Ne želim djecu

[Jesam]

Originally Posted by teemo

Ne mora znaciti ali mi na um pada ...da je i negiranje , 'zaboravljanje'
boli, bilo koje vrste, jedan od simptoma da je neki dogadjaj itekako stresan bio za zivcani sustav.

Ništa ja ne negiram - točno se i jako dobro sjećam svakog detalja. I mogu isto tako usporediti s drugim vidovima bola. Na skali od 1 do 10, nikako nije najgora bol koju sam doživjela. Ni fizički ni emocionalno. Svakako nije ugodno ali - ko što već rekoh - ne treba iz svega radit dramu. To je samo naš ego koji se osjeća tako strašno uvrijedjen i misli da je najvažniji lik na svijetu.

[imagine]

Originally Posted by Jesam

Zato što je anestezija jako, jako, jako opasna i ostavlja trajne posljedice na mozak i organizam i zato sve što se može raditi bez nje, pa čak i po cijenu malo bola, treba svakako raditi bez narkoze.

A ljudi mogu malo stisnut zube i ne bit ta'ke plačipi*ke. Posebno kad se radi o njihovoj dobrobiti.

Originally Posted by Jesam

Uvijek se dobije blaga sedacija i analgetik.

A to da li je žena svjesna posljedica, zaista mislim da nema veze s narkozom. Zar ima takvih koje misle da plod neće završiti u kanalizaciji ako su dobile narkozu???

Originally Posted by simona

Koliko puta si kiretirana bez anestezije?

Originally Posted by Jesam

Više puta. Preživjela i nije tako strašno. Imala sam gorih glavobolja.

Originally Posted by Jesam

Ništa ja ne negiram - točno se i jako dobro sjećam svakog detalja. I mogu isto tako usporediti s drugim vidovima bola. Na skali od 1 do 10, nikako nije najgora bol koju sam doživjela. Ni fizički ni emocionalno. Svakako nije ugodno ali - ko što već rekoh - ne treba iz svega radit dramu. To je samo naš ego koji se osjeća tako strašno uvrijedjen i misli da je najvažniji lik na svijetu.

jedni od onih trenutaka koji se ne zaboravljaju...

Dvoje blizanaca sam nosila pod srcem 6 punih mjeseci (Džoreta i Dživu)...Trudnoća sve do tog dana uredna i full dobro napredna...
Našoj sreći nije bilo kraja...Tada smo zidali kuću,a radila san na mješalici i skakutala po skelama čak i po mjesečini...bila sam zdrava.

Dakle poslije blagog krvarenja ,provodim noć ne mičući se niti milimetar u krevetu priključena na infuziju i prepare,apaurine...
Jutro...baš u vrijeme posjeta,vodenjak puca,lilo je čak i preko kreveta...
Odvoze me u ambulantu,običnu,onu u kojoj primaju na preglede,i dobivam drip da bi mi se ubrzali trudovi kojih nemam...
Bol,bol...i jedno je vanka...(ostajem na krevetu ležati,no jedino što vidim na stolu pored mene našeg sina mrvastog i mrtvog.
Nigdije nikoga,bila je nedjelja,pa se pila kava i smijalo se u susjednoj prostoriji...
Ostajem i dalje priključena na infuziju sa dripom koji uopće ne šljaka,a ja svakom hebenom sekundom postajem hladnija i obamrlija,uz pogled usmjeren na bubrežnjak u kojem su ostavili jednog od dva moja sina.
Nakon pola ure vrimena,sasvim slučajno jedan doktor prolazi i vidi me.
Šta san još čula: vikanje,psovanje,zvanje operacione sale,i guranje mene na kolicima...anestezija...potrebna il nepotrebna,zar san i onaj dio kada su mi dijete čupali iz mene trebala oćutati,vidjeti....prevarili su me jer u svom očaju zaboravila san gdije će s njima,nisu nam dozvolili mogućnost da ih sahranimo,sram ih bilo...
Sve poslije toga bilo je jedna nova priča u mom životu,( iako san ubrzo nakon toga ostala u blagoslovljenom stanju...

Nakon toga carski rez( to van je ono kad vam režu 7 slojeva različitog tkiva...i bude gotovo za pol do uru vrimena)...wow,ma nije to ništa naspram sreće kada sam se odmah po učinjenom carskom probudila i tražila da mi donesu dijete,raspovila ga golog i vidjela ga,oćutala...)

Ljestvica fizičke boli nije potpuna ako se u nju ne ukomponira i psihička i emocionalna bol !

Nakon svega,treći dan opet kiretaža ,gdije nije bilo spomena o biranju,već samo analgin i struži... boli (15 od 10)

Plačipi.ke ,,da plakala je i ona i ja ,,,i bolje da je bila anestezija,jer da je postojala u barem toj situaciji,onaj dio koji bih 'prespavala' nikako ne bi bio dio za kojim bih žalila da san ga propustila...

Davno prije,u prirodnijem i neznanstvenijem vrimenu žene su si pomagale sa opijumom koje su im stare žene davale jer su uvijek uzele malo sa makova,,,nisu sve ostavljale za makovnjače

sorry ako je off topic, no ipak se teme želin i ne želim dicu isprepliću ,jer su u biti i cijelina,,,isto kao i kad je posli mog neželjenja slijedeće trudnoće dolazila nova...drugačija al opet lijepa ,jel je u istom trenutku spoznaje postajala željena.
Ako ćemo iz svemirske perspektive Svemir apsolutno ne razumi NE,tako da i kad velite ne želim,čuje isto ka i želin

Nebojte se anestezije,nije zdravstvo tako milodarno da bi i kapi nečega potrošilo na čovjeka,a da opet oni ne uberu profit ,novac...

[Adamina]

Imagine, tvoj post me baš podsjetio na komentar koji sam jučer pročitala, pa sam odmah špijunirala fejs te cure-žene.

Tema je bila o ljudima koji nisu željeli djecu no kad su ih dobili bili su sretniji nego ikad.

Ona ih isto nije željela, no ostala je trudna i rodila blizance koji su umrli jedan za drugim, i ona je nakon toga bila u teškoj depresiji i htjela se ubiti,a ono što ju je spasilo je bila nova trudnoća i dijete koje je bilo živo srećom..

P.s. žao mi je zbog tvoje djece..

[Jesam]

U stara vremena se često umiralo pri porodu jer nije bilo opcije carskog reza a da majka preživi, ako je došlo do krvarenja isto se nije moglo zaustavit itd. Dakle, ipak medicina u nekim segmentima pomaže.

Naravno da kod ekstenzivnih zahvata ne treba čovjeka prisiljavati da trpi - ali opasnost od narkoze je vječno prisutna pa je treba izbjegavati koliko se god može. Sve u granicama zdravog razuma.

Drugo ne bih komentirala jer imam potpuno drugačije razmišljanje i poimanje svijeta i ljudi i toga što je normalno a što nije.

[imagine]

Originally Posted by Jesam

U stara vremena se često umiralo pri porodu jer nije bilo opcije carskog reza a da majka preživi, ako je došlo do krvarenja isto se nije moglo zaustavit itd. Dakle, ipak medicina u nekim segmentima pomaže.

Naravno da kod ekstenzivnih zahvata ne treba čovjeka prisiljavati da trpi - ali opasnost od narkoze je vječno prisutna pa je treba izbjegavati koliko se god može. Sve u granicama zdravog razuma.

Drugo ne bih komentirala jer imam potpuno drugačije razmišljanje i poimanje svijeta i ljudi i toga što je normalno a što nije.

Slažem se
I sama od nedavno full ne podržavam mišljenja s kojima se ne slažem.

p.s. iz spoznajnog iskustva koje je veoma friško, iman osjećaj da se sada u bolnicama,rodilištima,neonatologijama i inkubatorima čak...dešavaju puno grđe sudbine nego u vremena gdje je umiranje čak i novorođenčadi bilo puuno prirodnije nego sada

[simona]

Originally Posted by imagine

...

p.s. iz spoznajnog iskustva koje je veoma friško, iman osjećaj da se sada u bolnicama,rodilištima,neonatologijama i inkubatorima čak...dešavaju puno grđe sudbine nego u vremena gdje je umiranje čak i novorođenčadi bilo puuno prirodnije nego sada

Možda je i to jedan od razloga zašto se ne želi............

[Buby]

U ovoj temi mogu napisati da je majcinstvo ( ili ocinstvo) najuzviseniji dozivljaj koji jedno bice moze iskusiti. Ne bih ga ni u jednom slucaju mijenjala kad sam ga vec dozivjela.
Medutim, dijete sam (ili smo) odlucili donjet na ovaj svijet iz jednog jedinog razloga - jer smo ga MI zeljeli. Znaci razlog je potpuno sebican. Nitko ni jedno dijete nije pitao dali ono to zeli. Tjesim se mislju da je ono izabralo da se rodi bas tu radi nekih iskustava koja mora proci bas s nama.
Isto tako mislim da (iako nikako nije za usporedbu) ako nisi probao jesti kavijar ne moze ti ni faliti. Mozes imati zelju da ga probas ili ne moras, ali faliti ti ne moze.
Tako da je moje misljenje da se djeca radaju (zeljena djeca) iz potpuno sebicnih razloga ( kod mene barem ne postoje neki visi ili nizi ciljevi kao popravljanje demografske slike i dr.) .
Isto tako mislim da ono sto nemas i nisi imao ne moze ni faliti.
A kad sagledam sveukupan zivot koji sam pruzila svojoj djeci, iako su sasvim dobro ispala, mislim da krecem iz pocetka i da nisam iskusila majcinstvo, dobro bih razmislila o roditeljstvu.
Tako da potpuno podrzavam sve koji ne zele djecu isto kao i one koji zele. Oboje je ok.

[Jesam]

Drago mi je da se javio i jedan roditelj s normalnim stavovima i pogledima i širim razumijevanjem.

[Adamina]

Evo za mir u kući, ovu temu ostavljamo ženama i muškarcima koji ne žele djecu, a oni koji se ne slažu s time ili žele s njima debatirati o tome, (ako su ovi drugi zainteresirani) Željeti ili ne željeti djecu...

[Adamina]

Dio postova je prebačen u temu Želim djecu!