Alternativa Forum

Vegetarijanska prehrana

Ovo je diskusija na temu Vegetarijanska prehrana u podforumu Vegetarijanstvo
tako nesto sam i pretpostavljao iz nacina na koji si opisala ...

Natrag   Alternativa Forum > Prehrana i zdravlje > Vegetarijanstvo

Alternativa Forum


Vegetarijanstvo Vegetarijanskom prehranom do zdravlja

Odgovor
LinkBack Opcije Teme Način Prikaza
Nepročitano 10-07-11, 15:34   #121
Uoo
OOn
 
Uoo's Avatar
 
Datum registracije: Oct 2009
Lokacija: Tijelo Kristovo
Postovi: 12,426
Uoo has a reputation beyond reputeUoo has a reputation beyond reputeUoo has a reputation beyond reputeUoo has a reputation beyond reputeUoo has a reputation beyond reputeUoo has a reputation beyond reputeUoo has a reputation beyond reputeUoo has a reputation beyond reputeUoo has a reputation beyond reputeUoo has a reputation beyond reputeUoo has a reputation beyond reputeUoo has a reputation beyond reputeUoo has a reputation beyond reputeUoo has a reputation beyond reputeUoo has a reputation beyond repute
Uoo has a reputation beyond reputeUoo has a reputation beyond reputeUoo has a reputation beyond reputeUoo has a reputation beyond reputeUoo has a reputation beyond reputeUoo has a reputation beyond reputeUoo has a reputation beyond reputeUoo has a reputation beyond reputeUoo has a reputation beyond reputeUoo has a reputation beyond reputeUoo has a reputation beyond reputeUoo has a reputation beyond reputeUoo has a reputation beyond reputeUoo has a reputation beyond reputeUoo has a reputation beyond repute
Zadani

tako nesto sam i pretpostavljao iz nacina na koji si opisala problem..

naravno da bi pomoglo.. svaka mrvica sirovoga jako koristi..

ostati na kuhanoj biljnoj hrani je po meni recept za eventualnu zdravstvenu katastrofu.. jako malo ljudi na taj nacin moze izbalansirat svoj organizam.. u nekim slucajevima ljudi totalno fulavaju potrebe tijela "mrtvim namirnicama" pa tijelo cak prije poklekne bolesti u tom slucaju nego kod onih koji jos uvjek jedu i mesne proizvode..


probaj si za pocetak jutro zapoceti sa nekom tekucinom.. jer kao sto ne mozemo przit na suhoj tavi bez ulja jer bi se hrana zaljepila ne mozemo ni jest "na suho" jer se hrana teze probavlja.. dakle prvo hidrirat ujutro sve probavne i organe opcenito da imaju zalihu svojih probavnih sokova i enzima..

onda unos hrane u obliku voca posto nam to odmah daje energiju pa ne moramo cekat na nju dugo nakon obroka i naravno voce otpusta tu energiju kontinuirano satima za razliku od termalno obradjenih slatkih namirnica koje uzrokuju nagli pad energije vrlo brzo nakon konzumacije pa onda moramo opet jesti samo zato jer nam energija koju smo pojeli sada trenutno nije raspoloziva.. glup razlog za jelo

i dakle poslje voca pojedes eventualno kuhani rucak ako bas moras.. i onda zavrsavas sa necim sirovim opet.. moze konkretnije nesto sto ti se svidja.. orasidi.. stajaznam ima svasta danas hvala bogu a obzirom da cojvek moze zivjet samo na vocu savrsenog zdravlja nema razloga izmisljat (ili mozda kuhat) toplu vodu


uglavnom treba uciniti organizam protocnijim da se ocisti i ojaca..


Uistinu, Bog je tako ljubio svijet te je dao svoga Sina Jedinorođenca da nijedan koji u njega vjeruje ne propadne, nego da ima život vječni.
Ivan 3:16



Podijeli post!

Uoo je offline   Reply With Quote
Hvala na korisnom postu!
alison (10-07-11), LIK (11-07-11), Ljubičica (10-07-11), Tree (10-07-11), Trien (11-07-11)

Nepročitano 12-07-11, 14:15   #122
Guru
 
Anand's Avatar
 
Datum registracije: Nov 2010
Lokacija: Crna Gora
Postovi: 1,111
Anand has a reputation beyond reputeAnand has a reputation beyond reputeAnand has a reputation beyond reputeAnand has a reputation beyond reputeAnand has a reputation beyond reputeAnand has a reputation beyond reputeAnand has a reputation beyond repute
Anand has a reputation beyond reputeAnand has a reputation beyond reputeAnand has a reputation beyond repute
Zadani

Vegetarijanstvo nije samo način ishrane, vegetarijanstvo je filozofija. Duboko humana filozofija nenasilja, nastala sa prvim pisanim tragovima (Vedanta filozofija), a na Zapadu propagirana od pojedinih filozofa antičke Grčke (Pitagora, Empedokle, Plutarh, Plotin, Porfirije, Platon...).

Plutarh, čuveni grčki istoričar, filozof i esejist, prije gotovo dvije hiljade godina pisao je o surovom načinu na koji su sladokusci njegovog vremena pripremali hranu. Žive životinje su naticali na užareni ražanj, ne bi li, tinkturom gvožđa, učinili meso mekšim i slađim. Zašivali su kapke ždralovima i labudovima i držali ih zatvorenim radi tovljenja. Gazili su i skakali po vimenima bremenitih svinja, ubijajući još nerođenu mladunčad, da bi se gostili mješavinom krvi, mlijeka i fetalnog mesa.

Mi smo, mislimo, evoluirali i daleko za sobom ostavili te varvarske običaje. Ali, uporedimo li ophođenje starih Rimljana prema ždralovima i labudovima sa savremenom francuskom tehnikom imobilisanja gusaka, koje bivaju kljukane žitaricama kroz lijevak nabijen u grlo, sa ciljem da obole od natečene jetre da bi ova kasnije bila prodavana kao fina guščija pašteta, da li ćemo naći neku veliku razliku? I premda mi danas vjerujemo da smo civilizovaniji i humaniji, da li je to zaista tako? Telad se danas namjerno drže zatvorena u drvenim sanducima ne bi li postala anemična da bi gurmani mogli da dobiju ružičasto, mekano meso po njihovom ukusu.

Savremena bezdušnost u odnosu na životinje naročito je dobila u zamahu uvođenjem savremene tehnologije. Nikada ranije u ljudskoj istoriji nije toliko životinja živjelo u zatočeništvu od svog rođenja pa do smrti. Bila je potrebna sva ljudska ingenioznost – kao i bezdušnost – da bi se razvile farme sa milionima piladi zatvorenih, po 10-12, u male žičane kaveze, sa gotovo nikakvom mogućnošću kretanja, a kamoli sa dovoljno prostora da bi mogle da rašire krila. Isto važi za industijalizovane farme koje danas proizvode najviše svinjetine i šunke za tržište Zapada.

Ili, mučenje životinja da bi se dobili kozmetičarski preparati. Samo jedan primjer sa mačkama: da mačke ne bi vrištale i tako uznemiravale laborante, prvo im se presijeku glasne žice. A ljude koji koriste te kozmetičke preparate ne intereuje bol životinja koji je utkan u te kreme

Danas, kao i u antička vremena, ljudi koji koriste životinje za ishranu nijesu u stanju da na njih gledaju kao na bića koja posjeduju pravo na svoj način života. Štaviše, za njih životinje predstavljaju stvari koje se po želji mogu mučiti i ubijati zarad uživanja u njihovom mesu ili radi ekonomskog profita.

Mnogi smatraju da su razni pokreti za zaštitu životinja nada koja obećava da bi se u dogledno vrijeme situacija mogla promijeniti. Očigledno, u pitanju je već poslovična površnost i licemjerje koje su glavne karakteristike naše zapadnjačke civilizacije: osnovne tekovine, naime, vegetarijanskog filozofskog pokreta koje je Zapad usvojio odnose se samo na zaštitu kućnih ljubimaca, pasa lutalica i rijetkih životinjskih vrsta kojima prijeti izumiranje, ali klanice i farmaceutske kompanije kao indistrije smrti i izvori enormnog profita ostaju nepomenute. Životinje, dakle, koje se njeguju za klanje i naučna i ina ispitivanja u farmaceutskim i naučnim laboratorijama, ostale su izvan tekovina vegetarijanskog filozofskog pokreta. Ova šizofrenija je osnovno obilježje zapadnjačkog uma i može se uočiti na svakome polju, ne samo u filozofiji. Želi se spasiti svijet, promijeniti društvo, deklarativno zalagati za humanost, očuvanje prirode, a sebe ostaviti istim – sve greške su u drugome, sve promjene se moraju dogoditi u drugome, samo nas neka ne diraju, uživajmo u svom malom, jadnom egu, malom, jadnom zatvorenom životu. Hoćemo da mijenjamo druge, nikad sebe. Zaboravlja se suština – budi promjena koju želiš viđeti. Početi od sebe, promijeniti sebe, jedino tako se može mijenjati i svijet.
Anand je offline   Reply With Quote
Hvala na korisnom postu!
DonQuixote (11-09-11), nebojša (12-07-11), Realista (12-07-11), simona (13-07-11), Tree (12-07-11), Trien (12-07-11), Uoo (12-07-11)
Nepročitano 13-07-11, 09:32   #123
Guru
 
Anand's Avatar
 
Datum registracije: Nov 2010
Lokacija: Crna Gora
Postovi: 1,111
Anand has a reputation beyond reputeAnand has a reputation beyond reputeAnand has a reputation beyond reputeAnand has a reputation beyond reputeAnand has a reputation beyond reputeAnand has a reputation beyond reputeAnand has a reputation beyond repute
Anand has a reputation beyond reputeAnand has a reputation beyond reputeAnand has a reputation beyond repute
Zadani

MESO I GLAD U SVIJETU

U svom bestseleru iz 1975. godine “Izvještaj o eko-grču”, futurista Alvin Tofler, autor knjiga “Šok budućnosti” i “Treći talas”, budi pozitivnu nadu u rješenje svjetske krize hrane. On predviđa “iznenadni uspon religioznog pokreta na Zapadu koji će ograničiti jedenje goveđeg mesa i tako ušteđeti milijarde tona žitarica i obezbijediti ishranu za cijeli svijet.”

Prema informacijama koje je prikupilo Odjeljenje za poljoprivredu SAD-a, preko 90% cjelokupnog američkog uroda žitarica koristi se za ishranu stoke koja se tovi radi klanja: krava, svinja, jagnjadi, pilića itd., koja završava na trpezama. Štaviše, proces korišćenja žitarica za dobijanje mesa nevjerovatno je rasipan. Na primjer, informacije dobijene od Službe za ekonomska istraživanja pri USDA-u pokazuju da se od svakih šesnaest kilograma žitarica dobije samo jedan kilogram mesa. U svojoj knjizi “Proteini: Njihova hemija i politika oko njih”, dr Aron Altšul primjećuje da će u pogledu kalorija po jutru zemlje, žitarice, povrće i mahunarke ishraniti dvadeset puta više ljudi nego što je to slučaj s mesom.

Kako stvari sada stoje, otprilike polovina zasijanih površina u Americi koristi se za tov životinja. Kada bi se zemljine obradive površine prvenstveno koristile za proizvodnju vegetarijanske hrane, planeta bi lako mogla da hrani 40 milijardi stanovnika, pa i više. Ovakve činjenice su navele stručnjake za hranu na to da istaknu kako je svjetski problem gladi u velikoj mjeri iluzoran. Čak se i danas proizvodi dovoljno hrane za sve stanovnike ove planete, ali, na žalost, ona je neravnomjerno raspoređena. U izvještaju dostavljenom Svjetskoj Konferenciji Ujedinjenih nacija o pitanju hrane (Rim 1974), Rene Dumont, poljoprivredni ekonomista s Francuskog nacionalnog poljoprivrednog instituta, iznio je sljedeću ocjenu: “Prekomjerna potrošnja mesa od strane bogatih znači glad za siromašne. Ova rasipnička poljoprivreda mora da se promijeni tako što će se ograničiti količina hrane za goveda koja se radi tova hrane žitaricama….”

Sasvim je jasno da živa krava daje društvu više hrane nego mrtva - u vidu mlijeka, sira, maslaca, jogurta i ostale visokoproteinske hrane, koju neprestano dobijamo od nje. Stjuart Odenthal sa Univerziteta države Misuri u SAD-u sproveo je 1974. godine detaljnu studiju o kravama u Bengalu (Indija) i utvrdio da one, daleko od toga da ljudima oduzimaju hranu, jedu samo beskorisne ostatke požnjevene ljetine (pirinčanu ljusku i komušku, vrhove šećerne trske . . .) i travu. “U osnovi, goveda pretvaraju ono što ima malu neposrednu vrijednost za čovjeka u odmah upotrebljive proizvode.”

Grupa stručnjaka pri Agenciji za međunarodni razvoj u svojoj izjavi navedenoj u Kongresnom zapisu iz 02.11.1980. godine zaključila je: “Ako im se dopusti da žive, krave proizvode visokokvalitetnu hranu bogatu proteinima i to u količinama koje premašuju sve zamisli”. U Americi i dalje se nastoji ograničiti proizvodnja mlečnih proizvoda; pa ipak, predstavnik Sem Gibons sa Floride je obavijestio kongres: “Trenutno imamo oko 220 miliona kg maslaca, 272 miliona kg sira i oko 382 miliona kg nemasnog mlijeka u prahu. Ova zaliha svake neđelje raste za oko 22 miliona kg. U stvari, 10 miliona krava, koliko ih ima u SAD, obezbjeđuje toliko mlijeka da vlada siromašnima i gladnima povremeno besplatno dijeli na milione kilograma mliječnih proizvoda. Sasvim je jasno da su krave (one žive) jedan od čovjekovih najvrijednijih izvora hrane”.

Cvjetaju pokreti za zaustavljanje istrebljenja orlova, delfina i kitova - pa zašto ne bi bilo i pokreta za zaštitu krava, koza, ovaca? To bi sa ekonomske tačke gledišta bila dobra zamisao - osim ako vas nije slučajno zadesilo da ste dio mesne industrije koja je sve više zabrinuta zbog porasta vegetarijanstva. Glavni trgovački časopis “Farm Žurnal” donio je 1977. godine u svom uvodu članak pod nazivom “Ko će odbraniti dobro ime govedine?” List je pozvao nacionalne uzgajivače goveda da izdvoje 40 miliona dolara za finansiranje reklame ne bi li se potrošnja govedine i njena cijena održale na astronomski visokom nivou.

Razmotrite sledeće statističke podatke. Hiljadu jutara pod sojom daje 562 kg upotrebljivih proteina. Hiljadu jutara pod pirinčem daje 461 kg upotrebljivih proteina. Hiljadu jutara pod kukuruzom daje 504 kg upotrebljivih proteina. A sada razmotrite ovo: kad se urodom sa hiljadu jutara pod sojom,kukuruzom i pirinčem ili pšenicom hrani june određeno za tov, dobija se oko 63 kg upotrebljivih proteina. Ova i druga otkrića ukazuju na uznemirujući zaključak: konzumiranje mesa je u direktnoj vezi sa gladi u svetu.

Neki nutricionisti, proučavaoci ljudske okoline i političari ukazuju na to da kad bi SAD hranile siromašno i gladno stanovništvo svijeta sa onom istom količinom žita i soje kojom tovi stoku predodređenu za klanje, mogli bismo potpuno eliminisati glad i užase koji s njom idu. U stvari, harvardski nutricionista, Džin Majer, procjenjuje da bi smanjenje proizvodnje mesa za samo 10% sačuvalo dovoljno žita za prehranu 60 miliona ljudi. To su podaci: u pogledu zemlje, vode i sredstava. Meso je najskuplja i najnedjelotvornija “hrana” koju neko može jesti. Samo oko 10% proteina i kalorija sa kojima hranimo stoku vraćaju se kroz meso tih životinja. Prema tome, stotine hiljada jutara obradive zemlje koristi se za uzgajanje stoke namijenjene ishrani. Jedno jutro upotrebljeno za uzgajanje juneta daje samo oko pola kg proteina. Ukratko, uzgajanje životinja za hranu jeste ogromno traćenje prirodnih bogatstava sveta.

Pored gubitka obradivog zemljišta, procjenjuje se da se za uzgajanje stoke troši osam puta više vode nego za uzgajanje povrća, soje ili žitarica, jer životinje moraju da piju, a žitarice kojima se hrane moraju da se zalivaju. Ukratko rečeno, milioni će i dalje nastaviti da umiru od gladi i žeđi, dok će privilegovana nekolicina trošiti ogromne količine proteina, puštajući da pri tom uludo propadnu zemljište i voda. Da ironija bude veća, to isto meso je najgori neprijatelj njihovih tijela.

Zagađenje životne sredine

Sljedeća cijena koju plaćamo za jedenje mesa ogleda se u zagađenju životne okoline. Prema američkoj službi za poljoprivredna istraživanja, glavni izvor zagađenja rijeka u državi leži u veoma zagađenim otpadnim i kanalizacionim vodama iz hiljade i hiljade američkih klanica i hranilišta. Sve je očiglednije da izvori slatke vode na ovoj planeti postaju ne samo zagađeni već i iscrpljeni, a mesna industrija je naročito rasipna. U knjizi “Stanovništvo, prirodna bogatstva i životna okolina” Pol i Ana Erik navode da je za uzgoj 1kg pšenice potrebno samo 60 litara vode, dok je za proizvodnju 1kg mesa potrebno neđe između 2500 i 6000 litara vode. Nju Jork Post 1973. godine otkrio je sljedeću zapanjujuću činjenicu koja govori o pogrešnoj upotrebi dragocenih prirodnih izvora - jedna velika klanica pilića u Americi dnevno koristi 450 miliona litara vode! Ta ista količina vode bila bi dovoljna da snabdije grad od 25.000 stanovnika.

Društveni sukob

Rasipni proces proizvodnje mesa koji zahtijeva daleko veće zemljišne površine nego uzgoj povrća, već je hiljadama godina izvor ekonomskih sukoba u ljudskom društvu. Proučavanje objavljeno u “Biljnoj hrani za ljudsku ishranu” otkriva da žitarice s jednog jutra zemlje daju pet puta više proteina nego što se dobija s jednog jutra pašnjaka namijenjenog za proizvodnju mesa. S jednog jutra zemlje pod graškom ili pasuljem dobija se deset puta više, a s jednog jutra pod spanaćem dvadeset osam puta više proteina.

Ove ekonomske činjenice bile su poznate starim Grcima. U Platonovoj “Republici” veliki grčki filozof Sokrat preporučuje vegetarijansku ishranu, jer će ona omogućiti državi da na najinteligentniji način iskoristi svoje poljoprivredne površine. On je upozorio na to da ako ljudi počnu jesti životinje javiće se potreba za većim brojem pašnjaka. “A zemlja koja je nekad bila u položaju da hrani svoje stanovnike, postaće isuviše mala i nedovoljna?” upitao je Glaukona, koji je odgovorio da je to zaista tako. “I tako ćemo morati da idemo u rat Glaukone, zar ne?” Na to je Glaukon odgovorio: “Najvjerovatnije”.

Zanimljivo je spomenuti da je jedenje mesa igralo značajnu ulogu u mnogim ratovima koji su se vodili tokom evropskog kolonijalnog širenja. Trgovina začinima s Indijom i ostalim zemljama Istoka, bila je uzrok velikih borbi i takmičenja. Evropljani su svoju ishranu zasnivali na usoljenom mesu, a da bi na neki način prikrili i promijenili jednoličan i neprijatan ukus te hrane, žudno su kupovali ogromne količine začina. U ovoj trgovini začinima moglo se doći do tako velikog posjeda da se vlade i trgovci nijesu ustezali od upotrijebe oružja u cilju zauzimanja položaja. U današnje vrijeme još uvijek postoji mogućnost masovnog sukoba čiji bi uzrok bio u hrani. Godine 1974. Centralna Obavještajna Služba (CIA) upozorila je u u jednom izvještaju da u skoroj budućnosti u svijetu može doći do nestašice hrane “ukoliko bogati narodi brzo i drastično ne smanje svoju potrošnju mesa dobijenog od životinja hranjenih žitaricama.”

p.s. u doba dok još nije bilo računara, ono što bih pročitao a na neki način me se dojmilo, prepisivao bih u rokovnike. Te tekstove sam kasnije prebacio na računar i ovi o vegetarijanstvu su neki od tih. No, kako sam to radio isklučivo za sebe, često sam kombinovao pa od nekoliko tekstova raznih autora pravio jedan, nekad zaboravljajući da navedem ime autora, ali češće navodeći na kraju imena svih. Dakle, tekstovi o vegetarijanstvu koje ovđe postavljam svoj izvor imaju u sljedećim knjigama:

Danijel Dombrovski - Vegetarijanstvo
Arnold Ehret – Postom do zdravlja
Ananda Mitra – Hrana za misli
Harun Jahi – Čudo stvaranja kod biljaka
Harvi Dajmon – Zauvek zdravi i vitki
Stiven Rozen – Hrana za duh
Nil Nidli – Zakoni zdravlja i izlečenja
Džon Robins – Ishrana za novi milenijum
Anand je offline   Reply With Quote
Hvala na korisnom postu!
DonQuixote (11-09-11), manaro (04-04-16), nebojša (13-07-11), Tree (13-07-11), Trien (27-07-11), Uoo (29-07-11)
Nepročitano 14-07-11, 22:31   #124
Guru
 
Anand's Avatar
 
Datum registracije: Nov 2010
Lokacija: Crna Gora
Postovi: 1,111
Anand has a reputation beyond reputeAnand has a reputation beyond reputeAnand has a reputation beyond reputeAnand has a reputation beyond reputeAnand has a reputation beyond reputeAnand has a reputation beyond reputeAnand has a reputation beyond repute
Anand has a reputation beyond reputeAnand has a reputation beyond reputeAnand has a reputation beyond repute
Zadani

Najčešća pitanja o vegetarijanstvu.

1. "Vegetarianstvo je stvar izbora, zašto se onda forsira svima ostalima?"

Ni jedan normalan čovek neće se složiti sa tim da je prebijanje psa, sečenje njegovih nogu ili ušiju dok je živ, ili držanje 10 pasa u malom kavezu bez sunčevog svetla i trave normalno. Upravo takve stvari se čine drugim životinjama u mesnoj industriji, a jedenjem mesa daje se podrška tome. Ubijanje nije ničiji lični izbor, i potpuno je nenormalna stvar u civilizovanom društvu. Ali, kad je reč o drugim, nižim vrstama, to "civilizovano društvo" primenjuje potpuno drugačija pravila i odnosi se prema životinjama kao prema stvarima bez osećanja. Ubistvo je ubistvo, i tu ne postoje dvostruka tumačenja. To samo treba primeniti i na životinje.

2. "Životinje ubijaju druge životinje radi ishrane, pa možemo i mi?"

Životinje mesožderi nemaju drugog izbora. Ako ne bi jele meso, umrle bi od gladi jer ne umeju da obezbede sebi drugu hranu, niti su stvorene za nju. Čovek nije stvoren da se primarno hrani mesom, niti ima takvu konstituciju da može goloruk da uhvati i zakolje životinju, da kida njeno meso, niti je otporan na bakterije iz mesa u raspadanju, pa ga mora prvo ispeći ili skuvati. Takođe, čovek je inteligentno biće koje je svojim znanjem napravilo sebi mogućnost izbora, tako da danas imamo i te kako dobre alternative mesnoj ishrani. Kada pogledamo kakve jadne živote imaju životinje u mesnoj industriji, treba se zapitati da li je moralno ispravno to podržavati.

3. "Zar stočari ne brinu o svojoj stoci da bi imali više mleka i bolje meso?"

Danas se ovo može videti samo na pojedinim privatnim posedima, što je na globalnom nivou beznačajno. Mesnu industriju ne zanimaju patnje životinja niti zdravlje ljudi, nego samo novac! Životinje se kljukaju lekovima, anabolicima i lošom hranom koja ih napravi spremnim za klanje za vrlo kratko vreme. Pri tome, mnoge životinje koje umru, ipak se iskoriste kao mleveno meso. Stoka se drži u malim kavezima koji im ne dozvoljavaju ni da se okrenu oko sebe, nikada ne vide Sunce ni travu, niti pojedu bilo šta prirodno u svom kratkom i jadnom životu. Mnoge polude u takvim uslovima jer se rode i umru u kavezu u kom nema mrdanja. Životinje leže u sopstvenom izmetu i tako unose razne bakterije i viruse u telo, što se posle prenosi na čoveka. Farmeri koji se brinu o svojim životinjama, na kraju ih ipak zakolju, isto kao i oni u mesnoj industriji, tako da tu nema govora o humanosti. To je čista beskrupulozna korist!

4. "Šta će biti sa svim tim životinjama ako prestanemo da ih jedemo?"

Sa manjom potražnjom mesa, njegova cena će padati, i na kraju će prestati da bude isplativ posao, što će značiti kraj mesne industrije. Verovatno nikada neće potpuno prestati da se ubijaju životinje u svetu, ali će to biti mnogo manje zastupljeno nego sada. Nažalost, nameće se jasan zaključak da ni jedna životinja koja se sada nalazi u posedu mesne industrije neće biti spašena. Samo će se sprečiti mučenje novih, u budućnosti.

5. "Ali Bog nam je dao moć da vladamo nad životinjama!"

Vladavina ne znači istovremeno i izrabljivanje i ubijanje drugih vrsta. Sve religije pozivaju na milost i dobrotu, a ubijanje drugih vrsta i jedenje njihovog mesa to sigurno nije, pa tako nema ni govora o poštovanju religije. Ne možete danas ići u crkvu i biti dobar čovek, a sutra klati bebu nekog drugog bića, ili kupovati meso bića koje je neko drugi zaklao. To sigurno Bog, kao oličenje suštinskog Dobra, nije dozvolio.

6. "Ako svi pređemo na vege ishranu, šta ćemo onda jesti?"

U tom slučaju, biće neuporedivo više hrane za ceo svet. Jer životinje na farmama pojedu mnogo više hrane nego što bi pojeli ljudi, a za dobijanje 1 kg mesa potrebno je oko 10 kg biljaka! Da ne pričamo koliko litara vode je potrebno, koliko se zatruje atmosfera metanom koji izbacuju životinje i kolike površine zemlje se koriste samo za ishranu stoke. Oko 70% kukuruza, pšenice i drugih žitarica u SAD se koristi za ishranu životinja na farmama! Samo krave u svetu pojedu hrane koja bi bila dovoljna za 8.7 milijardi ljudi!

7. "Zar vegetarijanci nemaju problema sa unosom proteina?"

Protein se nalazi u mnogim biljkama, a naučna istraživanja su potvrdila da ga vegetarijanci unose u dovoljnim količinama. Odlični izvori biljnih proteina su pasulj, grašak, sočivo, kikiriki, tofu, soja, orasi, razno semenje, kvasac, itd.. Raznolika ishrana obezbeđuje dovoljno minerala, proteina i ostalih materija za normalan razvoj ljudskog organizma. Čovek bi ubrzo umro ako bi jeo samo meso, jer u njemu nema dovoljno esencijalnih materija, dok bi jedući samo biljke, ne samo preživeo, već bi bio i potpuno zdrav.

8. "Zar i biljke ne osećaju bol?"

Za sada znamo samo da biljke nemaju mozak kao životinje, koji bi tu informaciju obradio, tako da nema govora o nekom osećanju za bol. Biljka je najsličnija čoveku u komi, on ne oseća ništa, niti vidi niti čuje,ali je živ. Takvo stanje nastaje kada se mozak isključi i prestane da prima informacije iz ostalih delova organizma, ali organi svaki za sebe i dalje nastavljaju funkciju za koju su namenjeni. Tako i biljke, ne znaju zašto rastu prema Suncu niti ih boli kada im odsečemo stabljiku,a i ne poseduju centralni nervni sistem(cns). Mnoge biljke prosto zavise od životinja i insekata pa su "osmislile" proizvodnju plodova koji privlače životinje i tako im pomažu da se razmnožavaju.

9. "Jedenje mesa je prirodno i traje hiljadama godina!"

Životinje koje jedu meso imaju mnogo fizičkih karakteristika koje ljudi nemaju. Ljudi ubijaju bakterije u mesu kuvanjem ili pečenjem. Dokazano je da su ljudi tek kasnije u evoluciji naučili da prave oružje i love, što znači da su se pre toga hranili isključivo hranom biljnog porekla. To govori i naša konstitucija - kratki i tupi zubi, izostanak kandži itd.

10. "Da li sportisti mogu biti vegetarijanci?"

Naravno, poznato je da su mnogi vrhunski sportisti vegetarijanci (Karl Luis, Martina Navratilova, E. Moses itd.), što znači da im vitkost i zdravlje samo pomažu u postizanju vrhunskih rezultata. Sve što je potrebno za pravilan razvoj organizma sportiste, nalazi se u biljnoj ishrani, samo je potrebno da ona bude raznolika, sa puno voća, povrća i raznog semenja.

11. "Ja ne ubijam životinje, samo kupujem gotove proizvode"

Ako Vi lično niste ubili životinju, kupovinom mesnih proizvoda podržavate njihovo mučenje i ubijanje. I po društvenim zakonima, ubistvo i saučesništvo u ubistvu se slično tretira. Ne može se jedna stvar tumačiti različito u zavisnosti da li nam to odgovara ili ne. Kupovinom mesa samo nam nisu tako očigledno krvave ruke...

12. "Da li je jedenje mesa radi preživljavanja opravdano?"

Jedino u slučaju kada ne postoji druga mogućnost za preživljavanje, može se pravdati ubistvo neke životinje radi ishrane, ali takvi slučajevi su danas toliko retki da su praktično zanemarljivi. Eventualno ako se izgubite na severnom polu pa morate da ubijete foku da biste preživeli. U tom slučaju, potpuno je opravdano, kao što je i životinjama mesožderima opravdano da ubiju radi preživljavanja.

13. "Konzumacijom sterilnih jaja ne činim zlo životinjama?"

Kokoške su najmučenija bića na planeti, a posle nekoliko meseci nošenja jaja, umesto zahvalnice za svoj rad, šalju se na klanje! Kokoške žive praktično jedna na drugoj u uzanim kavezima gde ne mogu ni da se pomeraju. Kljunovi im se seku da ne bi lupale jaja ili napadale druge kokoške. Ne vide svetlost dana nikada u životu niti znaju kako je to trčati po travi. Mnoštvo njih je bolesno i sakato, ali to ne sprečava farmere da ih samelju u paštetu koju ljudi na kraju jedu, ne znajući od kakvog je leša ili invalida ona dobijena. Udahnite duboko: 450 miliona kokoški se koriste u proizvodnji jaja u SAD! Mnogima kidaju noge prilikom izvlačenja iz kaveza jer klaničari nemaju vremena da ih pažljivo odmrse. Koke nosilje gube kalcijum jer nose mnogo jaja, pa je njihovo meso dosta loše za čoveka. Neke uginu od žeđi, gladi ili se uguše jedna na drugoj, jer radnici ne stignu sve da ih obiđu i provere da li im nešto fali. Jedenjem jaja podržavate takvo maltretiranje kokoški i kasnije njihovo klanje, kad prestanu da nose jaja ili prežive da napune 1-2 godine starosti.

14. "Zašto brinete više o životinjama nego o ljudima?"

Ljudi koji postavljaju takva pitanja obično nikad nisu pomogli ni ljudima ni životinjama, pa je besmisleno da se bune što neko pomaže makar životinjama. Pri tome, mora se odvojiti pomoć ljudima od pomoći životinjama, jer ima mnoštvo organizacija koje pomažu ugroženom stanovništvu u svetu, a jako malo onih koji pomažu životinjama. Oni koji pomažu životinjama su milosrdni ljudi i uvek će pomoći i čoveku u nevolji, dok je suprotan slučaj mnogo ređi. Pomoć ljudima ne kosi se sa pomoći životinjama.

Izvor: http://svet-zivotinja.org/
Anand je offline   Reply With Quote
Hvala na korisnom postu!
DonQuixote (11-09-11), gugi (15-07-11), nebojša (15-07-11), Tree (16-07-11), Trien (24-07-11)
Nepročitano 15-07-11, 22:34   #125
Guru
 
Anand's Avatar
 
Datum registracije: Nov 2010
Lokacija: Crna Gora
Postovi: 1,111
Anand has a reputation beyond reputeAnand has a reputation beyond reputeAnand has a reputation beyond reputeAnand has a reputation beyond reputeAnand has a reputation beyond reputeAnand has a reputation beyond reputeAnand has a reputation beyond repute
Anand has a reputation beyond reputeAnand has a reputation beyond reputeAnand has a reputation beyond repute
Zadani

VEGETARIJANSTVO

Vegetarijanstvo svoje utemeljenje ima u mitološkom, mističnom, filozofskom i religijskom nasleđu čovječanstva. Međutim, postoji i obilje naučnih dokaza koji upućuju na to da je vegetarijanstvo mnogo zdraviji način ishrane od onog koji je baziran na mesu. Mnogi nutricionisti, biolozi i fiziolozi pružaju uvjerljive dokaze za to da ljudi u stvari nijesu predodređeni da jedu meso. Ljudi fiziološki nijesu prilagođeni mesnoj ishrani i meso začinjavaju, kuvaju ili peku zato što ono nije njihova prirodna hrana. Fiziološki, čovjek je bliži biljojedim i preživarima, životinjama koje se hrane biljem, nego mesožderima kao što su psi, tigrovi ili lavovi.

Ima mnogo sličnih poređenja, i u svakom slučaju čovjek se uklapa u fiziologiju biljojeda. Prema tome, sa strogo fiziološke tačke gledišta postoje čvrsti argumenti da čovjek nije prilagođen mesnoj hrani.

Savremena medicina nudi obilje dokaza o opasnostima mesne ishrane. U zemljama đe je potrošnja mesa po glavi stanovnika visoka, rak i bolesti srca poprimaju gotovo obilježja epidemije, dok se ova oboljenja rijetko javljaju u zemljama sa malom potrošnjom mesa.

Zbog straha od manjka proteina, mnogi ljudi nikada ne prihvate vegetarijansku ishranu. Mišljenje da meso ima monopol nad proteinima i da su velike količine proteina potrebne za energiju i snagu jeste izmišljotina

Holandski hemičar Gerit Jan Madler 1838. godine izolovao je supstancu koja je sadržavala ugljenik, vodonik, kiseonik i druge mikroelemente. Pokazao je da taj hemijski spoj predstavlja osnovu cjelokupnog života i nazvao ga “protein”, što znači “prvog reda”. Kasnije je dokazano da su biološki proteini od ključnog značaja: svaki živi organizam mora da ih uzima u određenoj količini kako bi preživio. Utvrđeno je da je to zato što su proteini sastavljeni od amino kisjelina, “gradivnih blokova života”.

Biljke mogu da sintetizuju amino kisjeline iz vazduha, zemlje i vode, dok životinje u tom pogledu potpuno zavise od biljaka, bilo direktno, jedući ih, ili indirektno, jedući životinjsko meso. (Jedan od razloga visokih troškova ovog drugog leži u tome što je životinja prisiljena da jede ogromne količine biljnih proteina da bi dostigla težinu za klanje.)

Prema tome, u mesu nema amino kisjelina koje životinje ne dobijaju iz biljaka, ili koje ljudi takođe ne mogu da dobiju iz biljaka. Šta više, konzumiranje hrane iz biljnog carstva ima dodatnu prednost koja se ogleda u kombinovanju amino kisjelina sa drugim supstancama neophodnim za pravilno iskorišćenje: ugljenim hidratima, vitaminima, mineralima, hlorofilom i drugim elementima koji se nalaze samo u biljkama.

Kada jedemo, tijelo razgrađuje proteine na njihove sastavne amino-kisjeline. One se koriste pojedinačno, ili se ponovo sjedinjuju u nove proteine potrebne tijelu. Poznate su 22 amino-kisjeline. Među njima, osam se naziva “ključnim”(”ključne” ovđe jednostavno znači da ih ne možemo prirodnim putem stvoriti u tijelu, nego moramo da ih unesemo preko hrane.) Ključne amino-kisjeline su leucin, izoleucin, valin, lizin, triptofan, treonin, metionin i fenilalanin. Sve one moraju da budu zastupljene u svakom obroku, u pravilnom odnosu, da bismo imali uravnoteženu ishranu. Nutricionisti se danas slažu da je u pogledu sadržaja proteina mnoga vegetarijanska hrana jednaka mesu, ako ne i bolja od njega, jer sadrži svih osam amino-kisjelina. Čaša soka od šargarepe ima isti kvalitet i količinu proteina kao jedno jaje, a u siru, kikirikiju i sočivu ima više proteina nego u hamburgeru, svinjetini ili goveđoj šnicli.

Brojna druga naučna istraživanja pokazala su da odgovarajuća vegetarijanska ishrana obezbjeđuje više hranljive energije nego meso. Šta više, kroz istraživanja koja su obavili dr J. Itokejo i V. Kipani na Univerzitetu u Briselu, pokazalo se da vegetarijanci bili u stanju da obavljaju fizičke testove dva ili tri puta duže od ljudi koji su jeli meso, prije nego što bi se iscrpili, i da su se pet puta brže oporavljali.
Anand je offline   Reply With Quote
Hvala na korisnom postu!
nebojša (16-07-11), Realista (15-07-11), Sativa (16-07-11), Tree (16-07-11), Trien (27-07-11), Uoo (29-07-11)
Nepročitano 17-07-11, 10:26   #126
Guru
 
Anand's Avatar
 
Datum registracije: Nov 2010
Lokacija: Crna Gora
Postovi: 1,111
Anand has a reputation beyond reputeAnand has a reputation beyond reputeAnand has a reputation beyond reputeAnand has a reputation beyond reputeAnand has a reputation beyond reputeAnand has a reputation beyond reputeAnand has a reputation beyond repute
Anand has a reputation beyond reputeAnand has a reputation beyond reputeAnand has a reputation beyond repute
Zadani

Već vjekovima se za rad, zarad svoje snage i izdržljivosti, koriste životinje vegetarijanci: slonovi, volovi, bivoli, kamile, konji, mazge. Sve one, a to su zaista najsnažnije životinje na svijetu, jedu samo biljnu hranu. Strogi mesožderi spavaju dvadeset sati dnevno. Zato nikad nećete viđeti tigra da vuče plug. Afrički bivo može da bude težak skoro čitavu tonu. Mišići samo poigravaju na njemu, nevjerovatno je snažan i uliva strah u kosti svima i svačemu što mu se nađe na putu kad je u punom trku. Mužjak slona može da teži deset tona, prenosi nevjerovatne terete i čupa drveće iz korjena. Obje pomenute životinje žive na biljnoj hrani. Srebrne gorile su triput veće od čovjeka, a trideset puta snažnije. Njihovi mišići su zapanjujući. Hrane se bambusovim lišćem i voćem.

Kako sve te životinje razvijaju tako impozantnu mišićnu snagu a da nikad ne okuse bjelančevine? Da li ste se ikad to upitali? Volimo da jedemo krave zbog bjelančevina i to su, kao bajagi, idealne bjelančevine za nas. Da li ste ikad viđeli kravu da jede šnicle? Šta krava jede da bi proizvela sve te bjelančevine? Travu i žitarice.

Očigledno, svim životinjama, kao i ljudskim bićima, potrebne su bjelančevine da bi živjele, u to nema nikakve sumnje. Mi, ljudi, možemo sebi da ih obezbijedimo na isti način na koji to čine slonovi, bivoli i gorile. Bjelančevine se grade od aminokisjelina. Tako je, prosto ko pasulj. Aminokisjeline grade bjelančevine, a biljno carstvo obiluje njima. Zato ni slon ni gorila ne pate od manjka bjelančevina. Sve aminokisjeline koje su im potrebne dobijaju iz jednog jedinog izvora — biljaka.

Kad pojedete parče piletine, to je upravo ono što jeste: pileće bjelančevine. Unijevši ga u svoj organizam, nećete ga nikakvom čarolijom pretvoriti u humane bjelančevine. Isto kao što životinjska džigerica koju jedete neće postati dio vaše džigerice. Lanac aminokisjelina može da sadrži od 50 do 100.000 aminokisjelina. One moraju da budu razložene i iznova sastavljene, a tek potom grade humane bjelančevine. Možete da ih dobijete i iz mesa, ali mi meso ne jedemo sirovo, a zagrijevanjem se veći deo aminokisjelina uništava, dok preostale koaguliraju, tako da je termički obrađeno meso izuzetno siromašno aminokisjelinama. Aminokisjeline su osjetljive i toplota ih pogađa na isti način kao ostale hranljive sastojke i enzime. Kad lav pojede zebru, aminokisjeline iz zebre se razlažu i potom ponovo sastavljaju u lavlje bjelančevine. Na svoju sreću, lav je previše glup da bi mu palo na pamet da skuva ili ispeče zebru prije no što je pojede, tako da aminokisjeline ostaju netaknute.

Da li ste ikad uočili da mesožderi nikad ne jedu druge mesoždere, izuzev u ekstremnim okolnostima? Šta mislite, zašto mesožderi jedu biljoždere? Biljke mogu da proizvode aminokisjeline od vazduha, zemljišta i vode; životinje ne mogu. One moraju direktno pojesti biljku ili doći do svojih aminokisjelina indirektnim putem, tako što pojedu životinju koja je pojela biljku. Mesožderi instinktivno jedu životinje koje se hrane biljkama. A bez obzira na to šta jedu, biljke ili životinje, i jedno i drugo je sirovo — nema kuvanja.

S godinama, ljudima je pažljivo usađivana navika da, kad se potegne pitanje bjelančevina, automatski pomisle na meso. To usađivanje je uporan i uspješan proces. Gotovo je komičan, makar i nagovještaj, da bi neko, kad poželi bjelančevine, mogao pomisliti na voće ili salatu od povrća umjesto na šniclu ili pljeskavicu. Ali aminokisjeline iz salate mnogo su dostupnije i lakše iskoristive nego aminokisjeline iz mesa koje su oštećene toplotom.

Evo jednog zanimljivog detalja o aminokisjelinama i njihovoj sposobnosti izgradnje bjelančevina. Godine 1914. sprovedene su studije s namjerom da pokažu da li je pacovima bolje da dobijaju aminokisjeline iz naimirnica biljnog ili životinjskog porijekla. Budući da se metabolizam pacova i njihove potrebe za bjelančevinama dijametralno razlikuju od onih u ljudskih bića, pacovi su daleko bolje napredovali na bjelančevinama iz namirnica životinjskogi porijekla. Stoga su u zaključku studije bjelančevine iz životinja proglašene superiornijim u odnosu na one iz biljaka - ali za potrebe ljudi! To je ono što je dalo zamah industriji namirnica životinjskog porijekla, iako je docnije dokazano da te studije nijesu primjenjive na ljude, iz prostog razloga što ispitanici nijesu bili ljudi. Međutim, mit je stvoren i nastavio je da traje do današnjeg dana.

Jedna od besprekorno i pouzdano sprovedenih studija, koju svi prihvataju kao korisne izvore podataka, je opsežna studija “Kineski zdravstveni projekat”, sprovedena uz pomoć istraživača Univerziteta Kornel, Oksfordskog univerziteta i kineske vlade. Ta izuzetna i dugotrajna studija smatra se kao "jedna od najrigoroznijih i najubedljivijih studija u istoriji zdravstvenih istraživanja". O brdu podataka dobijenih ovom studijom pišu se knjige, a dva od njenih zaključaka su:

1) se odnosi na ono što se naziva "bolestima izobilja": srčana oboljenja, kancer, dijabetes, osteoporoza i gojaznost. U Sjedinjenim Državama te bolesti obilja prosto divljaju. U Kini su praktično nepostojeće ili primjetno neuobičajene. Kineski zdravstveni projekat ističe da je jedan od najznačajnijih razloga ove razlike činjenica da Kinezi svega sedam odsto svojih bjelančevina dobijaju iz namirnica životinjskog porijekla, dok kod Amerikanaca taj procenat iznosi 70 odsto. Deset puta više!;

2). što se tiče gojaznosti koja je u Kini rijetka, Kinezi unose 20 odsto kalorija više u odnosu na Amerikance, ali su Amerikanci 25 odsto deblji. Industrija namirnica životinjskog porijekla zarađuje prodajom svojih proizvoda, baš kao i sve ostale industrije. Stalo im je da kupite ono što prodaju. Troše stotine miliona dolara na to kako bi nas ubijedili da jedemo ono što oni prodaju kao namirnice s neophodnim bjelančevinastim sadržajem. To je biznis.
Anand je offline   Reply With Quote
Hvala na korisnom postu!
nebojša (17-07-11), Realista (17-07-11), Tree (16-05-12), Trien (24-07-11), Uoo (29-07-11)
Nepročitano 18-07-11, 12:01   #127
Guru
 
Anand's Avatar
 
Datum registracije: Nov 2010
Lokacija: Crna Gora
Postovi: 1,111
Anand has a reputation beyond reputeAnand has a reputation beyond reputeAnand has a reputation beyond reputeAnand has a reputation beyond reputeAnand has a reputation beyond reputeAnand has a reputation beyond reputeAnand has a reputation beyond repute
Anand has a reputation beyond reputeAnand has a reputation beyond reputeAnand has a reputation beyond repute
Zadani

Jedenje mesa i loše zdravlje

U nešto više od kilograma pečene govedine na žaru ima isto toliko benzopirena kao u dimu od 600 cigareta. Ljudsko tijelo je složena mašina. Poput svake mašine, neka goriva mu više odgovaraju za pravilno funkcionisanje od drugih. Podaci pokazuju da je meso vrlo neefikasno gorivo za ljudsku mašinu, mašinu koja na kraju zahtijeva plaćanje velike putarine. Na primjer, Eskimi koji uglavnom žive na mesu i ribi, brzo stare. Njihov prosječni životni vijek rijetko prelazi 33 godine. Kirgizi, istočno-ruski narod koji je nekad uglavnom živio na mesu, rijetko su živjeli duže od 40 godina. S druge strane, ima plemena kao što su Hunza, koji žive u Himalajima ili grupa poput adventista, uglavno vegetarijanske hrišćanske grupe, koji obično žive između 80 i 100 godina. Istraživači navode da je vegetarijanstvo uzrok njihovog izvanrednog zdravlja i dugovječnosti. Indijanci Maje (sa poluostrva Jukatan u srednjoj Americi ) i jemensko pleme takođe su poznati po odličnom zdravlju i opet niska potrošnja mesa ili u nekim slučajevima stopostotna vegetarijanska ishrana, navodi kao glavni faktor koji tome doprinosi.


Varenje mesa


Kada se jednom nađe u želucu, mesu su potrebni sokovi za varenje s visokim procentom sone kisjeline. Želuci ljudskih bića i biljojeda proizvode kisjelinu koja je dvadeset puta slabija od one koju nalazimo kod mesoždera.

Sljedeća presudna razlika između mesoždera i vegetarijanaca može se uočiti u organima za varenje, đe se vrši dalja razgradnja hrane, a hranljivi sastojci sprovode u krv. Komad mesa nije ništa drugo nego dio leša, i njegovo raspadanje u tijelu stvara otrovne otpadne materije. Iz tog razloga meso mora biti brzo odstranjeno iz organizma. Zato mesožderi imaju organe za varenje koji svojom dužinom ne prelaze tri dužine tijela. Pošto čovjek, kao i ostale životinje koje ne jedu meso, ima organe za varenje čija dužina iznosi dvanaest dužina njegovog tijela, brzoraspadajuće meso zadržava se mnogo duže, što dovodi do nepoželjnih toksičnih posljedica. Bubrezi su tjelesni organi koji bivaju pogođeni ovim toksinima. Ovi vitalni organi, koji izbacuju otpadne materije iz krvi, postaju propterećeni velikim prilivom otrova usljed uzimanja mesa. Čak i kod umjerenih mesoždera bubrezi moraju da rade tri puta više nego kod vegetarijanaca. Bubrezi mlade osobe mogu izaći na kraj s ovim opterećenjem, ali kako čovjek stari tako se povećava rizik od bolesti, odnosno oštećenja bubrega.


Oboljenje srca

Nesposobnost ljudskog organizma da izađe na kraj s prekomjernim životinjskim mastima u ishrani, još je nešto što ukazuje na neprirodnost jedenja mesa. Metabolizam mesoždera može da sagori skoro neograničene količine holesterola i masti bez ikakvih nepovoljnih posljedica. S druge strane, vegetarijanske vrste imaju veoma ograničenu sposobnost da izađu na kraj s bilo kojim nivoom holesterola ili zasićenih masti iznad količine potrebne tijelu. Nakon dugogodišnjeg unošenja prevelikih količina takvih materija, na unutrašnjim zidovima arterija natalože se masne naslage, uzrokujući stanje poznato kao arterioskleroza, otvrdnjavanje arterija. Pošto takve naslage otežavaju protok krvi ka srcu, uveliko se povećava mogućnost srčanih udara i zgrušavanja krvi.

Već 1961. godine časopis Američkog medicinskog udruženja objavio je da 90-97% srčanih oboljenja, koja prouzrokuju više od polovine smrtnih slučajeva u SAD-u, može biti spriječeno vegetarijanskom ishranom. Ovi nalazi podržani su u izvještaju Američkog udruženja za srčana oboljenja u kojem piše: “U istraživanjima o odnosu standardne metode ishrane i koronarnih bolesti kod stanovništva . . . dokazi ukazuju na to da je visoko zasićena mesna ishrana osnovni uzrok velike rasprostranjenosti koronarno-srčanih bolesti.” Američka akademija nauka takođe je izjavila da je visoki nivo holesterola, koji je utvrđen kod većine Amerikanaca, glavni uzrok prave “epidemije” koronarno-srčnih bolesti u SAD-u. Prema Britanskoj enciklopediji: “Za proteine dobijene iz orašastih plodova, mahunarki, žitarica i mliječnih proizvoda kaže se da su relativno čisti u poređenju s govedinom koja u sebi sadrži 56% nečiste vode.” U Americi, zemlji sa najvećom potrošnjom mesa na svijetu, svaka druga osoba umire od bolesti srca ili krvnih sudova.


Rak


Dalji dokazi o tome da su ljudski organi nepodesni za varenje mesa jeste veza, koja je ustanovljena brojnim istraživanjima, između raka debelog crijeva i jedenja mesa. Jedan od razloga rasprostranjenosti raka jeste visoki procenat masti, odnosno mali sadržaj vlakana u mesnoj ishrani. To dovodi do sporog prolaska otpadnih materija kroz debelo crijevo, a time se dopušta da toksini štetno djeluju. Dr Šeron Fleming sa Odjeljenja za ishranu na Kalifornijskom univerzitetu u Berkliju, kaže: “Izgleda da vlakna u hrani pomažu pri sprječavanju . . . raka debelog crijeva.” Osim toga, za meso se zna da prilikom varenja stvara steroidne metabolite koji imaju kancerogena svojstva. Kako se istraživanja nastavljaju, dokazi o vezi između masne ishrane i drugih oblika raka narasta u alarmantnim razmjerama. Američka akademija nauka izjavila je 1983. godine: “Ljudi mogu spriječiti nastanak mnogih uobičajenih vrsta raka time što če jesti manje mesa, a više povrća i žitarica.” U svojim “Bilješkama o uzrocima raka”, Rolo Rasel piše: “Ustanovio sam da od 25 nacija koje jedu meso u velikim količinama, 19 ima visok procenat oboljenja raka, a samo kod jedne nacije taj procenat je nizak. S druge strane, od 35 nacija koje jedu malo mesa ili ga ne jedu, nema ni jedne s visokim procentom oboljelih od raka.”

Neki od najzapanjujućih rezultata u straživanjima tiču se uticaja nitroamina. Nitroamini nastaju kada sekundarni amini, koji npr. dominiraju u pivu, vinu, čaju i duvanu, dođu u dodir sa hemijskim konzervansima iz mesa. Američko ministarstvo za hranu i ljekove (FDA) okarakterisalo je nitroamine kao “jednu od najopasnijih i najhirovitijih grupa kancerogena što je dosad otkrivena, a njihova uloga . . . u etiologiji raka kod čovjeka izaziva rastuću zabrinutost stručnjaka.” Dr Vilijam Lidžiski iz Američke Laboratorije Oak Ridž rukovodio je eksperimentima pri kojima su životinjama davani nitroamini. “Rak se”, rekao je, “nalazi po cijelom tijelu; u mozgu, plućima, pankreasu, želucu, jetri, žlijezdama i crijevima. Životinje su užasna, bolesna hrpa mesa.”


Opasne hemikalije u mesu

U mesu i mesnim proizvodima postoje i druge po zdravlje opasne hemikalije kojih potrošači uglavnom nijesu svjesni. U svojoj knjizi “Otrovi u vašem tijelu” Geri i Stiven Nal pružaju nam uvid u najnovije trikove kojima se koriste korporacijski proizvođači mesa i mesne hrane. Oni pišu: “Životinje se održavaju u životu i tove uz neprekidno davanje sredstava za umirenje, hormona, antibiotika i 2700 drugih ljekova. Taj postupak počinje čak i prije rođenja, a nastavlja se poslije smrti. Iako će te droge još uvijek biti u mesu kada ga pojedete, zakon ne zahtijeva da se one navedu na određenom proizvodu.”

Jedna od tih hemikalija je dietilstilbestrol (DES), hormon za rast koji se u SAD-u koristi tokom poslednjih 20 godina, uprkos tome što su istraživanja utvrdila njegovu kancerogenost. Zabranjena kao opasna po zdravlje u 32 zemlje, ova hemikalija i dalje se koristi u SAD-u, vjerovatno zato što po FDA ona proizvođačima mesa godišnje uštedi više od 500 miliona dolara.

Sljedeći poznati stimulans za rast jeste arsenik. Odeljenje za Pojloprivredu SAD-a (USDA) otkrilo je 1972. godine da količina ovog dobro poznatog otrova premašuje zakonsku granicu u 15% od cjelokupne nacionalne proizvodnje životinjskog mesa.

Zdravlje takođe ugrožavaju natrijum-nitrat i natrijum-nitrit, hemikalije koje se koriste kao konzervansi za usporavnje kvarenja suvog mesa i mesnih proizvoda, uključujući šunku, slaninu, salame, dimljene kobasice i ribu. Ove hemikalije daju mesu svijetlo crveni izgled tako što djeluju na pigmente krvi i mišića. Bez njih bi prirodna svijetlo smeđa boja mesa odvratila potrošače.

Čak i male količine ovih supstanci mogu se pokazati opasnim, naročito za malu đecu i odojčad. Zato je Ujedinjena komisija stručnjaka za dodatke u hrani iz Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO) i Svjetske organizacije za zdravstvo (VHO), koja je radila u okviru Ujedinjenih Nacija, objavila upozorenje: “Nitrati se ni po koju cijenu ne smiju stavljati u hranu za odojčad.” A.Dž. Leman iz Odjeljenja za poljoprivredu SAD-a (USDA), istakao je da “između količine nitrata koja nije opasna i količine koja može biti opasna postoji samo uska granica.”

Zbog prljavih uslova i pretrpanosti kojima su životinje izložene u stočarskoj industriji, moraju se koristiti ogromne količine antibiotika. Takva masovna upotreba antibiotika prirodno stvara antibiotski otporne bakterije koje prelaze na one koji jedu takvo meso. FDA procjenjuje da penicilin i tetraciklin mesnoj industriji godišnje uštede 1,9 milijardi dolara, dajući joj dovoljno razloga za to da zanemari potencijalne opasnosti po zdravlje.

Usled trauma kojima su životinje izložene pred čin ubijanja, dolazi i do ubrizgavanja “otrova boli” u meso (baš kao da se radi o nekim moćnim stimulansima). Ovo se udružuje s neodstranjenim otpadnim materijama u životinjskoj krvi, kao što su mokraća i mokraćna kisjelina, koji još više zagade meso što ga potrošači jedu.


Bolesti u mesu

Pored opasnih hemikalija, meso često u sebi nosi i bolest samih životinja. Zbijene jedna do druge u nečistim uslovima, silom hranjene i neljudski tretirane, životinje predodređene za klanje imaju sklonost da na sebe navuku mnogo više bolesti nego što bi to inače bio slučaj. Oni koji se bave kontrolom mesa pokušavaju da odstrane neupotrebljivo meso, ali zbog pritiska od strane industrije i nedostatka vremena za detaljna ispitivanja, većina onog što prođe mnogo je manje zdravo nego što kupac može da zamisli.

Izveštaj USDA-a iz 1972. godine navodi broj ubijenih životinja koje su prošle kontrolu nakon što su im odstranjeni oboljeli organi. Na primjer: 100.000 krava s rakom oka i 3.596.302 slučaja gnojne upale jetre. Vlada takođe dozvoljava prodaju pilića s vazdušnim sakulitisom, bolešću sličnoj upali pluća koja uzrokuje da se u plućima sakuplja gnojna sluz. Da bi se udovojilo saveznim standardima, grudne šupljine pilića se čiste pištoljima koji usisavaju vazduh. Ali, tokom procesa čišćenja, vazdušne kesice pucaju i gnoj prodire u meso.

Utvrđeno je da je USDA bio čak i nemaran u sprovođenju svojih niskih standarda. U ulozi organa koji nadgleda različita državna ministarstva, Američka savezna inspekcija (USGAO) optužila je USDA za propuste u ispravljanju različitih prestupa koje su napravile klanice. Leševi zagađeni izmetom štakora, buba i rđe nađeni su u kompanijama za proizvodnju mesa kao što su Svift, Armor i Karnejšn. Neki inspektori opravdavaju te propuste, objašnjavajući da ako bi se zakonske odredbe potpuno sprovodile, ni jedna fabrika mesa ne bi ostala u pogonu.




Zadnja promjena: Razlog: Dupliran post!
Anand je offline   Reply With Quote
Hvala na korisnom postu!
manaro (04-04-16), nebojša (18-07-11), Tree (31-07-11), Trien (24-07-11), Uoo (29-07-11)
Nepročitano 29-07-11, 11:34   #128
kapierenundkopieren
 
Sativa's Avatar
 
Datum registracije: Nov 2009
Lokacija: Istra
Postovi: 709
Sativa has a reputation beyond reputeSativa has a reputation beyond reputeSativa has a reputation beyond reputeSativa has a reputation beyond reputeSativa has a reputation beyond reputeSativa has a reputation beyond reputeSativa has a reputation beyond repute
Sativa has a reputation beyond reputeSativa has a reputation beyond reputeSativa has a reputation beyond reputeSativa has a reputation beyond reputeSativa has a reputation beyond reputeSativa has a reputation beyond reputeSativa has a reputation beyond repute
Zadani

http://www.animalliberationfront.com...LittleTyke.htm


Sativa je offline   Reply With Quote
Hvala na korisnom postu!
alison (29-07-11), Trien (31-07-11), Uoo (29-07-11)
Nepročitano 31-07-11, 14:13   #129
Alternativa addict
 
Trien's Avatar
 
Datum registracije: May 2011
Lokacija: Proplanak iznad oblaka, pokraj mora.
Postovi: 313
Trien has a reputation beyond reputeTrien has a reputation beyond repute
Trien has a reputation beyond reputeTrien has a reputation beyond reputeTrien has a reputation beyond reputeTrien has a reputation beyond reputeTrien has a reputation beyond reputeTrien has a reputation beyond reputeTrien has a reputation beyond reputeTrien has a reputation beyond reputeTrien has a reputation beyond reputeTrien has a reputation beyond reputeTrien has a reputation beyond reputeTrien has a reputation beyond reputeTrien has a reputation beyond reputeTrien has a reputation beyond reputeTrien has a reputation beyond repute
Zadani

Citat:
Originally Posted by Sativa Pogledaj Post
Divljaštvo rađa novo divljaštvo. Životinje jesu postupale prema knjizi postanka, ali najveća se životinja - ČOVJEK odmatnuo, počeo s agresijom, pa su životinje prihvatile model ponašanja.

I...RODILO SE ZLO....zato sada stižu nestašni mali lavići.
Trien je offline   Reply With Quote
Trien, hvala ti na korisnom postu!
Tree (31-07-11)
Nepročitano 31-07-11, 14:25   #130
tragam...
 
Olio's Avatar
 
Datum registracije: Jul 2011
Lokacija: ne znam gde sam
Postovi: 5,706
Olio has a reputation beyond reputeOlio has a reputation beyond reputeOlio has a reputation beyond reputeOlio has a reputation beyond reputeOlio has a reputation beyond reputeOlio has a reputation beyond reputeOlio has a reputation beyond reputeOlio has a reputation beyond reputeOlio has a reputation beyond reputeOlio has a reputation beyond reputeOlio has a reputation beyond reputeOlio has a reputation beyond reputeOlio has a reputation beyond reputeOlio has a reputation beyond reputeOlio has a reputation beyond repute
Olio has a reputation beyond reputeOlio has a reputation beyond reputeOlio has a reputation beyond reputeOlio has a reputation beyond reputeOlio has a reputation beyond reputeOlio has a reputation beyond reputeOlio has a reputation beyond reputeOlio has a reputation beyond reputeOlio has a reputation beyond reputeOlio has a reputation beyond reputeOlio has a reputation beyond reputeOlio has a reputation beyond reputeOlio has a reputation beyond reputeOlio has a reputation beyond reputeOlio has a reputation beyond repute
Zadani

eh, ali životinje moraju jesti...
maleni lavić ne može travu jesti. Ovaj primer je ipak jedinstven!
Životinje koje love oduvek, nisu primer divljaštva, jer takvo ponašanje u prirodi jeste apsolutno normalno. U civilizaciji, ponašanje koje odudara od prihvatljivih normi, jeste divljaštvo, mada se reči divlje i divljaštvo povezuju, nisu istog značenja. Divljaštvo čine uglavnom ljudi, nedostojni uma koji ne koriste, ali i poneke životinje (poput "pripitomljenog" slona koji počne ubijati sve oko sebe) sa poremećenim osećajem svesti. Vegetarijanstvo je opredeljenje, dok biljojedi jesu to po prirodi.
Lični stav

Olio je offline   Reply With Quote
Hvala na korisnom postu!
Monja (12-12-13), naftali (31-07-11), Sativa (17-02-12), Trien (31-07-11)
Odgovor

Tagovi
vegetarijanac, vegetarijanstvo

Opcije Teme
Način Prikaza

Pravila Pisanja Postova
Vi ne možete otvoriti novu temu
Vi ne možete odgovarati na postove
Vi ne možete pridružiti datoteku
Vi ne možete editirati Vaše postove

BB kod je On
Smajlići su On
[IMG] kod je On
HTML kod je Off
Trackbacks are On
Pingbacks are On
Refbacks are On



Vremenska Zona je GMT +1. Trenutno je 18:41 sati.





Iz ponude izdvajamo:













Powered by vBulletin® Version 3.8.1
Copyright ©2000 - 2021, Jelsoft Enterprises Ltd.
Search Engine Optimization by vBSEO 3.3.0