprijatelja klijavosti.

Samo dobro očuvano sjeme može dati zdravu biljčicu, na nedovoljno osušenom sjemenu će se razviti plijesni koje će uništiti klicu.
Kakvo sjeme naklijavati, kakvo ne?

Na teorijskoj razini može proklijati skoro sve što nađete oko sebe. U praksi ne mora apsolutno ništa.
Vodite se logikom:

• nema smisla naklijavati sjemenke koje su pržene i slane jer je klica izrazito osjetljiva na visoke temperature a sol je potpuno nepoželjna. To su mrtve sjemenke, njih samo pogrickajte.
• čula sam da neki naklijavaju tretirano sjeme, “obojano”, namijenjeno sjetvi u vrtove. Znači, jedu klice sjemenki koje su zaštićene pesticidima. FFS, ne shvaćam zašto to uopće treba isticati, ali evo – TRETIRANO SJEME NIJE ZA JELO. Pesticidi služe kao zaštita od gljivica i kukaca u periodu klijanja i visokotoksični su.
  Uz sve, čak i netretirano sjeme namijenjeno sijanju se ne pakira u sanitarno prihvatljivim uvjetima (nije namijenjeno za jelo!) a može biti i kontaminirano pesticidima pri prolasku kroz strojeve koji su možda netom prije protjerali partije tretiranog sjemena.
• lomljene sjemenke često imaju slomljenu i klicu ili je uopće ne mora biti.
• klijat će isključivo integralno sjeme jer osim endosperma sjemena ima i klicu, esencijalni organ za ovu svrhu. Često dobijam pitanje “Što znači integralno?”. Pogledajte odgovor ovdje.

Klijanje? link sa foruma


Da moram birati najzanimljiviji između svih biokemijskih procesa na planetu, odabrala bih klijanje. Naizgled brutalno jednostavan, a opet toliko kompleksan slijed reakcija uvjetovanih raspoloživim kisikom, vodom, svjetlošću i temperaturama me još uvijek oduševi kao prvi put. Kad primijetim u vrećici sjemenki klicu koja je isklijala a nije trebala, osjetim neko čudno zadovoljstvo jer je preda mnom vitalna hrana. Sa guštom ću ju pojesti.
Što se događa u periodu između stavljanja sloja zemlje nad sjemenku i početka fotosintetske aktivnosti?
Zamislimo sjemenku graha. Položena je u prozračno tlo zagrijano na 24C i količina potrebne vode prodire polagano kroz sjemenski omotač. Uslijed prodora dolazi do bubrenja endospermatskih stanica sa zalihama nutrijenata u vidu masnoća, proteina i škroba. Nabubreni kotiledoni se šire, intenzivira se stanično disanje koje opskrbljuje sjemenku energijom za rast. U jednom trenutku omotač uslijed pritiska endosperma puca – među kotiledonima se budi klica i razdvaja ih, iskorištavajući zalihe nutrijenata koje su tu isključivo radi nje, uz pomoć hidrolitičkih enzima koji joj zalihe čine dostupnijima i iskoristivijima. Klica lakše koristi jednostavne šećere od škroba, u koji je pohranjena energija u zalihama. Nedugo nakon se pojavljuju korjenčići sa primarnom funkcijom stabiliziranja biljke u tlu, tek kasnije služe kao provodno tkivo za minerale i vodu iz tla.
Iz tla na površinu prodire hipokotil, stabljičica-nositeljica kotiledona koji uskoro postaju prva fotosintetska površina mlade biljke.
Klice za jelo?

Prvi put kad sam osjetila želju pojesti klicu nije u pitanju bila jestiva biljka. Sjedila sam u laboratoriju za kontrolu sjemenske robe i utvrđivala sam klijavost ječma. Specifičnost pri klijanju ječma je snažan svjež miris nalik onome lubenica.
Spriječio me, nažalost, ružičasti sloj pesticida na sjemenkama.
Ipak, odlučila sam probati naći nešto pogodnije sjeme za naklijavanje i jelo. Prvo je prošla pšenica, kasnije ječam, zob i raž, mungo, azuki i heljda… Ukratko, meni su klice odlične. Zimi ne jedem krastavce, rajčicu i slično, poštujem prirodnu smjenu sezona i ne osjećam ni potrebu pojesti ono nešto nalik tikvici što leži na voćnim odjelima trgovina. Klice su savršene jer su jeftin a odličan izvor nutrijenata i mogu se uzgojiti jednostavno u kućnoj radinosti.
Naklijavaju se: pšenica, pir ili dinkel ili krupnik, kamut, raž, zob, kukuruz, slanutak, leća, grah, grašak, soja, zelena soja ili mungo, azuki grah, rotkvica, kres, sezam, lucerna ili alfa alfa, bundeva, bademi, quinoa.. Jedino nikad nisam uspjela naklijati lan zbog notorne sluzi. Ne mogu ju dovoljno isprati da se klica probije i izraste, a ako ne ispirem 40 puta na dan, sluz se osuši i uguši klicu. Odustala sam iz 47 pokušaja.
Namakanje, trajanje namakanja, trajanje klijanja i starost pri ubiranju pogledajte u sljedećoj tablici:

Princip je zapravo vrlo jednostavan.
Prvo moram spomenuti najvažnije pravilo rada sa klicama – u kontaktu sa sjemenkama ne smije biti vrela, topla ili mlaka voda. Klice se tretira isključivo hladnom vodom.
Primjer neka bude mungo grah. Najprije treba omogućiti vodi da prodre u tkivo sjemenke. Stoga je period bubrenja tj. namakanja sjemenke u vodi nužan. Operite grah i ostavite u vodi preko noći. Ujutro ga ocijedite i raširite u tanjem sloju na mjestu sa osrednjom osvijetljenosti i na sobnoj temperaturi a vodu od namakanja iskoristite za zalijevanje cvijeća. Neka vam kao posuda za klice posluži staklena zdjela ili plići tanjur. Nabavljive su i specijalizirane plastične posude za naklijavanje, čak i višeetažne, no osobno preferiram staklo i keramiku kao materijal.
Pazite na raspoloživu vodu. Voda definira brzinu i kvalitetu rasta i razvoja. Nemojte ostaviti sjemenke da plutaju u vodi, ali ne smiju ni zasušiti. Ispiranje je obavezno, neka bude minimalno dvaput na dan. Nekad nam posao ili obaveze neće dati da ispiremo sjemenke 5 puta, no ujutro i navečer uvijek možemo istresti sjemenke u cjedilo i staviti pod mlaz vode. Kad primijetite ljubičaste ili zelenkaste diskoloracije, kao i bijele pufaste nakupine, bacite sjemenke. Ovo je znak da ste uspjeli, uz klice, uzgojiti i gljivice, plijesni. Upravo zbog njih, svaki put kad ispirete sjemenke, perite i posudu, temeljito.
Evo kako to u praksi izgleda, ovo je naklijali mungo grah nakon 2 dana (može se naklijavati i duže, do pojave listića na stabalcu):

sa kojeg sam poskidala sjemeni omotač.
Nemojte istovremeno miješati 2+ vrste biljaka jer ne možete predvidjeti kako će se razvijati klice. Nemojte se dovesti do točke da bacate klice jer je jedna vrsta izrasla na 3 cm a druga još ne trza. Radije uzmite dvije zdjelice, pa pomiješajte pri konzumaciji.
Nisu sve biljke namijenjene jedenju u formi klica. Sjemenke su nerijetko naoružane raznim toksinima u svrhu obrane od potencijalnih gladnih prolaznika, a čak ni kulturno bilje nije pošteđeno reputacije otrovnih. Nisu sve ubojite, dovoljno je da nauče lekciju da ih se više ne dira. Za jelo se ne naklijavaju (od češćih biljaka kod nas) sjemenke paprike, rajčice, jabuke, šljive, marelice, krumpira itd.
Priprema?

Što sa isklijalim klicama, pitate se. Sve vrste možete jesti sirove, no nisu ništa lošije u salatama, sendvičima, palačinkama, omletima, sa müslima, možete ih staviti u tijesto za kruh, u namaze, juhe… Posebno su fine (IMO) sa povrćem iz woka.
Klijanje za dekoraciju?

Često, kada pojedem fini i ukusni plod, ostavim sjemenke za sobno bilje. Kroz kuću mi je prošlo štošta, evo nekoliko primjera:
avokado (dugo sam istraživala kako ga naklijati; svima je uspijevao osim meni u čaši vode i razapet čačkalicama. No, ja sam na koncu odustala od tog principa i zabila sjemenku u grumen zemlje i ostavila na radijatoru. U roku 7 dana je bacio klicu).

mango (problem našeg voća u marketima je kronična nezrelost, bere se zeleno da bi do dolaska u trgovine doputovalo sa što manje gnjiljenja. Jako je teško naći zreli mango čija koža i meso pucaju pod pritiskom prsta. Ovaj je mango bio jedini zreo na koji sam naišla, endokarp je bio raspuknut i otvorila sam ga prstima da bih izvadila sjemenku. Posijala sam ju i nakon 3 dana je već izašla na svjetlost).

gledičija (jednog kišnog dana prolazeći Novim Zagrebom sam pod stablom našla mahune sa sjemenkama pa sam ih po dolasku kući namočila par dana i posijala. U međuvremenu sam saznala da se radi o vrsti Gleditsia triacanthos. Posijala sam sigurno 50 komada i svaka je isklijala. Podijelila sam ih doslovno sve).

rogač (puki eksperiment i želja za testiranjem vitalnosti rogača iz Plodina me natjerala da probam naklijati ga.)

naranča (njih je posebno jednostavno uzgojiti, toplo preporučam).

Smatram naklijavanje ne pretjerano zahtjevnim procesom i poslom, samo traži nešto truda, vremena i dobre volje.

[alison]

Vjetar i trave

Jako volim tu čudnu prirodnu pojavu zvanu vjetar. A kada je vjetrovito poseban užitak su mi šetnje livadama. Šum vjetra i njihanje trava bude uspomene iz djetinjstva, vraćaju me u doba bezbrižnosti i kako Mickiewicz u pjesmi Akermanske stepe kaže:

- Stani! — Kakav mir! — Čujem ždralove u letu,
koje dostigle ne bi oči sokolove,
čujem kako se leptir ljuljuška na cvijetu, -

Kako su prave stepe dosta daleko ja ću se zadovoljiti našim livadama a bude li ikada prilike
otići ću do Baranje da posjetim u Bilju jedinu preostalu stepu u Hrvatskoj koja je proglašena spomenikom prirode. U ovom postu ću malo pričati o travama.

Trave su za čovječanstvo jedna od najvažnijih biljnih porodica jer u njih spadaju žitarice, krmene biljke i bambus. Kažu da ih ima oko 10.000 vrsta. One su kozmopolitske biljke i rastu na svim tipovima zemljišta i čine vegetaciju stepa, prerija, pampasa i savana. Ono što je zajedničko svim travama je da imaju koljenčastu i šuplju stabljiku (izuzetak su šećerna trska i kukuruz), listovi nemaju peteljke i rukavcem obuhvaćaju stabljiku. Cvjetovi su u klasićima koji čine klasove ili metlice(opet izuzetak je kukuruz koji ima ženski cvat u obliku klipa). Cvijet redovno ima tri prašnika (izuzetak kod riže šest) i tučak s dva perasta vrška. Plod je pšeno i naravno svima je zajedničko oprašivanje vjetrom.

Svima su nam poznate trave žitarice kao pšenica, raž, ječam zob, riža, kukuruz itd.
Iako ukrašavaju livade i pašnjake, daju nam sijeno za prehranu stoke, manje su nam poznata imena raznih drugih trava kao repak, mirisavka, livadna vlasnjača, pahovka, treslica, zubača, stoklasa itd. pa ću par njih ovdje posebno predstaviti.


Treslica ili majčine suzice



To je trajnica čije je botaničko ime Briza . Raste širom Europe i to u umjerenom pojasu a zbog svog atraktivnog izgleda uzgaja se i kao ukrasna trava.
Naturalizirala je i umjerena područja u Australiji, Sjevernoj i Južnoj Americi.

Pirevina lli pirika [agropvrum repens]


Narodni naziv: pir, pirak, pirnika, pirovina, puzava pirika, zubaca


Pirika koja je poznata kao teško iskorjenjiv korov jer se jako širi podzemnim rizomima.
IIme joj dolazi od grčkog Agropyron agro (polje) a puros (pšenica), a poznata je i pod nazivom pseća trava jer ju jedu psi kada su bolesni.
Pirika je trajna biljka iz velike porodice trava te srodnik je pšenice. Širi se podzemnim, puzavim vrežama i korijen se jako teško iskorjenjuje. Nadzemni deo je visok do 1 metra a listovi su zelene ili plavo zelene boje, veoma dugački i uski, sa kratkim dlačicama i pljosnati. Cvetovi su smešteni u dugačkim dvorednim klasovima.
Iako raste posvuda najviše ga ima na vlažnim livadama.
Koristi se i kao ljekovita biljka , i to za bolesti bubrega.pa se kaže da pola rala pirike vrijedi više od pet rali mrkve Iako se poljoprivrednici s tom izjavom ne bi nikako složili, podanak pirike izvanredno je sredstvo za čišćenje krvi i jačanje živaca. Zato prilikom iskorjenjivanja pirike nemojte bacati podanak, nego ga očistite,osušite te koristite za pripremu soka, čaja, vina ili tinkture.

Evo recepta za pripremu tinkture od pirike koja jača imunitet, umiruje i dezinficira kožu:
- 40 grama suhog korijena pirike
- 1 deci 70% alkohola
- 1 deci destilirane vode
Usitnjeni suhi podanak stavimo u bocu, prelijemo alkohom i destiliranom vodom te bocu dobro zatvorimo.
Potrebno je da odstoji najmanje 2 tjedna uz povremeno protresanje. Nakon toga se procijedi i tri puta dnevno uzima se 1 žličica tinkture s malo vode.


Divlji sirak (Sorghum halepense)


Za kraj ova lijepa trava koja je jedna od najtvrdokornijih korova koji se razmnožava sjemenim i rizomima. Klija u proljeće i tijekom ljeta. Rizomi su prilično debeli 1-1,5 cm, a mogu dostići dužinu od l m. Bijele su boje s crvenkastim zonama. Stabljika je uspravna, glatka i može da izraste i do 2,5 m. Cvjeta od srpnja do rujna, a dozreva od rujna do studenog. Divlji sirak voli topla, suha, peskovitija staništa. Zbog svoje žilavosti i velikog reproduktivnog potencijala predstavlja jedan od najštetnijih korova (kukuruz, soja, suncokret, šećerna repa itd.), voćnjacima, vinogradi i livadama, te je potrebno puno upornosti za njegovo uspješno suzbijanje. Odrasla biljka u jednoj godini ima reprodukciju od 8000-25000 semenki, čija se klijavost u zemljištu održava i do 10 godina, što otežava njegovo suzbijanje.

I prevarili ste se ako ste mislili da to može završiti bez Cesarića.

Kad budem trava

Možda će onda bolje da bude
Kada se jednog dana preselim
U crve i u zemne grude.

Ljuljat ću se u travama veselim,
Mjesečinom i suncem poliven,
Rasitnjen i dobro skriven.

Ništa mi neće ostat od uma
Nijedna misao mrtvoga duha;
Ja neću imat ni uha ni sluha
Da slušam tišinu svojega šuma.

Ako me kada stanu i kosit,
Neće mi bola nanijeti kosa
Jedini teret koji ću nosit
U novom životu biti će rosa.