Bol u donjem dijelu leđa

[Spring]

Bol u donjem dijelu leđa, koja se često naziva križobolja, često pogađa modernog čovjeka. Otprilike 80% odraslih osoba će bar jednom u tijeku života iskusiti ovu bol, a kod 14% pacijenata bol traje najmanje dva tjedna. Ovo je jedan od najčešćih razloga za traženje liječničke pomoći i bolovanja.

Bol se najčešće javlja kod osoba između 20 i 40 godina, ali je u starijih bolesnika intenzivnija. Radna mjesta koja predstavljaju velik rizik za pojavu ovog stanja su ona koja uključuju podizanje, savijanje tijela, okretanje, dosezanje visoko postavljenih objekata. Budući pogađa mnogo osoba, na tržištu postoje razni proizvodi za liječenje, a u narodu razne preporuke. Postojanje višestrukih medicinskih pristupa liječenju pokazuje kako ne postoji jedan najbolji pristup.

Određene terapije pokazale su se neučinkovite: trakcija, mirovanje u krevetu, korzeti, lokalne kreme i gelovi, toplinska terapija i određeni tipovi masaže. Važno je znati kako se unatoč velikoj neugodnosti 90% pacijenata spontano oporavlja najduže u roku od četiri tjedna, a svega 5% je onesposobljeno duže od tri mjeseca te se tada govori o kroničnoj boli.

Uzrok

Bol u donjem dijelu leđa može imati niz uzroka koji se općenito mogu podijeliti u dvije kategorije: bolesti mišićno-koštanog sustava te bolesti kralješnice. Podizanje ili iznenadni nezgrapni pokret tijela može "pokrenuti" ove probleme. Ipak, većina napadaja javlja se bez uočljivog razloga. I jednostavni pokreti mogu jako opteretiti leđa i dovesti do pojave boli.

[Spring]

Mišićno-koštane bolesti

Većina napadaja boli uzrokovana je malim ozljedama nekog od brojnih mišića, ligamenata ili zglobova leđa. Mišićno-koštanoj boli pridonosi loše držanje tijela, slabi mišići donjeg dijela trbuha, manjak kisika u tkivima leđa zbog pušenja te psihički i društveni čimbenici poput stresa.

Mišićno-koštanu bol je teško lokalizirati, odnosno odrediti jedno bolno područje. Postupno se pojačava nakon odmaranja ili sjedenja. Nerijetko je praćena ukočenošću i grčevima leđa te ograničenjem pokreta. Mišići i zglobovi donjeg dijela leđa mogu biti bolni, osobito na bazi kralješnice. Stanje koje se naziva fibromijalgija (fibromyalgia) izaziva bol u zglobovima i također može uzrokovati ovakvu bol leđa.

Bol u nogama i osjećaj utrnulosti može se pojaviti i obično se naziva "išijas". Ovi simptomi nastaju zbog mišićnih grčeva, oštećenja ligamenata ili upale sluznih ovojnica zglobova (burzitis). Stoga sami simptomi "išijasa" ne mogu otkriti razliku između mišićno-koštane boli i uklještenja kralješničkog diska (discus hernia) koje izaziva pravi išijas.

[Spring]

Bolesti kralješnice

Nekoliko kralješničkih poremećaja može uzrokovati bol u donjem dijelu leđa: spondilolisteza, uklještenje diska (discus hernia) i lumbarna spinalna stenoza. Susreću se rjeđe nego mišićno-koštana bol leđa. Bol je rijetko uzrokovana potencijalno ozbiljnim stanjima kralješnice kakvi su infekcija, prijelom, tumor, cauda equina sindrom, spina bifida.

Spondilolisteza (spondylolisthesis) nastaje kad jedan od kralješaka isklizne sa svog mjesta prema naprijed u odnosu na susjedne kralješke. Obično je posljedica stresa (ponavljanih ozljeda) zglobova donjih leđa. Iako može uzrokovati bol i išijas, ne mora uzrokovati simptome te se dijagnosticira usputno kad se rendgenska snimka napravi zbog drugih razloga.

Hernija diska - između kralježaka nalaze se diskovi građeni od tvrdog vanjskog sloja i mekog unutarnjeg tkiva. Diskovi štite kosti poput jastuka i ublažavaju mehaničke stresove. Pretjerano trošenje diska može dovesti do hernijacije - pucanja vanjskog omotača diska i ispadanja mekog tkiva u okolni prostor.

Ako ova kvrga mekog tkiva pritisne živac, može uzrokovati upalu i bol te simptome išijasa. Bol je često praćena parestezijama: osjećajem utrnulosti, škakljanja, mravinjanja ili peckanja. Bol uzrokovana ovakvim pritiskom na korijen živca tipično popušta kad pacijent legne. Bol koja se širi u potkoljenicu uvjerljiviji je znak pritiska na živac nego bol koja se širi u stražnjicu ili niz nogu, ali samo do iznad koljena.

Lumbarna spinalna stenoza nastaje kad se kralješnički kanal (građen od otvora u kostima kralježaka) suzi. Može nastati zbog upale, jednog ili više oštećenih diskova te je osobito česta u starijih osoba. Uzrokuje bol koja se spušta niz stražnji dio cijele noge i često zahvaća obje strane tijela. Ovakva se bol naziva i neurogena klaudikacija kad uzrokuje šepanje i slabost u nogama. Bol se često pogoršava pri ispravljanju donjeg dijela kralješnice, primjerice pri hodanju ili sjedenju, a slabija je kad se kralješnica savije pri sjedenju, savijanju ili naginjanju naprijed.

Kod 85% bolesnika ne može se otkriti točan uzrok boli, odnosno precizno ukazati na jedno oštećeno tkivo. Stoga se često koriste općeniti izrazi kao što su ozljeda, iščašenje, istegnuće, degenerativni procesi. U ovim se slučajevima slobodno može reći kako osoba ima bol leđa nepoznatog uzroka (idiopatska bol).

[Spring]

Rizični čimbenici
- podizanje teških predmeta
- savijanje, saginjanje, iznenadni nespretni pokreti
- debljina
- povećana mineralna gustoća kosti
- pušenje
- vibracije


Dijagnoza boli u leđima

Obično je teško otkriti točan uzrok boli pa je dijagnostički postupak frustrirajući i za pacijenta i liječnike. Velika većina epizoda boli u donjim leđima prolazi spontano ili uz jednostavne metode koje se mogu primijeniti kod kuće. Stoga u mnogim slučajevima nije nužno otići na pregled kod liječnika. S druge strane, zbog mogućih ozbiljnih uzroka, bol u leđima se nikako ne smije zanemariti; srećom ozbiljni uzroci obično imaju i druge naznake da se ne radi o jednostavnom poremećaju.

Bol koja nikako ne prolazi, cak niti noću niti pri ležanju može ukazati na postojanje prijeloma, infekcije ili tumora. Dodatni znakovi mogućeg karcinoma su: pacijent već liječen od tumora, neobjašnjivi gubitak tjelesne mase, bol koja traje duže od mjesec dana, bol koja se ne smanjuje davanjem terapije.

Produžena bol može biti posljedica prethodno neuspješne terapije, depresije, somatizacije (pretvaranje psihičkih tegoba u fizičke simptome: bolesnik uistinu osjeća bol iako ne postoji organski poremećaj). Ponekad se osobe žale na bol u leđima kad žele bolovanje, financijsku kompenzaciju ili invalidsku mirovinu.

Slabost u jednoj ili obje noge uz probleme s mokraćnim mjehurom i seksualnim poremećajima može biti znak sindroma cauda equina - ovaj sindrom nastaje zbog pritiska na snop živaca koji izlaze iz dna kralješnice. Snop naliči na konjski rep (lat. cauda equina) po čemu je sindrom dobio ime.

Osobe oštećena imunološkog sustava, korisnici intravenskih droga te osobe koje su nedavno pale odnekud ili se drugačije ozlijedile mogu imati infekciju ili prijelom kralješka.

Bol koja se širi niz stražnjicu i stražnji dio noge (išijas) ukazuje na moguću prisutnost hernije diska. U ovom slučaju se bol pojačava pri kašljanju, kihanju i izvođenju Valsalvinog manevra (pokušaj izdisanja kad se zatvori nos).

Osobe s ovakvim simptomima/stanjima svakako bi trebale posjetiti liječnika.

Osim njih, osobe koje nemaju uočljiv uzrok boli, ali kod kojih jednostavne mjere samoliječenja ne pomažu, također bi se trebale posavjetovati s liječnikom ako bol traje preko dva tjedna.

Rentgenska snimka leđa ne koristi kod većine pacijenata s boli u leđima. Ova snimka ne pokazuje herniju diska niti spinalnu stenozu.
Može biti korisna kod pacijenata čiji simptomi ukazuju na prijelom, infekciju ili karcinom koji su odreda rijetki uzroci boli leđa.

Magnetska rezonancija (MR) je skup test koji može prikazati strukture leđa sa zadivljujućom preciznošću. Ne radi se rutinski već kad se planira kirurški zahvat ili kad se očekuje neuobičajen, ozbiljan uzrok bolova. Za većinu osoba s bolnim leđima ovaj test nije vrijedan truda, vremena niti novca. Iako može pokazati herniju diska, mnogo osoba s tim stanjem nema nikakvih simptoma. Stoga je teško biti siguran što je točno uzrok leđne boli.

[Spring]

Liječenje

Osim ako je bol uzrokovana ozbiljnim i teškim poremećajem, treba očekivati brz oporavak. I ako postoje simptomi ukliještenog živca, meka masa diska će se često razgraditi i na taj način otkloniti pritisak na živac.

Njegovanje napadaja boli u donjem dijelu leđa sastoji se od nekoliko jednostavnih postupaka od kojih većinu bolesnik može uraditi sam.

1. Potrebno je odrediti udoban položaj. Za neke osobe to je nekakav položaj u krevetu s tvrdim madracem, ponekad sa savijenim koljenima. Ali bilo koji položaj koji ublažava bol je prihvatljiv.
2. Ukoliko se na radnom mjestu obavljaju poslovi koji ne dozvoljavaju odmaranje leđa i donekle udoban položaj, preporučuje se ostajanje kod kuće.
3. Sve dok postoji bol potrebno je izbjegavati podizanje predmeta, iznenadne pokrete i neudobne položaje.
4. Ako je potrebno, mogu se uzeti lijekovi protiv bolova kojih postoji uistinu čitav niz pa će bolesnik već odrediti koji mu najbolje odgovara. Jači lijekovi protiv bolova iz grupe narkotika vrlo rijetko su potrebni. Obično je učinkovitije uzeti preporučenu dozu lijeka u redovitim intervalima nego čekati da se bol pogorša. Ova preporuka temelji se na činjenici da se protiv bolova obično uzimaju nesteroidni antiupalni lijekovi koji osim što ublažavaju bol djeluju i protiv upale pa se redovitim uzimanjem ubijaju dva neprijatelja.
5. Lijekovi koji opuštaju mišiće (miorelaksansi) nisu učinkoviti kod većine osoba. Kad se i propišu, obično nisu potrebni duže od jednog tjedna. Većina lijekova za opuštanje mišića učinkovita je kod bolnih leđa ako se uzima zajedno s lijekovima protiv boli.
6. U prvim danima boli mogu se na leđa stavljati hladni oblozi (led ili smrznuto povrće u plastičnoj kesi, umotani u tanki ručnik ili krpu) u trajanju od 15 minuta svakih 1-2 sata.
7. Ležanje u krevetu ne bi trebalo biti duže od dva do tri dana. Kretanje može biti neugodno, ali potrebno je. Kretnje pomažu ublažavanju mišićnog grča i jačaju mišiće koji podupiru kosti leđa. Istraživanjima je dokazano kako je pacijentima koji leže u krevetu duže od nekoliko dana gore nego onima koji se brzo vraćaju svakodnevnim aktivnostima.
8. Odmaranje u krevetu duže vrijeme potrebno je jedino pacijentima s jakom boli ili simptomima uklještenja živca. Tada je često najudobniji položaj ležanja na leđima s podignutom glavom i ramenima te podignutim koljenima (jastuk pod njima). Nekim osobama je udobnije ležati na boku sa savijenim koljenima.

Ako liječnik preporuci produženo ležanje u krevetu potrebno je:
- postupno povećavati opseg tjelesnih aktivnosti te prestati ako se bol pojača
- treći dan malo hodati i stajati, ali izbjegavati sjedenje jer stvara veći pritisak na donji dio leđa
- nakon 7-10 dana ležanja preporučuje se hodati 20 minuta za svakih 3 sata ležanja u krevetu

Vježbanje se preporučuje svim bolesnicima u vrijeme kad mogu udobno sjediti bez bolova. Preporučene aktivnosti su hodanje, plivanje, sobna bicikla te aerobik niskog intenziteta. Treba izbjegavati sve tjelesne aktivnosti koje uključuju savijanje, koje su prenaporne ili uzrokuju bolove bez obzira kakve su.

Postoje posebne vježbe kojima se mogu ojačati mišići leđa i osobe kod kojih se napadaji bolova u leđima ponavljaju bi ih trebale početi redovito izvoditi. Za posebne vježbe je najbolje posavjetovati se s fizijatrom, liječnikom specijalistom fizikalne medicine, jer ovisno o stanju bolesnika, nisu sve vježbe za svakoga.

Neke od općenitih vježbi za leđa su:

1. ležeći pološaj na ležima sa savijenim koljenima; bez pokreta stežu se mišići stražnjice i trbuha u trajanju od 10-20 sekundi s čestim ponavljanjem. Ukoliko se vježba radi ispravno kralješnica se izravna s podlogom pri svakom stezanju mišića.

2. ležeći na leđima savija se jedno koljeno prema prsima, druga noga je ispružena na podlozi. Savijeno koljeno se rukama pritišće prema prsima u trajanju od 15-20 sekundi i nakon toga se ta noga ispruža te savija drugo koljeno. Radi se 6-10 ponavljanja dvaput dnevno, a dobro se podnosi u ranoj fazi oporavka

3. neke osobe imaju vrlo savitljive kukove pa primicanjem jednog koljena prsima u ležećem položaju ne osjećaju istezanje. Tada se ova vježba može izvesti sjedeći na stolici pri čemu se cijeli gornji dio tijela savije preko koljena i ruke spuste prema podu. Ponavlja se 6-10 puta u trajanju od 10-15 sekundi dvaput dnevno

4. ležanjem na leđima može se naizmjenično ispružati jedna noga. Uporabom trake ili konopca koji se prebaci preko koljena podiže se jedna ispružena noga prema prsima do točke u kojoj se postiže maksimalno podnošljivo istezanje te se u tom položaju drži 30-60 sekundi. Ne smije se savijati koljeno.

5. izvođenje različitih vježbi u vodi

6. u sjedećem položaju desna noga je ispružena, lijeva noga se savije u koljenu i prebaci preko desne tako da je lijevo stopalo uz vanjsku stranu desnog koljena. Desna ruka se stavi na vanjski dio podignutog lijevog koljena te se njome povlači lijevo koljeno prema desnom.
Istezanje se treba osjetiti u lijevoj stražnjici i unutarnjem dijelu natkoljenice. Svaku stranu držati 10-30 sekundi pa promijeniti strane.

Osobe koje se oporavljaju od prijeloma mogu raditi prvu i petu vježbu.

Osobama s lumbarnom spinalnom stenozom preporucuje se prva, peta i žesta vježba.

Osobe s hernijom diska mogu koristiti prvu i četvrtu vježbu te slijedeće dvije:

- ležeći potrbuške odigne se gornji dio tijela s podlakticama postavljenim ispod prsa; šake su usmjerene prema podlozi, laktovi također pritisnuti o podlogu, a gornji dio tijela se odiže do položaja u kojem nema boli. Provodi se u početku oporavka, a drži 30-60 sekundi. Kad prođe akutna faza boli gornji dio tijela se rukama jos vise podiže pri čemu se laktovi posve izravnaju, a na podlozi ostaju samo šake. Donji dio tijela i zdjelica trebaju ostati pritisnuti na podlozi.

- u stojećem položaju šake se postavljaju na donji dio leđa te se cijelo tijelo savija prema natrag. Ovo istezanje leđa prema natrag trebalo bi obavljati što češće, osobito kad se dugotrajno sjedi.

[Spring]

Ako bol ne prolazi?

Ukoliko se primjene opisane mjere i bol se ne smanjuje, potrebno je posavjetovati se s liječnikom koji će obaviti pregled i eventualno dijagnostičke pretrage.

Ponekad liječnici preporučuju injekcije u meka tkiva leđa koja su bolna i zgrčena; ovaj oblik liječenja ne preporučuju svi stručnjaci.

Korzeti i ortoze nisu se pokazali učinkoviti u liječenju bolnih leđa.

Međutim, lumbalni korzeti učinkoviti su u sprječavanju ozljeda, osobito kod osoba koje često podižu teške predmete.

Prema objavljenim istraživanjima masaža bi mogla biti korisna osobama kod kojih bol u leđima traje duže od dva tjedna (subakutna i kronična bol leđa).

Akupunktura je ubadanje igala u određene točke tijela. Metoda je liječenja iz tradicionalne kineske medicine. Mnogi pacijenti koji su se podvrgli tretmanu kažu kako im je akupunktura ublažila simptome bolnih leđa.

[Diana]

Da li je netko imao ukljestenje zivca, sa jakim bolovima koji ne prolaze?
( zadnje dvije godine postaje sve gore)

Da li je netko izljecio taj problem vjezbama?

[dany]

Moj muz muke muci s tim. Svasta nesto je radio,isao je na brdo terapija, ali sve je to kratkog daha. Kada bude sezona kestenja, nakupis oko 1/2kg, oljustis i naseckas ,tj mozes i samo da ga prepolovis. Napunis staklenu providnu flasu do pola, a preko toga naspes komovicu rakiju. Ostavis da stoji 30 dana na toplom,ali ne na direktnom suncu. Mazes se time svako jutro. Ne oseca se miris, tako da mozes i pre polaska na posao. E sada ,on napravi 2 te ture,tj 2 flase, pa mu traju cele godine.
Inace kada se ukljesti, tada obicni skinemo vrata, pa spava na njima,zalosno ali istinito i uvece pred spavanje samo na taj donji deo stavlja vunenu carapu (od prave vune). Ne znam da li si za to cula, al ta ovcija vuna ima neka specificna svojstva, pa sada ako je i 40 stepeni napolju, a njega ukljesti, taj ne odustaje,kaze da vuna bas pomaze. Provereno.

[vania]

Preporuka knjiga J.Sarno Kako iscjeliti bolove u leđima, možda se netko pronađe. Teško je nešto tako fizičko povezati sa emocionalnim...ali...
Najbolji lijek, što manje zabrinutosti oko toga i traženja "pustih rješenja" (normalno ako su jača zakočenja i ne prolaze svakako liječnik). Vježbati da ali radi zadovoljstva i općenito zdravlja...Stres, napetost,nepovjerenje, nesigurnost, brige, želja da stanemo na moment... kao i kod ostalih bolesti samo što ovdje uglavnom pokušavamo naći neko logično fizičko objašnjenje...., a da li ga ima... Znam jer se godima borim sa time, što više oddgovora tražim shvaćam da toga sve manje znam....

[bojamunje]

Mom starom je bilo kriticno pa je probao svasta. Odkad je namjestio atlas kao da ima anesteziju. A bio je pred operaciju

[Diana]

Morat ću to sve nekak isprobati .
Da li se ukljesteni živac može "odkljestiti"?

[ani CAHAL]

TAKO JE TO KOD MENE

Morat ću to sve nekak isprobati .
Da li se ukljesteni živac može "odkljestiti"?

Za sve ima lijeka. Imao sam totalno uklještenje žica, nepokretan - nisam mogao hodati oko 4 mjeseca bolnica, toplice i svi me samo gledali. Poslije toplica otišo sam kod kiropraktičara Emila Kušeca u Zagrebu. Bilo je dosta muke dok to nije namjestio jer sam se dugo vremena sa time mučio. Nakon toga sam otišao na kod dr. Kuvalje i dr. Šućura na SAJBEKS( vrsta kompjuterizirane dijagnostike sa vježbama na okolne mišiće da dodatno ojačaju da se ozlijeđeni dio tkiva što manje opterećuje). Otilazio sam svaje godine jednom na dodatno ojačavanje sa SAJBEKOM i to je to. Slike i sva medicinska dokumentacija CT. MG i sve ostalo pokazuju na neku diskus herniju i propas dva diska a treći je već malo otišao. Medicinski sam totalni invalid - u stvarnosti normalno sve radim i bez ikakovih ograničenja i problema. Jedino što tu može biti problem je novac - tretmani su relativno dosta skupi ali u svakom sučaju ne žalim ni za jednom kunom koju sam platio.

lp. Ani

[Diana]

Proguglat ću podatke i kontaktirati ih ! Hvala

Stanje mi se iz dana u dan jako pogorsava , ujutro ne mogu stati na lijevu nogu i počinjem sepati od bolova ( imam 29 god )
Moram to nekako riješiti sto prije

[dany]

Mom muzu su rekli da nikako ne sme dirati,tj masirati diskus herniju, ali opet, svako po svom izboru. Mislim da je bolje pokusavati sa melemima i oblogama, nego nekim agresivnijim metodama cupanja prsljenova, masazama isl

[Diana]

fizijatar mi je preporučio masažu i vježbe ...ali sad nisam u mogučnosti odlaziti